Connect with us

Svet

Iran odgovorio na američki mirovni plan, iznosi četiri uslova za prekid sukoba

Vlasti Irana poslale zvaničan odgovor preko Pakistana, dok Teheran preti blokadom Crvenog mora ukoliko dogovor ne bude postignut

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vlasti Irana poslale zvaničan odgovor preko Pakistana, dok Teheran preti blokadom Crvenog mora ukoliko dogovor ne bude postignut

Danas, 27. dan sukoba između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana, iranske vlasti su putem zvaničnih kanala preko Pakistana dostavile svoj odgovor na američki mirovni plan, navode izvori iz državnih institucija. Iran je ocenio američki predlog kao “jednostran i nepravedan”, zahtevajući kao uslov za mirovni proces četiri ključna zahteva.

Prema saopštenju iranskih zvaničnih izvora, Teheran traži hitnu obustavu svih vojnih aktivnosti i atentata koje pripisuje Izraelu i Sjedinjenim Državama, garancije da se sukob više neće ponoviti, isplatu ratne štete i kompenzacija, kao i prekid neprijateljstava na svim frontovima, uključujući saveznike poput Hezbolaha i Huta.

Ukoliko dogovor ne bude postignut, Iran preti blokadom ne samo Ormuskog moreuza, već i Crvenog mora (Bab el Mandeb), što bi, prema navodima, moglo značajno uticati na svetsku trgovinu naftom. Zvaničnici ističu da je situacija na terenu napeta, dok se očekuju dalji pregovori.

Istovremeno, iz Afrike dolaze informacije da je načelnik vojske Ugande, general Muhozi Kainerugaba, putem društvenih mreža izrazio podršku Izraelu i zapretio mogućnošću direktnog vojnog uključivanja. On je naveo bliske veze Ugande i Izraela kao motiv, podsećajući na operaciju iz 1976. godine, ali nije izneo detalje o eventualnim narednim koracima.

Na sastanku G7, visoka predstavnica Evropske unije Kaja Kalas optužila je Rusiju da obezbeđuje obaveštajne podatke Iranu, što, prema njenim rečima, omogućava preciznije napade na američke vojne baze. Cilj ovakvih aktivnosti, navodi se, može biti preusmeravanje pažnje i resursa sa sukoba u Ukrajini.

Zbog pretnji blokadom ključnih pomorskih puteva i nestabilnosti u regionu, cena nafte na svetskom tržištu ponovo je premašila 104 dolara za barel, uz napomenu da ekonomski analitičari prate razvoj situacije.

Svet

Četvoro poginulih u saobraćajnoj nesreći u okrugu Njamc u Rumuniji

Policija sprovodi istragu, povređena beba i još dve osobe prebačene u bolnicu

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, povređena beba i još dve osobe prebačene u bolnicu

Četiri osobe poginule su, a tri povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 30.06.2024. oko 19 časova na putu koji povezuje Pjatra Njamc sa Vaslujem u okrugu Njamc, Rumunija, saopštili su policijski izvori. Među povređenima je i petomesečna beba, koja je preživela zahvaljujući tome što ju je zaštitilo telo njene majke.

Do nesreće je došlo kada je 38-godišnji vozač izvršio zabranjeno preticanje i direktno udario u automobil kojim je upravljao 20-godišnji mladić. Zbog siline sudara, oba automobila su uništena, a jedan od njih se zapalio dok je drugi sleteo sa puta.

Kako je izjavila portparolka lokalne službe za vanredne situacije, odmah je proglašen “crveni plan intervencije” i na lice mesta su upućene dodatne ekipe. “Nakon udara, šest osoba je ostalo zarobljeno. Jedan automobil se zapalio, a drugi je sleteo sa puta”, navela je portparolka.

U nesreći su život izgubila oba vozača i dve žene. Povređene su još tri osobe, uključujući petomesečnu bebu i sedamnaestogodišnjeg maloletnika, koji su prevezeni u bolnicu, dok će dete zbog težine povreda biti transportovano u specijalizovanu ustanovu u glavnom gradu. Među povređenima je i 68-godišnja žena, koja je jedina samostalno izašla iz vozila pre dolaska spasilačkih ekipa.

Prema rečima predstavnika saobraćajne službe okruga Njamc, ovo je najteža saobraćajna nesreća u poslednje tri godine u toj oblasti. Zvaničnici su apelovali na vozače da poštuju saobraćajne propise, posebno u vezi s preticanjem i brzinom kretanja.

“S obzirom na razmere događaja i veliki broj žrtava, snage i sredstva za intervenciju su dopunjene dodatnim ljudstvom i opremom”, saopštila je portparolka službe za vanredne situacije.

Pročitaj još

Svet

Predlog o obaveznoj ličnoj identifikaciji za glasanje nije prošao u Senatu

Senat odbio amandman o foto-identifikaciji za birače; rasprava o izbornom zakonu i dalje traje, saopštili zvaničnici

Published

on

By

Senat odbio amandman o foto-identifikaciji za birače; rasprava o izbornom zakonu i dalje traje, saopštili zvaničnici

Amandman kojim bi se uveo zahtev za ličnu foto-identifikaciju prilikom glasanja nije usvojen u američkom Senatu 26. marta 2026. godine. Rasprava je vođena tokom razmatranja izbornog zakona poznatog kao SAVE America Act. Prema zvaničnim informacijama, Senat je odbio amandman sa 53 glasa za i 47 protiv, što nije bilo dovoljno da se dostigne prag od 60 glasova potrebnih za njegovo usvajanje.

Predlog je podneo senator Džon Hjasted iz Ohaja, a njime su kao validni dokumenti za identifikaciju predviđeni vozačka dozvola, državna lična karta, pasoš, vojna ili plemenska identifikacija. Prema navodima predlagača, ovakvi dokumenti su već široko korišćeni u svakodnevnom životu građana SAD.

Senat je razmatrao amandman u sklopu višenedeljne debate o širem izbornom zakonu, koji predviđa i obaveznu proveru državljanstva prilikom registracije za glasanje i određene oblike lične identifikacije na biračkom mestu. Iako je predsednik Donald Tramp pozvao republikanske članove Senata da pronađu način za usvajanje zakona, nije postignut konsenzus potreban za njegovo izglasavanje.

Vođa demokrata u Senatu Čak Šumer izjavio je tokom rasprave da bi predloženi amandman uveo najstrože jedinstveno pravilo za identifikaciju birača na saveznom nivou u SAD, ukidajući postojeće različite regulative u 50 saveznih država. On je ocenio da bi takvo rešenje predstavljalo “previše restriktivan, jedinstveni pristup” za sve savezne izbore.

Republikanski senatori, uključujući Džona Tun-a iz Južne Dakote, istakli su da su predloženi identifikacioni dokumenti oni koje građani već poseduju i svakodnevno koriste. Prema njihovim navodima, cilj amandmana je jačanje poverenja u izborni proces kroz standardizovanu proveru identiteta.

Debata o izbornom zakonu nastavlja se u Senatu, dok trenutni predlozi nisu dobili potrebnu podršku za usvajanje. Glasanje o amandmanu deo je šire rasprave o reformi izbornog sistema u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

Svet

Sporazum o deljenju podataka iz biračkih spiskova između američkih institucija u završnoj fazi

Izvori iz pravosudnih organa navode da je dogovor blizu, podaci bi mogli biti korišćeni u istragama imigracije i kriminala

Published

on

By

Izvori iz pravosudnih organa navode da je dogovor blizu, podaci bi mogli biti korišćeni u istragama imigracije i kriminala

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS) nalaze se u završnoj fazi pregovora o sporazumu kojim bi federalne institucije dobile mogućnost korišćenja poverljivih podataka iz državnih biračkih spiskova. Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, cilj ovog dogovora je da se omogući korišćenje informacija iz registra birača u okviru istraga vezanih za imigraciju i krivična dela.

Prikupljanje podataka o biračima od strane Ministarstva pravde predmet je sudskih postupaka u više saveznih država, a do sada sudovima nisu predočeni detalji planiranog deljenja podataka. Pomenuti podaci su u nadležnosti Odeljenja za građanska prava Ministarstva pravde, a pristup bi, prema izvorima, trebalo da ima i Služba za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), deo Ministarstva za unutrašnju bezbednost. Ova saradnja bi bila deo napora za proveru eventualnog neovlašćenog upisa ili glasanja stranih državljana u prethodnim izbornim ciklusima.

Tačan način razmene podataka još uvek nije poznat, ali izvori navode mogućnost uspostavljanja sistema u kojem bi zvaničnici mogli upućivati upite i vršiti upoređivanje podataka iz biračkih spiskova sa bazama podataka DHS-a o statusu stranaca. Formalni zahtev za pristup podacima očekuje se od strane zvaničnika ICE-a, navodi se u izveštajima.

Predstavnici Ministarstva pravde istakli su da su posvećeni obezbeđivanju transparentnosti i zakonitosti izbornog procesa. U izjavama datim za javnost, navodi se da su preduzete mere za zaštitu integriteta izbora i da se posebna pažnja poklanja poštovanju relevantnih zakonskih procedura.

Sporazum je još uvek u fazi finalizacije i nije poznato kada bi mogao biti zvanično potpisan. Detalji o obimu i načinu korišćenja podataka, kao i o zaštiti privatnosti građana, nisu javno objavljeni. U više saveznih država, prikupljanje i deljenje ovih podataka izazvalo je pravne izazove i javnu debatu o zaštiti ličnih informacija birača.

Pregovori između Ministarstva pravde i Ministarstva za unutrašnju bezbednost deo su šireg okvira nastojanja da se obezbedi integritet izbornog procesa u Sjedinjenim Američkim Državama. Sagovornici iz institucija navode da će se u implementaciji sporazuma poštovati sve važeće zakonske odredbe i procedure.

Pročitaj još

U Trendu