Connect with us

Svet

Iransko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo mogućnost pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama

Teheran saopštio da nema kontakata sa Vašingtonom, navodeći pokušaje SAD da snize cene energenata

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Teheran saopštio da nema kontakata sa Vašingtonom, navodeći pokušaje SAD da snize cene energenata

Iransko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da ne postoje nikakvi pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, reagujući na izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da su dve strane u intenzivnim razgovorima i da bi dogovor o prekidu rata mogao biti postignut u narednim danima.

U zvaničnom saopštenju navodi se da je Trampova izjava deo napora da se hitno snize cene energenata i kupi vreme za američke vojne planove. Ističe se i da su postojale inicijative pojedinih zemalja u regionu da smanje napetosti, ali da je odgovor Irana uvek bio isti, odnosno da Iran nije započeo rat i da bi zahtevi za deeskalaciju trebalo da budu upućeni Vašingtonu.

Prema navodima iranske agencije Fars, pozivajući se na neimenovane izvore, nije bilo ni direktnih ni indirektnih kontakata između Teherana i američke administracije. Agencija prenosi i da je Tramp odustao od eventualnog napada na iranske elektrane nakon upozorenja iz Irana da bi u tom slučaju mogao uslediti odgovor na elektrane širom zapadne Azije.

Američki predsednik Donald Tramp prethodno je izjavio da su SAD i Iran u poslednja dva dana vodili produktivne razgovore i da je od američkog Ministarstva rata zatražio odlaganje eventualnih napada na iransku energetsku infrastrukturu i elektrane u narednih pet dana. Tramp je naveo da se razgovori odnose na potpuno rešavanje neprijateljstva na Bliskom istoku i da će dalji potezi zavisiti od uspeha tih pregovora i diskusija.

Tramp je takođe upozorio da će, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz u roku od 48 sati, Sjedinjene Američke Države uništiti iranske elektrane, počevši od najveće. Kao odgovor, iranska revolucionarna garda saopštila je da će Iran u slučaju napada na svoj elektroenergetski sektor uzvratiti napadima na izraelske elektrane, kao i na elektrane koje snabdevaju američke baze u regionu Persijskog zaliva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Troškovi vlasništva nad kućnim ljubimcima značajno porasli, izveštaji pokazuju rast izdataka

Prema podacima iz studija i izjavama vlasnika, povećanje cene veterinarskih usluga i hrane dovodi do češćih predaja životinja skloništima

Published

on

By

Prema podacima iz studija i izjavama vlasnika, povećanje cene veterinarskih usluga i hrane dovodi do češćih predaja životinja skloništima

U Sjedinjenim Američkim Državama zabeležen je značajan porast troškova vlasništva nad kućnim ljubimcima, pokazuju podaci iz različitih studija i iskustva vlasnika. Prema istraživanju MetLife Pet Insurance, svaki peti vlasnik kućnih ljubimaca ima najmanje 2.000 dolara duga vezanog za troškove brige o životinjama. Povećanje cena veterinara i hrane dodatno utiče na budžet vlasnika i dovodi do promena u načinu brige o ljubimcima.

Jedan od primera je izjava vlasnice iz Čikaga, koja navodi da su troškovi redovne posete veterinaru za njene dve mačke udvostručeni u odnosu na prethodne godine. Dodatni troškovi nastaju kod zdravstvenih problema životinja, a mesečni iznos za lečenje može dostići i do 1.000 dolara tokom prvog meseca nakon udomljavanja, kada su potrebne dodatne analize i terapije.

Cene hrane za kućne ljubimce takođe rastu, posebno zbog sve većeg broja specijalizovanih i zdravijih varijanti na tržištu. Prema navodima vlasnika, specifične dijete za mačke sa hroničnim bolestima poput bubrežnih oboljenja ili dijabetesa dodatno povećavaju mesečne izdatke.

Firma Rover je iznela podatke da su ukupni godišnji troškovi vlasništva nad kućnim ljubimcima porasli do 10% u poslednjih godinu dana. Procene za ukupne troškove tokom čitavog života kućnog ljubimca dostižu oko 32.000 dolara za mačku i 35.000 dolara za psa.

Prema rečima predstavnika organizacije Paws Chicago, koja upravlja jednim od najvećih skloništa za životinje i veterinarskih klinika u zemlji, povećani troškovi dovode do toga da sve više vlasnika odlučuje da preda svoje ljubimce skloništima. Navodi se da je broj predaja životinja u centrima za brigu i kontrolu porastao za oko 20% godišnje, dok je u poslednjem periodu ova organizacija zabeležila i 28% više predatih životinja u odnosu na prethodne godine.

Kao jedan od razloga za rast cena veterinarskih usluga navodi se promena poslovnog modela, gde veće korporacije preuzimaju manje veterinarske klinike, što prema izjavama iz sektora utiče na formiranje drugačijih cena usluga.

S obzirom na rastuće izdatke, vlasnicima se preporučuje da prate nove opcije na tržištu, uporede cene hrane i veterinarskih usluga, kao i da razmotre različite mogućnosti osiguranja i preventivne brige kako bi smanjili ukupne troškove.

Pročitaj još

Svet

SAD razmatra posledice smanjenih zaliha naoružanja zbog pomoći Ukrajini i Iranu

Zvaničnici SAD navode da je vojna pomoć Ukrajini uticala na zalihe, dok ukrajinske vlasti predlažu zajedničku proizvodnju dronova

Published

on

By

Zvaničnici SAD navode da je vojna pomoć Ukrajini uticala na zalihe, dok ukrajinske vlasti predlažu zajedničku proizvodnju dronova

Bela kuća zatražila je od Kongresa dodatnih 200 milijardi dolara za finansiranje vojnih operacija u Iranu, navodeći kao jedan od razloga smanjenje zaliha američkog naoružanja usled prethodne pomoći Ukrajini. Predsednik Donald Tramp izjavio je 21. marta da su isporuke oružja Ukrajini tokom aktuelnog sukoba sa Rusijom uticale na količine američkih vojnih zaliha.

“Svet je vrlo nestabilan. Želimo da imamo velike količine municije, što trenutno imamo, ali je deo toga smanjen zbog pomoći Ukrajini”, izjavio je Tramp. On je tokom svog drugog predsedničkog mandata više puta kritikovao prethodnu administraciju, navodeći da je američka vojna industrija suočena sa teškoćama u brzom obnavljanju zaliha nakon isporuka Ukrajini.

Prošlog leta, nakon revizije stanja oružja, Sjedinjene Države su privremeno pauzirale određene vojne isporuke Ukrajini. Kasnije su te isporuke nastavljene, ali uz program u kojem su troškove u većoj meri preuzele članice NATO saveza. Ova pauza ukazala je na zabrinutost u Beloj kući da podrška Ukrajini može predstavljati izazov u održavanju američkih vojnih kapaciteta za eventualne buduće sukobe.

U novoj fazi, kako se vojna sredstva SAD preusmeravaju zbog sukoba u Iranu, ukrajinski zvaničnici predlažu saradnju na zajedničkoj proizvodnji vojne opreme. U subotu su predstavnici ukrajinske vlade održali sastanak sa predstavnicima administracije predsednika Trampa, na kojem se razgovaralo o mogućnosti koprodukcije bespilotnih letelica i sistema za presretanje dronova.

Prema izvorima iz Kijeva, ova inicijativa ima za cilj da pomogne obnovi američkih zaliha presretačkih projektila, koji se sada koriste i u sukobu na Bliskom istoku. Ukrajinski zvaničnici smatraju da bi ovakva saradnja mogla doneti koristi za obe strane, s obzirom na iskustvo ukrajinskih kompanija u razvoju bespilotnih sistema tokom rata sa Rusijom.

Trenutni razgovori o koprodukciji vojnih sistema deo su šireg trenda u kojem se Ukrajina nastoji pozicionirati kao partner u proizvodnji i inovacijama naoružanja, kako bi nadomestila deo podrške koja je ranije dolazila iz SAD. Zvaničnici iz Vašingtona nisu izneli dodatne detalje o toku razgovora, ali ukrajinska strana navodi da je cilj povećanje kapaciteta za zajedničku proizvodnju.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine, kada su ruske snage pokrenule opsežnu ofanzivu. Od tada, SAD i saveznici su pružili značajnu vojnu pomoć Kijevu, dok se istovremeno beleži povećana potrošnja resursa zbog sukoba na Bliskom istoku. Nezavisni izvori ne mogu potvrditi sve detalje o količinama naoružanja i dogovorima, a razgovori između SAD i Ukrajine se nastavljaju.

Pročitaj još

Svet

Vojni avion pao kod Puerto Leguizama u Kolumbiji, još se utvrđuje broj žrtava

Ministarstvo odbrane vodi istragu, vojne jedinice na terenu, uzrok nesreće i dalje nepoznat

Published

on

By

a plane that is sitting in the dirt

Ministarstvo odbrane vodi istragu, vojne jedinice na terenu, uzrok nesreće i dalje nepoznat

Vojni transportni avion tipa „Herkules“ kolumbijskog ratnog vazduhoplovstva srušio se nedaleko od Puerto Leguizama, u departmanu Putumajo na jugozapadu Kolumbije, ubrzo nakon poletanja. Prema zvaničnoj izjavi ministra odbrane Pedra Sančeza, u avionu je navodno bilo oko 110 vojnika, ali tačan broj putnika i žrtava još nije potvrđen.

Nesreća se dogodila u ruralnom području, a vojne jedinice su brzo stigle na mesto pada letelice. Ministar Sančez je naveo da su odmah aktivirani svi protokoli za pomoć žrtvama i njihovim porodicama, a pokrenuta je i zvanična istraga o uzrocima incidenta.

“Tačan broj žrtava još uvek nije precizno utvrđen, a uzroci pada aviona su predmet detaljne analize”, izjavio je ministar Sančez. On je izrazio saučešće porodicama stradalih i apelovao na javnost da izbegava spekulacije iz poštovanja prema pogođenima.

Prema dostupnim informacijama, u avionu su se nalazila dva vojna pelotona. Spasilačke i hitne službe nalaze se na terenu, a istraga o okolnostima nesreće je u toku.

Pročitaj još

U Trendu