Connect with us

Svet

Iran zatvorio Ormuski moreuz za SAD i Izrael tokom sukoba u Persijskom zalivu

Ministarstvo spoljnih poslova Irana potvrdilo blokadu, napetosti rastu u regionu dok traje 17. dan sukoba

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ministarstvo spoljnih poslova Irana potvrdilo blokadu, napetosti rastu u regionu dok traje 17. dan sukoba

Iran je 17. dan nakon početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom potvrdio da je Ormuski moreuz zatvoren za brodove iz SAD, Izraela i njihovih saveznika, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Irana. Incident se odigrao u vodama Persijskog zaliva, dok se nastavljaju intenzivna bombardovanja ciljeva na teritoriji Irana.

Prema izjavama zvaničnika, Teheran je blokadu moreuza proglasio kao odgovor na, kako navode, “nepravednu agresiju” protiv Irana. Ministar spoljnih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ormuski moreuz je otvoren za sve, osim za naše neprijatelje – SAD, Izrael i njihove saveznike.”

Vlasti u Iranu navode da se ova mera odnosi isključivo na vojna i trgovačka plovila država koje smatraju neprijateljskim i da je cilj da se zaštiti teritorijalni integritet zemlje. Odluka o zatvaranju moreuza izazvala je zabrinutost na svetskom tržištu nafte, budući da je Ormuski moreuz ključna tačka za globalnu trgovinu energentima.

Nemačka je, prema navodima iz diplomatskih izvora, odbila da podrži mere koje bi mogle dodatno eskalirati situaciju u regionu. Ujedinjeni Arapski Emirati, kao jedan od glavnih aktera na Bliskom istoku, takođe su pogođeni tenzijama, a prema izjavama nadležnih, zabeležen je požar na važnom naftnom čvorištu.

Zvaničnici apeluju na smirivanje situacije i pozivaju na diplomatsko rešenje sukoba. “Iran ostaje otvoren za razgovore sa državama koje ne učestvuju u agresiji protiv naše zemlje”, saopštio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tramp izjavio da se američka mornarica ponaša kao pirati tokom blokade iranskih luka

Američki predsednik komentarisao postupke mornarice nakon zaplene broda u azijskim vodama, situacija i dalje napeta

Published

on

By

Američki predsednik komentarisao postupke mornarice nakon zaplene broda u azijskim vodama, situacija i dalje napeta

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da se američka mornarica ponaša “kao pirati” tokom sprovođenja pomorske blokade iranskih luka, što je usledilo kao odgovor na iransku odluku da blokira Ormuski moreuz za brodove iz, kako navodi, neprijateljskih zemalja.

Prema Trampovim rečima, američke snage su nedavno zaplenile brod, teret i naftu, ocenivši da je reč o “veoma profitabilnom poslu” i uporedivši aktivnosti mornarice sa piratskim delovanjem. “Mi smo kao pirati. Mi smo nekako kao pirati, ali ne igramo igre”, naveo je Tramp govoreći o ovom incidentu.

Sjedinjene Američke Države su, prema njegovim rečima, zaplenile više iranskih brodova koji su napustili luke u Iranu, uključujući sankcionisane kontejnere i iranske tankere u azijskim vodama.

Odgovarajući na iransku blokadu Ormuskog moreuza, Tramp je naredio američkoj mornarici da ne dozvoli prolazak brodovima koji dolaze iz ili idu ka iranskim lukama kroz taj strateški prolaz.

Zvanične američke vlasti još nisu dale dodatne komentare o daljim koracima, dok se situacija u regionu ocenjuje kao napeta.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Bard koledža najavio povlačenje nakon nezavisne revizije veza sa Epstinom

Uprava koledža potvrdila odlazak dugogodišnjeg predsednika, istraga nije utvrdila kršenje zakona, ali je ukazala na nepreciznosti u izjavama

Published

on

By

Uprava koledža potvrdila odlazak dugogodišnjeg predsednika, istraga nije utvrdila kršenje zakona, ali je ukazala na nepreciznosti u izjavama

Predsednik Bard koledža u Njujorku, Leon Botstein, najavio je povlačenje sa funkcije na kraju juna, nakon što je sprovedena nezavisna revizija njegovih veza sa Džefrijem Epstinom. Botstein, koji je na čelu ove obrazovne ustanove bio pola veka, saopštio je odluku u pismu upućenom akademskoj zajednici.

U pismu Botstein nije direktno pomenuo istragu o svojim vezama sa Epstinom, ali je naveo da je čekao završetak nezavisne revizije pre nego što je javno obelodanio nameru da se povuče. “Smatrao sam da je u najboljem interesu Bard koledža da sačekam završetak revizije WilmerHale pre objavljivanja ove odluke”, napisao je Botstein.

Prema zvaničnom saopštenju koledža, Botstein će ostati deo nastavnog kadra kao predavač i muzičar. Uprava koledža navela je da je Botstein, tokom svoje pedesetogodišnje karijere, bio značajan za razvoj ustanove.

Uprava je angažovala advokatsku kancelariju WilmerHale da sprovede nezavisnu reviziju komunikacije između Botsteina i Epstina. Revizija je pokazala da predsednik Bard koledža nije prekršio zakon, ali je istaknuto da su odluke koje je donosio u okviru tog odnosa imale uticaja na njegovu ulogu lidera. Prema sažetku revizije, Botstein je u izjavama javnosti i koledžu “minimalizovao i nije u potpunosti precizno opisao svoj odnos sa Epstinom”.

Revizija nije utvrdila bilo kakvu povezanost Botsteina sa radnjama za koje je Epstin osuđivan. Botstein nije optužen za učešće u krivičnim delima povezanim sa Epstinom. Odluka o povlačenju usledila je nekoliko meseci pošto su otkriveni dodatni detalji o njegovom odnosu sa Epstinom, što je dovelo do sprovođenja nezavisne kontrole.

Bard koledž, osnovan u državi Njujork, poznat je kao mala visokoškolska ustanova sa programima u oblasti umetnosti i humanističkih nauka. U saopštenju povodom Botsteinovog odlaska, uprava je naglasila njegov doprinos razvoju i međunarodnom ugledu koledža.

Očekuje se da će upravni odbor Bard koledža u narednom periodu doneti odluku o procesu izbora novog predsednika.

Pročitaj još

Svet

Tennessee i Alabama započinju reviziju izbornih mapa nakon odluke Vrhovnog suda

Guverneri pozvali skupštine na vanredne sednice, postupak izmene distrikata u toku prema zvaničnim saopštenjima

Published

on

By

Guverneri pozvali skupštine na vanredne sednice, postupak izmene distrikata u toku prema zvaničnim saopštenjima

Republikanski guverneri saveznih država Tennessee i Alabama pokrenuli su postupke za reviziju kongresnih izbornih mapa, u skladu sa nedavnom odlukom Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država o Zakonu o biračkim pravima. Prema zvaničnim saopštenjima, guverneri su u petak pozvali državne zakonodavce na vanredne sednice kako bi razmotrili moguće izmene postojećih izbornih distrikata.

Guverner Tennesseeja Bill Lee najavio je da će vanredna sednica započeti u utorak. U zvaničnoj izjavi Lee je istakao da zakonodavci “imaju obavezu da osiguraju da naši kongresni distrikti tačno odražavaju volju birača Tennesseeja”. Dodao je da svaka izmena izbornih mapa “mora biti doneta što je pre moguće”, imajući u vidu da su unutarstranački izbori zakazani za 6. avgust, dok je krajnji rok za prijavu kandidata za te izbore bio u martu.

U Alabami je takođe pokrenut sličan postupak, pri čemu su nadležni organi započeli pripreme za izmene izbornih distrikata. Zvaničnici navode da će dalji tok zavisiti od odluka državnih institucija i mogućih sudskih intervencija.

Senatorka Marsha Blackburn, koja je kandidat na guvernerskim izborima u Tennesseeju, javno se obratila zakonodavcima sa zahtevom da prilikom crtanja novih granica distrikata obezbede prednost Republikanskoj stranci u svih devet kongresnih jedinica. Posebno je istakla mogućnost izmena distrikta u oblasti Memfisa, koji trenutno predstavlja demokratski predstavnik Steve Cohen.

Bivši predsednik Donald Trump takođe se oglasio, pozivajući guvernera Leeja da podrži izmene koje bi, prema njegovim rečima, obezbedile još jedno mesto za Republikance iz Tennesseeja. U ovom trenutku nije poznato na koji način će državne skupštine dalje postupati, niti kakav će biti ishod mogućih sudskih procesa u vezi sa novim mapama.

Ove aktivnosti predstavljaju deo šireg procesa promene izbornih mapa u južnim državama SAD nakon odluke Vrhovnog suda kojom je sužen opseg primene Zakona o biračkim pravima. Prema navodima zvaničnika, cilj je izmeniti granice tako da budu u skladu sa najnovijim pravnim smernicama i zahtevima sudova.

Pročitaj još

U Trendu