Connect with us

Svet

Istraživanje pokazuje: Amerikanci procenjuju da im je za penziju potrebno 1,46 miliona dolara

Prema rezultatima ankete, građani SAD navode sve veće iznose potrebne za sigurnu starost, uz zabrinutost zbog inflacije i promena na tržištu rada

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Prema rezultatima ankete, građani SAD navode sve veće iznose potrebne za sigurnu starost, uz zabrinutost zbog inflacije i promena na tržištu rada

Novo istraživanje sprovedeno među građanima Sjedinjenih Američkih Država pokazuje da je iznos koji ispitanici smatraju potrebnim za udoban odlazak u penziju dostigao 1,46 miliona dolara. Ovaj podatak proistekao je iz ankete u kojoj je učestvovalo 4.375 osoba, a koja je realizovana pre izbijanja sukoba u Iranu, što je dodatno uticalo na ekonomska očekivanja i svakodnevne troškove građana.

Prema navodima stručnjaka finansijskog planiranja, rast procenjenog iznosa za penzionu štednju povezuje se sa zabrinutošću zbog inflacije, jer su cene tokom prethodnih godina ostale visoke, otežavajući građanima mogućnost da uštede dovoljno sredstava. U anketi je takođe zabeleženo da se 33% ispitanika izjasnilo da ih brine uticaj veštačke inteligencije na tržište rada, odnosno na sigurnost njihovih radnih mesta, što dodatno utiče na razmišljanja o potrebi za većom štednjom.

Iako mnogi Amerikanci procenjuju da je za udobnu starost potreban znatno viši iznos, dostupni podaci pokazuju da je stvarna situacija drugačija. Prema izveštajima o penzionim računima, samo 5% ispitanih poseduje štednju od milion dolara ili više, dok oko 9% ima sačuvano 500.000 dolara. Starije starosne grupe uglavnom imaju veće iznose na svojim računima, ali i među građanima koji se približavaju penziji, štednja često nije na željenom nivou. Pokazatelji kažu da je prosečan iznos štednje za osobe starosti od 55 do 64 godine 185.000 dolara.

Dodatni podaci govore da je prošle godine došlo do blagog smanjenja prosečnih godišnjih uplata u penzione fondove, sa 9,2% na 8,9% zarade. Finansijski stručnjaci navode da, i pored svesti o potrebi za štednjom, doprinosi ostaju ispod nivoa koji bi obezbedio očekivani iznos za penziju.

U kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja, analitičari navode da rastući troškovi života i nesigurnost na tržištu rada dodatno utiču na percepciju građana o potrebnim sredstvima za bezbrižnu starost. Ove ocene dolaze u trenutku kada globalna dešavanja, poput sukoba na Bliskom istoku, dovode do povećanja cena energenata i dodatnih izazova za lične finansije.

Istraživanje pokazuje značajan raskorak između očekivanja građana i njihove realne štednje, a stručnjaci ističu potrebu za kontinuiranim praćenjem ekonomskih trendova i prilagođavanjem finansijskih planova. Prema dostupnim podacima, većina Amerikanaca suočava se sa izazovima u obezbeđivanju dovoljno sredstava za penziju, dok se ekonomski uslovi na globalnom i lokalnom nivou i dalje menjaju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Raseljenici zbog sukoba u DR Kongu otežavaju kontrolu epidemije ebole

Međunarodne organizacije upozoravaju na porast slučajeva ebole, dok sukobi stvaraju dodatne izazove za zdravstvene radnike

Published

on

By

Međunarodne organizacije upozoravaju na porast slučajeva ebole, dok sukobi stvaraju dodatne izazove za zdravstvene radnike

Humanitarne organizacije saopštile su da su napori na suzbijanju širenja ebole u Demokratskoj Republici Kongo znatno otežani usled pogoršanja sukoba i masovnog raseljavanja stanovništva. Prema navodima sa terena, hiljade ljudi napušta svoje domove, što stvara nove izazove za kontrolu zaraze i sprovođenje preventivnih mera.

Epidemija ebole, koja je zvanično proglašena 15. maja, beleži kontinuirani rast broja potvrđenih slučajeva, a prema poslednjim informacijama, broj obolelih premašio je 800. Direktor Afričkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Žan Kaseja, upozorio je da bi trenutni talas mogao prerasti u veću krizu ukoliko se ne zaustavi uskoro. On je izjavio: “Ako ne zaustavimo ovu epidemiju veoma brzo, situacija bi mogla postati gora nego u Zapadnoj Africi.” Tokom epidemije u Zapadnoj Africi od 2014. do 2016. godine zabeleženo je više od 11.000 smrtnih slučajeva i preko 23.000 zaraženih.

Raseljenici koji beže od sukoba često se sklanjaju u privremene kampove u blizini granice Konga i Ugande. Humanitarni radnici navode da su ovakva mesta sa velikom koncentracijom ljudi podložna brzom širenju zaraznih bolesti, uključujući ebolu. Jean Marie Lipe, radnik jedne od humanitarnih organizacija, istakao je da i dalje postoji visok nivo nepoverenja i nedostatak informacija među lokalnim stanovništvom. On je naveo da mnogi i dalje sumnjaju u postojanje ebole, što otežava primenu preventivnih mera.

Kao deo edukativnih aktivnosti, stanovnici kampova pozivani su na informativne sesije gde su obavešteni o načinima prenosa virusa, uključujući upozorenja da se izbegava kontakt sa životinjama kao što su slepi miševi i šimpanze. Jedna od raseljenih osoba, Passy Nzali, izjavila je nakon prisustvovanja ovakvoj sesiji da je sada svesna rizika i da će primenjivati preporučene mere opreza.

Unatoč naporima zdravstvenih radnika i međunarodnih organizacija, široko rasprostranjeno nepoverenje i dezinformacije među delom lokalnog stanovništva nastavljaju da predstavljaju izazov u borbi protiv epidemije. Stručnjaci upozoravaju da bi, ukoliko se ne uspostavi poverenje i ne omogući pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, epidemija mogla da se proširi i van sadašnjih žarišta.

Epidemije poput ove dodatno komplikuju već složenu humanitarnu situaciju u DR Kongu, gde sukobi traju godinama i gde su milioni ljudi već raseljeni. Međunarodne organizacije pozivaju na hitnu koordinaciju humanitarne i zdravstvene pomoći kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti.

Pročitaj još

Svet

Sporazum Trampove administracije sa Iranom postavlja osnovu za nove pregovore

Američki zvaničnici predstavili memorandum sa Iranom; dokument predviđa produženje primirja i okvir za dalje razgovore

Published

on

By

Američki zvaničnici predstavili memorandum sa Iranom; dokument predviđa produženje primirja i okvir za dalje razgovore

Memorandum o razumevanju koji je predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao sa Iranom prošlog vikenda predstavlja osnovu za dvomesečne pregovore o budućnosti iranskog nuklearnog programa. Ovaj dokument dolazi osam godina nakon što su SAD napustile prethodni nuklearni sporazum iz perioda administracije Baraka Obame. Zvaničnici SAD navode da je novi memorandum zamišljen kao okvir za trajniji dogovor, dok su detalji o iranskom nuklearnom programu ostavljeni za buduće pregovore.

Prema izjavama iz američkog Ministarstva odbrane, memorandum obuhvata 14 tačaka i predviđa produženje primirja u tekućem sukobu između SAD i Irana, kao i postavljanje osnove za razgovore o dugoročnom rešenju. Zvaničnici su istakli da se radi o privremenom dokumentu koji, za razliku od prethodnog Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA) iz 2015. godine, nije finalni dogovor sa preciznim tehničkim detaljima. Tekst memoranduma javno je predstavljen novinarima od strane visokih američkih predstavnika.

Administracija SAD naglašava da će u okviru novog sporazuma biti zastupljen i vojni aspekt, što su američki zvaničnici posebno istakli kao razliku u odnosu na prethodni JCPOA. Memorandum, međutim, ne sadrži precizne informacije o načinu rešavanja pitanja obogaćenog uranijuma i iranskog nuklearnog programa, već su ti detalji prepušteni narednim pregovorima u periodu od narednih 60 dana.

Zvaničnici američke administracije tvrde da je memorandum osmišljen kako bi pružio više garancija u sprečavanju razvoja nuklearnog oružja u Iranu. Naglašeno je da će naredni koraci zavisiti od nastavka pregovora i mogućnosti postizanja konačnog sporazuma tokom naredna dva meseca.

U poređenju sa prethodnim sporazumom iz 2015. godine, koji je uključivao detaljne tehničke i pravne odredbe na stotinama strana, aktuelni memorandum predstavlja znatno kraći i generalizovaniji dokument. Obe administracije – i sadašnja i prethodna – tvrde da su njihovi pristupi bili usmereni na sprečavanje razvoja nuklearnog oružja u Iranu, ali se razlikuju u metodologiji i obimu preuzetih obaveza.

Dalji pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana najavljeni su u okviru novog memoranduma, a međunarodna zajednica prati razvoj događaja. Prethodni dogovor iz 2015. godine uključivao je veći broj država i bio je pod okriljem međunarodnih organizacija. Trenutni memorandum je, prema izjavama američkih zvaničnika, početni korak ka potencijalnom trajnom rešenju pitanja iranskog nuklearnog programa.

Narednih 60 dana predviđeno je za intenzivne razgovore, tokom kojih bi trebalo da budu definisane ključne tehničke i bezbednosne odredbe. Ishod ovih pregovora ostaje neizvestan, a strane su izrazile spremnost za nastavak dijaloga u cilju postizanja sveobuhvatnog sporazuma.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća saopštila: Tramp i iranski predsednik potpisali memorandum o okončanju rata

Zvaničnici potvrdili elektronsko potpisivanje sporazuma, sastanak delegacija planiran u Švajcarskoj

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili elektronsko potpisivanje sporazuma, sastanak delegacija planiran u Švajcarskoj

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je Memorandum o razumevanju sa Iranom sa ciljem okončanja rata, saopštili su zvaničnici Bele kuće. Zvanični tekst sporazuma potpisali su predsednici obe strane, što su potvrdili iranski državni mediji pozivajući se na portparola Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmaila Bageija.

Prema izjavama američkih zvaničnika, potpisivanje Memoranduma obavljeno je elektronski i na daljinu, a sporazum je stupio na snagu odmah po potpisivanju. Izvori navode da je prvobitno bilo planirano da se memorandum potpiše putem video linka do kraja dana, umesto prethodno zakazanog termina u petak u Švajcarskoj.

Neimenovani diplomata jedne od zemalja posrednika izjavio je da su ubrzani pregovori o potpisivanju sporazuma imali za cilj otvaranje Ormuskog moreuza pre petka, uz saglasnost obe strane. Dodatno, pojedini izvori tvrde da je Iran zahtevao da tekst Memoranduma ne bude objavljen do formalnog potpisivanja, negirajući da je Bela kuća reagovala na politički pritisak.

Bez obzira na promene u vremenu potpisivanja, delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Irana, predvođene potpredsednikom Vensom i predsednikom iranskog parlamenta Mohamedom Bagerom Galibafom, održaće sastanak u petak u Švajcarskoj, kako je ranije planirano. U saopštenju se navodi da se na ovom sastanku očekuje razgovor o pokretanju pregovora o iranskom nuklearnom programu.

“Memorandum o razumevanju je potpisan i stupio je na snagu”, izjavio je zvaničnik Bele kuće.

Pročitaj još

U Trendu