Connect with us

Svet

Iranski verski lideri traže hitan izbor novog vrhovnog vođe nakon napada

Dva uticajna sveštenika istakla potrebu za brzim imenovanjem, privremeno upravljanje izaziva neslaganje

Published

on

Foto Izvor:

Dva uticajna sveštenika istakla potrebu za brzim imenovanjem, privremeno upravljanje izaziva neslaganje

Dva istaknuta iranska sveštenika pozvala su na hitan izbor novog vrhovnog vođe Irana, navodeći da je brzo imenovanje ključno za stabilnost zemlje u svetlu novih napada iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Ovi zahtevi dolaze nakon što je prema ustavu privremeno upravljanje državom povereno tročlanom savetu, što izaziva neslaganje među delom verskog establišmenta, kako je saopšteno zvaničnim izvorima.

Prema dostupnim informacijama, privremena uprava uspostavljena je posle atentata na aktuelnog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija. Deo islamskog sveštenstva izražava nezadovoljstvo ovim rešenjem i smatra da je izbor novog lidera nužan za efikasno funkcionisanje državnih institucija.

Veliki ajatolah Naser Makarem Širazi, čije verske odluke uživaju široku podršku u Iranu, izjavio je da je brzo imenovanje važno kako bi se „poboljšala organizacija državnih poslova“. Uz njega, još dva visoka šiitska sveštenika nedavno su izdala fetve kojima podržavaju potrebu za promptnim izborom novog vođe.

Prema zvaničnim izjavama, deo sveštenstva nije zadovoljan trenutnim rešenjem, iako je ono u skladu sa ustavom, navodeći da bi odlaganje izbora moglo dodatno produbiti postojeće napetosti.

Nakon komentara bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, koji je sugerisao da bi Sjedinjene Američke Države trebalo da imaju ulogu u izboru novog lidera, iranske vlasti su takve izjave odbacile.

“Potrebno je da se odluke o budućem rukovodstvu donesu u skladu s voljom iranskog naroda i verskog establišmenta”, navedeno je u zvaničnom saopštenju. Situacija u zemlji ostaje napeta, a javnost iščekuje dalji razvoj događaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predlog administracije povećava taksu za američko državljanstvo za 570 dolara

Ministarstvo unutrašnje bezbednosti SAD saopštilo je da je predloženo povećanje deo napora da se pokriju troškovi obrade zahteva, predviđena i ukidanja olakšica za niska primanja

Published

on

By

Ministarstvo unutrašnje bezbednosti SAD saopštilo je da je predloženo povećanje deo napora da se pokriju troškovi obrade zahteva, predviđena i ukidanja olakšica za niska primanja

Administracija Sjedinjenih Američkih Država objavila je 22. juna 2026. godine predlog kojim bi se takse za podnošenje zahteva za američko državljanstvo povećale za 570 dolara, uz istovremeno ukidanje oslobađanja i umanjenja taksi za podnosioce sa nižim primanjima. Prema predlogu, koji je iznela Služba za državljanstvo i imigraciju SAD (USCIS), taksa za podnošenje zahteva putem papira porasla bi sa 760 na 1.330 dolara, dok bi za podnošenje elektronskim putem iznosila 1.280 dolara umesto dosadašnjih 710. Takođe se predviđa povećanje takse za podnošenje žalbe na odbijeni zahtev za državljanstvo za 645 dolara.

U okviru istog predloga najavljeno je ukidanje mogućnosti oslobađanja od plaćanja takse za tražioce državljanstva, kao i opcije umanjenja iznosa za one čiji je prihod na ili ispod 400% federalne granice siromaštva. Iznimku predstavljaju pripadnici oružanih snaga SAD, za koje bi i dalje postojala oslobađanja od taksi.

Ove promene deo su predloženog regulatornog procesa i još uvek nisu stupile na snagu. Planirano je da javnost može da dostavi komentare na predložene izmene tokom narednih 60 dana pre nego što se donese konačna odluka. Ministarstvo unutrašnje bezbednosti, pod čijom je nadležnošću USCIS, navelo je da je povećanje taksi neophodno kako bi se u potpunosti pokrili troškovi obrade zahteva za državljanstvo, posebno imajući u vidu pojačane provere kandidata tokom aktuelne administracije. Iz Ministarstva podsećaju da se finansiranje USCIS-a gotovo u potpunosti bazira na prihodima od taksi.

Prema navodima Ministarstva, prethodne administracije su nastojale da takse za državljanstvo održe nižim u odnosu na druge imigracione beneficije, u cilju podsticanja integracije i sticanja državljanstva. Novi predlog predstavlja promenjen pristup, a zvaničnici navode da je povećanje taksi usklađeno sa potrebom za pokrivanjem operativnih troškova i unapređenjem procesa provere.

Očekuje se da će predložene izmene izazvati različite reakcije javnosti, organizacija za ljudska prava i imigracionih savetnika tokom perioda javne rasprave. Konačna odluka biće doneta nakon razmatranja svih pristiglih komentara, u skladu sa pravilima federalnog zakonodavstva.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD ponovo potvrdio presudu za ubistvo u slučaju nestanka dečaka u Njujorku 1979.

Najviša sudska instanca SAD odlučila o žalbi tužilaštva, potvrđena presuda, osuđeni ostaje u zatvoru

Published

on

By

Najviša sudska instanca SAD odlučila o žalbi tužilaštva, potvrđena presuda, osuđeni ostaje u zatvoru

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 22. juna 2026. godine odluku kojom potvrđuje presudu za ubistvo u vezi sa nestankom šestogodišnjeg Etana Paca u Njujorku iz 1979. godine. Sud je sa šest glasova za i tri protiv usvojio žalbu tužilaštva države Njujork, čime je poništena ranija odluka federalnog apelacionog suda o obaranju presude. Troje sudija liberalnog bloka bili su protiv ove odluke.

Prethodnom odlukom Apelacionog suda za Drugi okrug poništena je presuda iz drugog suđenja Pedru Hernandezu, navodeći kao razlog način na koji je sudija odgovorio na pitanje porote tokom procesa. Tužioci su bili u pripremi za treće suđenje, budući da je prvo završeno bez presude, ali je Vrhovni sud ovim rešenjem omogućio da presuda iz drugog postupka ostane na snazi.

Tužilac okruga Menhetn, Alvin Bragg, ocenio je da je obrazloženje za poništenje presude bilo neosnovano i da je zanemarilo petomesečno suđenje u kojem je svedočilo 66 osoba. Sudije Vrhovnog suda SAD navele su u obrazloženju da federalni sudovi ne bi trebalo da preispituju odluke državnih sudova u skladu sa saveznim zakonom iz 1996. godine, koji ograničava nadzor saveznog pravosuđa nad državnim krivičnim postupcima.

Pedro Hernandez, koji ima 64 godine, izdržava kaznu od 25 godina do doživotnog zatvora u kazneno-popravnoj ustanovi Elmira u Njujorku. Odluka Vrhovnog suda znači da će nastaviti da izdržava kaznu, s mogućnošću podnošenja zahteva za uslovno puštanje 2037. godine.

Branitelji Pedru Hernandeza izrazili su nezadovoljstvo odlukom suda, navodeći da smatraju da „nevina osoba izdržava kaznu za delo koje nije počinila”. Hernandez je tokom policijskog ispitivanja priznao krivicu, ali su njegovi advokati tvrdili da je priznanje bilo lažno i rezultat mentalne bolesti koja uzrokuje halucinacije. Prema navodima odbrane, priznanje je usledilo nakon sedmočasovnog ispitivanja pre nego što su mu pročitana prava i pre nego što je razgovor snimljen. Kasnije je Hernandez dva puta ponovio priznanje na snimku.

Nestanak Etana Paca 1979. godine privukao je veliku pažnju javnosti i uticao na promene u načinu na koji roditelji nadziru decu u urbanim sredinama. Dečak je nestao na putu do autobuske stanice udaljene dve ulice od njegovog doma u Njujorku.

Pročitaj još

Svet

Rastuće nejednakosti u SAD dodatno opterećuju finansiranje socijalnog osiguranja

Prema izveštaju poverenika, trenutni sistem oporezivanja ne reflektuje rast prihoda najbogatijih, što utiče na fondove socijalnog osiguranja

Published

on

By

Prema izveštaju poverenika, trenutni sistem oporezivanja ne reflektuje rast prihoda najbogatijih, što utiče na fondove socijalnog osiguranja

Finansijska stabilnost američkog sistema socijalnog osiguranja suočava se sa dodatnim izazovima usled rastuće nejednakosti prihoda, prema najnovijem izveštaju poverenika. Tradicionalno, finansijski problemi ovog programa pripisivani su promenama u demografiji, kao što su starenje populacije i pad nataliteta, što rezultira manjim brojem radnika koji podržavaju penzionere. Međutim, stručnjaci sada ukazuju na to da značajan rast prihoda među najplaćenijim građanima, u poređenju sa stagnacijom prihoda niže i srednje klase, dodatno ugrožava održivost sistema.

Prema važećim pravilima, socijalno osiguranje oporezuje godišnju zaradu do određenog iznosa, koji trenutno iznosi 184.500 dolara. Prihodi iznad tog praga ne podležu dodatnom oporezivanju za potrebe socijalnog osiguranja. Zbog toga deo najbrže rastućih prihoda ostaje izvan oporezivanja, što umanjuje ukupne prihode programa. Izveštaj poverenika navodi da je udeo ukupnih plata koje podležu ovom porezu opao sa gotovo 87% 1984. godine na oko 83% danas, prvenstveno zbog bržeg rasta zarada u najvišem segmentu.

Direktorka Roosevelt instituta, Elizabet Vilkins, izjavila je da „fond socijalnog osiguranja trpi posledice zbog neusklađenosti programa sa savremenom ekonomskom realnošću”, ističući da značajan deo prihoda sada odlazi ka najbogatijima, izvan oporezivanja za socijalno osiguranje.

Među predlozima za stabilizaciju finansiranja programa nalazi se i ukidanje gornje granice oporezivanja, što bi podrazumevalo da i prihodi iznad trenutnog limita budu oporezovani, navode određeni ekonomski analitičari. Ovakav potez, prema njihovim mišljenjima, mogao bi doprineti jačanju finansijske održivosti programa, ali o tome još nije postignut politički konsenzus.

Bez promene postojećeg modela, izveštaj poverenika upozorava da bi fond socijalnog osiguranja mogao postati insolventan do kraja 2032. godine. U tom slučaju, oko 70 miliona korisnika ovog sistema suočilo bi se sa smanjenjem svojih mesečnih primanja za približno 22%, što bi predstavljalo značajan izazov za mnoge korisnike. Stručnjaci navode da je nastavak reformi nužan kako bi se izbegle posledice po korisnike i osigurala dugoročna održivost sistema.

Pročitaj još

U Trendu