Connect with us

Svet

Guverner Kalifornije predložio savezni porez na milijardere i fond vezan za veštačku inteligenciju

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Kalhh

Gavin Njusom izneo inicijativu za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza za najbogatije, potvrđeno u javnom obraćanju

Guverner Kalifornije Gavin Njusom izneo je predlog za uvođenje nacionalnog minimalnog poreza na milijardere i formiranje saveznog fonda kroz koji bi svi građani imali udela u bogatstvu stvorenom putem veštačke inteligencije. Ova inicijativa predstavljena je u javnom eseju, a deo je šireg ekonomskog programa za koji se Njusom zalaže.

Njusom je istakao da trenutni poreski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama omogućava pojedincima sa značajnim bogatstvom da plaćaju niže poreske stope od radnika i zaposlenih. Prema njegovim rečima, predloženim reformama bilo bi obezbeđeno da najbogatiji građani plaćaju barem onoliko koliko i njihovi zaposleni, čime bi se, kako navodi, smanjile razlike koje su nastale tokom proteklih decenija kao posledica poreskih olakšica i izuzetaka.

U svom obraćanju Njusom je naveo primere iz svakodnevnog života, ističući da trenutni sistem može dovesti do situacije gde službenik ili građevinski radnik plaća višu poresku stopu od vlasnika ili naslednika kompanije. Prema njegovoj oceni, to je rezultat dugoročnog delovanja interesnih grupa i političkih odluka koje su favorizovale određene kategorije poreskih obveznika.

Pored predloga za federalni porez na milijardere, Njusom je najavio i podršku za osnivanje takozvanog “javnog fonda” vezanog za ekonomske koristi koje proističu iz razvoja veštačke inteligencije. Ovim fondom bi, prema njegovoj zamisli, svaki građanin imao mogućnost da učestvuje u raspodeli dobiti nastale iz tehnoloških inovacija na nacionalnom nivou.

Istovremeno, Njusom je saopštio da će glasati protiv predloga za uvođenje poreza na bogatstvo na nivou države Kalifornija, koji će se naći na glasanju tokom predstojećih izbora. Odluku je obrazložio potrebom za jedinstvenim rešenjem na saveznom nivou, umesto razlika na nivou pojedinih saveznih država.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se Njusom pominje kao mogući kandidat za predsedničke izbore 2028. godine. Njegov predlog za savezni porez na milijardere ocenjuju kao deo šireg ekonomskog programa usmerenog na smanjenje nejednakosti i uključivanje šire populacije u raspodelu bogatstva koje generišu nove tehnologije.

Za sada nema zvaničnih komentara iz drugih saveznih država ili od strane federalnih institucija u vezi sa predlogom, a javna rasprava o ovoj inicijativi se očekuje u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik SAD optužio Iran za kršenje sporazuma o prekidu vatre u Ormuškom moreuzu

Američka administracija istražuje incident nakon što je Tramp naveo da su iranski dronovi oštetili teretni brod

Published

on

By

Američka administracija istražuje incident nakon što je Tramp naveo da su iranski dronovi oštetili teretni brod

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp optužio je Iran za kršenje sporazuma o prekidu vatre, navodeći da su iranske snage ispalile najmanje četiri drona na brodove u Ormuškom moreuzu. Prema Trampovoj objavi na društvenoj mreži, jedan od dronova pogodio je gornju palubu velikog teretnog broda, nanevši štetu, dok su ostala tri drona oborena. Incident se dogodio tokom noći, a brod je uspeo da nastavi svoj put nakon napada, saopšteno je iz američke administracije.

U zvaničnoj izjavi, Tramp je ocenio da je reč o “očiglednom kršenju našeg sporazuma o prekidu vatre” i naveo da je šteta na brodu učinjena, ali da nije bilo žrtava. Administracija SAD trenutno prikuplja dodatne informacije o incidentu i razmatra naredne korake u okviru postojećeg memoranduma o razumevanju sa Iranom.

Sporazum između SAD i Irana, koji je stupio na snagu nakon potpisivanja memoranduma sa 14 tačaka, predviđa trenutni i trajni prekid ratnih dejstava na svim frontovima, uključujući i Liban, kao i niz mera za normalizaciju odnosa i obnovu ekonomske saradnje. Dokument uključuje međusobno poštovanje suvereniteta, ukidanje američke pomorske blokade, povlačenje snaga SAD iz regiona nakon konačnog dogovora, izuzeća za izvoz iranske nafte i plan ekonomske obnove Irana vredan najmanje 300 milijardi dolara.

Iran je u ovom dokumentu potvrdio da neće proizvoditi nuklearno oružje, dok se pitanja obogaćivanja uranijuma i drugih nuklearnih aktivnosti planiraju rešavati u okviru konačnog sporazuma. Zvaničnici obe strane još nisu izdali dodatne komentare povodom najnovijeg incidenta, dok se očekuje nastavak pregovora u skladu sa predviđenim rokovima iz sporazuma.

Pročitaj još

Svet

Sud proglasio tužioca krivim za nepoštovanje zbog javnih izjava u slučaju ubistva Čarlija Kirka

Sudija potvrdio da tužilaštvo može nastaviti sa zahtevom za smrtnu kaznu, odbrana izrazila zabrinutost zbog uticaja na porotu

Published

on

By

Sudija potvrdio da tužilaštvo može nastaviti sa zahtevom za smrtnu kaznu, odbrana izrazila zabrinutost zbog uticaja na porotu

Sudija Toni Graf doneo je odluku kojom je tužilac u slučaju ubistva Čarlija Kirka proglašen krivim za građansko nepoštovanje suda, nakon što je dao izjave medijima o dokazu iz istrage. Ova odluka doneta je tokom virtuelnog saslušanja održanog u petak, a odnosi se na komentare koje je tužilac izneo o fragmentu metka pronađenom u telu Čarlija Kirka. Osumnjičeni, Tajler Robinson, tereti se za pucnjavu sa smrtnim ishodom.

Odbrana je uložila zahtev da se sa slučaja ukloni mogućnost izricanja smrtne kazne, navodeći da bi izjave tužioca mogle uticati na potencijalne članove porote. Sudija Graf je odbio ovaj zahtev, dozvolivši tužilaštvu da nastavi sa zahtevom za smrtnu kaznu u toku daljeg postupka.

Tokom ročišta, sudija je naveo da su izjave tužioca o balističkim dokazima, koji su deo istrage, predstavljale neprikladan javni komentar. Sud je takođe ukazao da je izjava mogla imati potencijalni uticaj na formiranje javnog mnjenja i eventualno na objektivnost buduće porote.

Odbrana je ranije optužila predstavnike tužilaštva, uključujući i zamenika okružnog tužioca iz Jute, Kristofera Balarda, za javne nastupe i davanje izjava koje se odnose na predmet. Balard je na prethodnom ročištu izjavio da nije komentarisao konkretne dokaze, već je govorio opšte o balističkim pitanjima.

Sudija je, uprkos utvrđenom nepoštovanju, odlučio da ne isključi mogućnost smrtne kazne, ističući da će se postupak nastaviti po planu. Odbrana je izrazila zabrinutost da bi dalje javno komentarisanje moglo uticati na nepristrasnost porote, dok je sud naveo da će u nastavku procesa biti preduzete odgovarajuće mere radi očuvanja pravičnosti suđenja.

Slučaj protiv Tajlera Robinsona nastavlja se pred sudom u Provu, Juta, dok javnost i pravni timovi pažljivo prate razvoj situacije. Naredna ročišta biće fokusirana na dalje razmatranje dokaza i procesne radnje.

Pročitaj još

Svet

Autori knjige o promenama režima o Trampovom pristupu predsedništvu i susretima u Sitišn Rumu

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Published

on

By

Izveštaji novinara ukazuju na drugačiji model korišćenja izvršne vlasti i promene u spoljnoj politici SAD tokom Trampove administracije

Novinari su analizirali način na koji je bivši predsednik SAD, Donald Tramp, koristio izvršnu vlast tokom svog drugog mandata, ističući da se njegov pristup značajno razlikovao od prethodnih predsednika. Prema navodima iz nove knjige “Regime Change: Inside the Imperial Presidency of Donald Trump”, autori Maggie Haberman i Jonathan Swan predstavili su nalaze iz više od 1.000 intervjua, navodeći da je administracija Donalda Trampa bila neprepoznatljiva u poređenju sa njegovim prvim mandatom.

Haberman je izjavila da je tokom višemesečnog izveštavanja postalo jasno da je reč o fundamentalno drugačijem shvatanju predsedničke funkcije u SAD. Prema njenim rečima, promene nisu bile samo posledica smene vlasti između dve političke partije, već se odnosile na suštinsku transformaciju načina na koji je izvršna vlast korišćena.

Jonathan Swan je istakao da je drugi Trampov mandat, prema analizi autora, bio obeležen izraženom upotrebom izvršnih ovlašćenja. Prema njegovim rečima, nije zabeležen sličan primer u skorijoj američkoj istoriji kada je reč o jednostranom korišćenju predsedničke moći. Swan je ukazao i na to da je Tramp imao izuzetno snažnu kontrolu nad sopstvenom političkom strankom u Kongresu, navodeći da su članovi Kongresa često podržavali njegove odluke bez prethodnog konsultovanja.

U knjizi se navodi i slučaj kada je Tramp odlučio da pokrene vojnu akciju bez konsultacija sa Kongresom, što je predstavljeno kao primer primene izvršne vlasti bez presedana. Swan je uporedio ovu situaciju sa prethodnim administracijama, ističući da su raniji predsednici, poput Džordža V. Buša, tražili i dobijali kongresnu saglasnost pre velikih vojnih operacija.

Haberman i Swan su takođe analizirali promene u američkoj spoljnoj politici tokom Trampove administracije, uključujući odluke vezane za resurse iz Venecuele i interese u vezi sa Grenlandom. Prema njihovim rečima, ovakva praksa je uticala na to kako druge države percipiraju Sjedinjene Države i njenu ulogu u međunarodnim odnosima.

Knjiga “Regime Change” bazira se na velikom broju intervjua i dokumenata, pružajući uvid u unutrašnje procese u Beloj kući, uključujući i sastanke u Sitišn Rumu na temu raznih aktuelnih pitanja. Autori su istakli da sistem institucija često pokušava da odgovori na Trampove poteze, ali da se dinamika vlasti značajno promenila tokom njegovog mandata.

Ovakva analiza naglašava da su u periodu administracije Donalda Trampa zabeležene bitne promene u načinu upravljanja državom, kao i u odnosima sa Kongresom i međunarodnom zajednicom. Izveštaji su zasnovani na podacima iz knjige i navodima njenih autora.

Pročitaj još

U Trendu