Connect with us

Svet

Indija izrazila protest zbog pogibije svojih mornara tokom američkog udara na tanker

Indijsko ministarstvo saopštilo da su tri državljanina poginula u zalivu Oman, SAD navele kršenje blokade

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / G.isle px.

Indijsko ministarstvo saopštilo da su tri državljanina poginula u zalivu Oman, SAD navele kršenje blokade

Tri indijska mornara poginula su u američkom udaru na komercijalni brod u zalivu Oman, saopštio je indijski ministar saobraćaja. Prema zvaničnim informacijama, incident se dogodio na tankeru koji plovi pod zastavom Palaua, a brod je pogođen nakon što nije ispunio zahteve američkih snaga tokom sprovođenja blokade povezanih sa iranskim lukama i brodovima.

Indijski ministar saobraćaja Sarbananda Sonoval izjavio je da su tela trojice mornara, koji su prethodno bili prijavljeni kao nestali, identifikovana. „Duboko je žalosno saznati za ovaj tragičan incident na brodu MT Settebello pod zastavom Palaua. Ovo je veliki gubitak za našu pomorsku zajednicu“, naveo je Sonoval u saopštenju.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je brod bio meta zbog toga što, prema njihovoj tvrdnji, posada nije reagovala na višestruka upozorenja i zahteve američkih snaga da zaustavi plovidbu u skladu sa aktuelnom blokadom. U saopštenju se navodi da je vatra otvorena na mašinski prostor broda nakon što nije došlo do saradnje posade.

Prema navodima indijskih zvaničnika, poginuli mornari su identifikovani kao Aditya Sharma, Shivanand Chaurasiya i Patnala Suresh. Indijske vlasti su u kontaktu sa porodicama stradalih, dok su lokalni mediji preneli emotivne reakcije članova porodica, uključujući i izjavu oca jednog od nastradalih.

Do incidenta je došlo u trenutku pojačanih tenzija u regionu Persijskog zaliva, gde su Sjedinjene Države i saveznici uvele pomorsku blokadu na određene luke i brodove povezane sa Iranom. Ova blokada ima za cilj sprečavanje ilegalnog prometa i podrške iranskim aktivnostima u regionu, prema izjavama američkih vojnih zvaničnika.

Indijska vlada je uputila zvaničan protest Sjedinjenim Državama, zahtevajući detaljnu istragu okolnosti incidenta i preduzimanje koraka u cilju zaštite indijskih državljana koji rade na međunarodnim brodovima. Do sada nije bilo izveštaja o drugim žrtvama među članovima posade, a međunarodne organizacije nisu komentarisale događaj.

Incident je izazvao zabrinutost i među brodarskim kompanijama u regionu, koje su pozvale na pojačane mere bezbednosti i transparentnost u komunikaciji sa vojnim snagama koje sprovode blokadu. Stručnjaci za pomorsku bezbednost ističu da ovakvi događaji dodatno komplikuju situaciju u regionu i mogu uticati na globalni transport nafte i drugih dobara.

Međunarodna pomorska zajednica prati razvoj situacije, dok indijske vlasti nastavljaju sa diplomatskim aktivnostima radi zaštite svojih državljana koji rade u pomorskom sektoru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

Severna Koreja lansirala balističke rakete usred pregovora SAD-a

Lansiranje raketa dolazi nakon Trumpove najave o smanjenju vojnih vežbi sa Južnom Korejom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Severna Koreja lansirala balističke rakete usred pregovora SAD-a – lansiranje raketa Severna Koreja

Lansiranje raketa dolazi nakon Trumpove najave o smanjenju vojnih vežbi sa Južnom Korejom

Novi razvoj događaja na Korejskom poluostrvu

Severna Koreja je izvela lansiranje nekoliko balističkih raketa kratkog dometa, saopštila je vojska Južne Koreje u četvrtak, samo nekoliko sati nakon što je predsednik SAD Donald Trump najavio mogući novi susret sa severnokorejskim liderom Kim Džong Unom kasnije ove godine. Ovo lansiranje predstavlja direktan odgovor na smanjenje zajedničkih vojnih vežbi SAD-a i Južne Koreje, koje su sada zakazane da se završe u petak.

Trumpove odluke i reakcije

Trump je izjavio da je odluku o smanjenju vojnih vežbi donio „na osnovu veoma dobrih odnosa sa“ Kimom. Prema njegovim rečima, redovne godišnje vojne vežbe su slale „potpuno neprikladan i neprijateljski signal“ Severnoj Koreji. Takođe, nedostatak podrške Južne Koreje u sukobu sa Iranom bio je dodatni faktor u njegovoj odluci.

Potencijalni susret lidera

Nekoliko sati nakon Trumpove izjave o očekivanom susretu, zvaničnik iz Združenog štaba Južne Koreje informisao je AFP da Severna Koreja trenutno raspolaže između 80 i 120 nuklearnih bojevih glava, što predstavlja diskrepancu u odnosu na Trumpovu procenu od 57 „veoma moćnih“ nuklearnih oružja. Ova najava dolazi u trenutku kada se tenzije između dve Koreje i dalje intenziviraju.

Pročitaj još

Svet

SAD i Iran zajedno organizovali deportaciju iranskih državljana

Emailovi otkrivaju saradnju u deportaciji preko 100 Iranaca tokom 2025. i 2026. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD i Iran zajedno organizovali deportaciju iranskih državljana – deportacija Iranaca

Emailovi otkrivaju saradnju u deportaciji preko 100 Iranaca tokom 2025. i 2026. godine

Detalji saradnje SAD i Irana

U periodu kasne 2025. i rane 2026. godine, Sjedinjene Američke Države su u tajnosti sarađivale sa Iranom na deportaciji iranskih državljana, pokazuju nedavno objavljeni emailovi. Ova saradnja dolazi uprkos tenzijama koje su eskalirale između dve zemlje, posebno nakon 12-dnevnog rata sa Izraelom u junu 2025. godine. Nacionalni iransko-američki savet je dobio pristup stotinama emailova koji detaljno opisuju ovu operaciju.

Uticaj iranskih zvaničnika na proces deportacije

Emailovi otkrivaju da su iranski zvaničnici imali uticaj na odluke o tome koji će iranski imigranti biti vraćeni u svoju domovinu. Jedan neimenovani zvaničnik američke Imigracione i carinske službe (ICE) naveo je da je na zahtev ambasade Irana dodao nekoliko slučajeva na listu za deportaciju u avgustu, mesec dana pre prvog leta za deportaciju. ICE je takođe primio zahteve za poslednje trenutne promene na listi deportovanih, koje su delimično usvojene. Tri dana pre polaska prvog leta, još uvek su stizali zahtevi za dodavanje troje Iranaca na let, ali su ti zahtevi odbijeni neposredno pre poletanja aviona.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Države uvode ekonomske sankcije i blokadu Irana u cilju potpune izolacije

Predsednik Tramp najavio najstrože mere protiv Irana i upozorio sve treće zemlje na posledice saradnje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sjedinjene Države uvode ekonomske sankcije i blokadu Irana u cilju potpune izolacije – ekonomske sankcije i blokada Irana

Predsednik Tramp najavio najstrože mere protiv Irana i upozorio sve treće zemlje na posledice saradnje

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Država, objavio je početak „ekonomskog Dan D“ protiv Irana, uvodeći najstrože ekonomske sankcije i blokadu sa ciljem potpune izolacije Teherana. Ova odluka je usledila nakon što su pregovori o okončanju sukoba propali, a rok iz memoranduma o prekidu vatre istekao, prema zvaničnoj izjavi američke administracije. Prema Trampovoj najavi, ekonomski pritisak na Iran biće sproveden na dosad neviđenom nivou, uz poziv globalnim saveznicima da podrže Sjedinjene Države kako bi se onemogućile vojne i nuklearne ambicije Irana.

Detalji ekonomskih sankcija i međunarodne reakcije

Tramp je naglasio da će Vašington preduzeti direktne mere protiv iranske privrede, ali i uputiti oštra upozorenja svim trećim zemljama i kompanijama koje pruže finansijsku ili logističku podršku režimu u Teheranu. „Svaka država čije finansijske institucije, kompanije, aerodromi ili državni organi pruže bilo kakav pojas za spasavanje Iranu, suočiće se sa ogromnim ekonomskim posledicama“, navodi se u saopštenju.

Ekonomski Dan D protiv Irana i prekid svih kanala saradnje

Kako je istaknuto, odmah se obustavljaju sve aktivnosti koje uključuju šverc nafte, svop linije, gotovinske transfere, rad ilegalnih menjačnica, upotrebu spornih registara brodova i front-kompanija. Ova odluka označava najagresivniji pokušaj Vašingtona da prekine preostale finansijske i logističke kanale kojima se Teheran održava na globalnom tržištu. U međuvremenu, Tramp je ponovio da je Iranu pružena najveća prilika da postigne dogovor, ali da je šansa propuštena.

Maksimalni pritisak kao alternativa vojnoj eskalaciji

Prema zvaničnoj analizi, američka administracija se odlučila za strategiju maksimalnog ekonomskog iscrpljivanja i nastavak pomorske blokade u Ormuskom tjesnacu. Cilj je da se Iran prinudi na ustupke bez direktne vojne eskalacije. Tramp je opisao da su iranska mornarica i vazduhoplovstvo neutralisani, vojne fabrike pretvorene u ruševine, dok je nacionalna valuta izgubila vrednost. Osim toga, Bela kuća nije najavila obnovu diplomatskih pregovora u skorije vreme, uz kategoričnu izjavu da Iran neće doći do vojne ili nuklearne prednosti.

Implikacije i globalni značaj ekonomskih sankcija i blokade

Ekonomsku blokadu i sankcije prati i poziv državama širom sveta da podrže mere protiv Irana, kako bi se, prema rečima američkog predsednika, sprečilo dalje širenje iranskog uticaja i razvoja vojnih kapaciteta. Na taj način, Sjedinjene Države žele da postave nove standarde međunarodnog odgovora na situaciju u regionu. U ovom trenutku, reakcije međunarodne zajednice su u žiži interesovanja, dok se pažnja usmerava ka efektima koje će ekonomske sankcije imati na stabilnost Bliskog istoka.

Pročitaj još

U Trendu