Connect with us

Svet

Izraelska vlada usvojila predlog o priznavanju stradanja Jermena u Prvom svetskom ratu kao genocida

Kabinet Izraela jednoglasno podržao predlog, konačnu odluku donosi parlament, Turska za sada bez zvanične reakcije

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Christian wasserfallen

Kabinet Izraela jednoglasno podržao predlog, konačnu odluku donosi parlament, Turska za sada bez zvanične reakcije

Izraelska vlada je u nedelju jednoglasno usvojila predlog da se nasilje nad Jermenima tokom Prvog svetskog rata od strane Osmanskog carstva zvanično prizna kao genocid, saopštili su zvaničnici. Ova odluka još uvek zahteva potvrdu u izraelskom parlamentu (Knesetu), a datum glasanja nije objavljen.

Prema navodima izraelskog Ministarstva spoljnih poslova, predlog je predstavio ministar Gideon Saar, koji je u obraćanju naglasio da je, uprkos obimnoj istorijskoj dokumentaciji, nasilje nad Jermenima i dalje predmet osporavanja i institucionalizovanih pokušaja negiranja, pre svega od strane turskih vlasti. Saar je naveo da su izraelski lideri ranije u više navrata opisivali događaje iz tog perioda kao genocid, ali da Izrael do sada nije usvojio zvaničnu rezoluciju tim povodom.

“Nikada nije kasno da se učini ono što je ispravno,” izjavio je Saar, dodajući da je u pitanju “moralna i istorijska obaveza”. On je takođe istakao da je do sada 32 države, uključujući Sjedinjene Američke Države, Siriju i Liban, zvanično klasifikovalo nasilje nad Jermenima kao genocid.

Prema procenama istoričara, tokom događaja oko 1915. godine, tokom Prvog svetskog rata, poginulo je do 1,5 miliona Jermena. Ovi događaji su od strane brojnih istoričara opisani kao prvi genocid 20. veka. Turska, naslednica Osmanskog carstva, osporava da je reč o genocidu, navodeći da su brojevi preuveličani, kao i da su žrtve stradale u okviru građanskih sukoba i nemira tog perioda.

Izrael prethodnih godina nije pokretao zvaničnu inicijativu o priznavanju genocida nad Jermenima, navodno zbog straha od narušavanja odnosa sa Turskom, koja se snažno protivi takvom priznanju na međunarodnom nivou. Odnosi između Izraela i Turske su se poslednjih decenija pogoršali, a dodatno su opterećeni aktuelnim sukobima u regionu Bliskog istoka, uključujući ratove u Gazi, Libanu i Iranu.

Za sada nije poznato kada će izraelski parlament razmatrati ovu inicijativu, niti da li će biti usvojena. Iz Turske do trenutka objavljivanja vesti nije stigla zvanična reakcija na najavu izraelske vlade.

Izrael i Turska su u prošlosti imali bliske diplomatske i ekonomske odnose, ali su poslednjih godina odnosi zahladneli zbog niza regionalnih i političkih pitanja. Pitanje priznavanja genocida nad Jermenima je u međunarodnoj zajednici često tema diplomatskih tenzija između Turske i zemalja koje razmatraju ovakve rezolucije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD, Japan i Južna Koreja intenziviraju akciju protiv severnokorejskih sajber napadača

Međunarodna radna grupa koordinira istragu masovnih krađa kriptovaluta i zloupotrebe veštačke inteligencije

Published

on

By

Međunarodna radna grupa koordinira istragu masovnih krađa kriptovaluta i zloupotrebe veštačke inteligencije

Međuresorna diplomatska radna grupa Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Južne Koreje održala je 25. i 26. juna u Vašingtonu hitan sastanak sa ciljem da zaustavi sajber napade i krađe kriptovaluta za koje se sumnjiče severnokorejski hakeri, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Delegacije su izrazile zabrinutost zbog velikih finansijskih gubitaka i rastuće upotrebe veštačke inteligencije u sofisticiranim prevarama.

Tokom sastanka istaknuti su podaci o krađama 290 miliona dolara iz projekta KelpDAO i 285 miliona dolara iz Drift Protocol-a, za koje se sumnjiči grupa hakera iz Severne Koreje. Predstavnici su naglasili da su ove aktivnosti direktno povezane sa finansiranjem ilegalnog razvoja oružja za masovno uništenje i balističkih raketa u Severnoj Koreji.

Zvaničnici su upozorili i na novu vrstu pretnje, jer severnokorejski IT radnici koriste veštačku inteligenciju za izvođenje prevara i krađa od američkih i međunarodnih kompanija. “Sve tri zemlje su se obavezale da pruže maksimalnu podršku privrednom i tehnološkom sektoru radi unapređenja otkrivanja i neutralizacije ovih prevara”, navodi se u saopštenju radne grupe.

Akcenat je stavljen na hitnu i bespoštednu saradnju organa za sprovođenje zakona, kao i na strožiju primenu međunarodnih sankcija protiv Severne Koreje radi sprečavanja sajber kriminala i zaustavljanja ilegalnih finansijskih tokova. “Istraga je u toku, a sve uključene strane ostaju posvećene otkrivanju i suzbijanju ovih aktivnosti”, izjavio je predstavnik međunarodne radne grupe.

Na sastanku su učestvovali i predstavnici velikih tehnoloških kompanija, koji su pozvani da pomognu u borbi protiv sajber kriminala. Prema najavama, ovakva saradnja između država i privatnog sektora biće nastavljena i proširena kako bi se povećala efikasnost u zaštiti globalne finansijske bezbednosti.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države i partneri proširuju savez za veštačku inteligenciju na samitu u Vašingtonu

Stejt department objavio ključne sporazume, deset novih članica pristupilo deklaraciji, pokrenuta inicijativa sa Univerzitetom Stanford

Published

on

By

Stejt department objavio ključne sporazume, deset novih članica pristupilo deklaraciji, pokrenuta inicijativa sa Univerzitetom Stanford

Drugi samit inicijative Pax Silica, održan u Vašingtonu, doneo je značajne promene u globalnoj saradnji na polju veštačke inteligencije i bezbednosti lanaca snabdevanja, saopšteno je iz Stejt departmenta. Na događaju su Sjedinjene Američke Države i oko 35 ekonomija potpisale Zajedničku izjavu o mogućnostima veštačke inteligencije, čime su postavile okvir za regulatorni pristup koji podržava ekonomski rast i inovacije bez novih restrikcija.

Među potpisnicama izjave nalaze se zemlje iz različitih regiona, uključujući Nemačku, Indiju, Japan, Južnu Koreju, Veliku Britaniju, Australiju, Argentinu, Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate i druge. Sporazum stavlja fokus na osnaživanje programera, startapova i privatnog sektora, kao i na sigurnost globalnih lanaca snabdevanja.

Kao direktan rezultat samita, još deset država i organizacija pristupilo je osnovnoj deklaraciji Pax Silica, među kojima su Evropska unija, Nemačka, Grčka, Holandija, Argentina, Čile, Kostarika, El Salvador, Kazahstan i Panama. Ovim proširenjem, savez sada broji 24 zvanične potpisnice, dok je Tajvan podržao principe kroz poseban sporazum sa SAD.

Najavljen je i pilot-projekat u Panami, namenjen unapređenju bezbednosti transporta čipova i drugih ključnih komponenti. Program podrazumeva razvoj digitalne platforme za proveru verodostojnosti i porekla u lancu snabdevanja, koja će biti integrisana sa carinskim i lučkim sistemima Paname. Cilj je ubrzavanje prometa proverene robe, bez administrativnih zastoja. U slučaju uspeha, sistem će biti proširen na ostale zemlje članice saveza.

Poslednjeg dana samita, predstavljen je program Foundry School, razvijen u saradnji sa Univerzitetom Stanford. Ova inicijativa predviđa seriju seminara i izradu nastavnog plana za obrazovne institucije u partnerskim zemljama, sa ciljem formiranja stručne radne snage u oblasti napredne proizvodnje. Prema zvaničnicima, program bi trebalo da doprinese jačanju ekonomske snage i nacionalne bezbednosti kroz razvoj novih tehnologa, stručnjaka za politiku i industrijskih lidera.

Pročitaj još

Svet

Evropski savet usvojio zvaničnu zastavu sa dvanaest zvezda kao simbol jedinstva

Institucije Evropske unije obeležavaju 41 godinu od donošenja prepoznatljive plave zastave sa zlatnim zvezdama

Published

on

By

Institucije Evropske unije obeležavaju 41 godinu od donošenja prepoznatljive plave zastave sa zlatnim zvezdama

Evropski savet je na današnji dan, pre tačno 41 godinu, usvojio zvaničnu zastavu koja danas simbolizuje zajedništvo 27 država članica Evropske unije. Ovaj amblem, prepoznatljiv po dvanaest zlatnih zvezda raspoređenih u krug na plavoj pozadini, prvobitno je bio službeni znak tadašnjih Evropskih zajednica.

Dizajn zastave osmislio je tokom 1950-ih godina tim stručnjaka s ciljem da prikaže evropske vrednosti, identitet i koheziju. Svaki element zastave ima određeno značenje: dvanaest zvezda simbolizuje jedinstvo, solidarnost i harmoniju među evropskim narodima, dok je njihov raspored u savršen krug zamišljen kao podsećanje na stabilnost i zajedništvo.

Prema zvaničnoj izjavi evropskih institucija, broj zvezda nije vezan za broj država članica, već predstavlja simbol savršenstva i jedinstva. Zastava je ubrzo postala univerzalni simbol Evropske unije i koristi se u svim zvaničnim prilikama, kao i na brojnim institucijama širom kontinenta.

“Zastava Evropske unije izražava zajedničke vrednosti i težnju ka još većem jedinstvu među narodima Evrope”, navodi se u saopštenju evropskih organa.

Obeležavanje godišnjice ističe značaj simbola koji svakodnevno predstavlja zajedništvo i saradnju među državama članicama.

Pročitaj još

U Trendu