Connect with us

Svet

Grčka obaveštajna služba pojačala mere bezbednosti oko američkih baza posle hapšenja špijuna

Službenici prate aktivnosti oko vojnih objekata, a poseban nadzor uveden je nakon eskalacije na Bliskom istoku

Published

on

Foto Izvor:

Službenici prate aktivnosti oko vojnih objekata, a poseban nadzor uveden je nakon eskalacije na Bliskom istoku

Grčka nacionalna obaveštajna služba (EYP) aktivirala je plan “Pustinjska škorpija” u svim bazama na teritoriji Grčke u kojima su stacionirani američki vojnici, nakon nedavnih dešavanja na Bliskom istoku i hapšenja gruzijskog državljanina osumnjičenog za špijunažu u Suda zalivu. Prema dostupnim informacijama, službenici EYP koriste različite identitete, uključujući turiste i zaposlene u ugostiteljstvu, kako bi obezbedili dodatni nadzor nad kritičnom vojnom infrastrukturom.

Navedeno je da su u poslednjih osam meseci četiri osobe uhapšene zbog sumnje na špijunažu, i to na Kritu i u Evoru, a sve su delovale na sličan, neupadljiv način. Rukovodioci EYP su, po izbijanju sukoba u Iranu, postavili različite tačke interesa pod pojačano nadgledanje radi sprečavanja špijunskih aktivnosti, napada ili pokušaja sabotaže.

U fokusu plana su mornarička baza u Suda zalivu i vojna baza u Aleksandropolisu, koje se smatraju među najvažnijim američkim vojnim postrojenjima na jugoistoku Mediterana. Posebna pažnja posvećuje se hotelima, apartmanima i drugim turističkim objektima, gde se proveravaju neuobičajeni boravci lica iz zemalja Bliskog istoka kao i putnika sa pasošima koji se ne poklapaju sa zemljom porekla.

Prema izveštajima, dva muškarca azerbejdžanskog porekla, koja su učestvovala u špijunskim aktivnostima u Suda zalivu, posedovala su poljske pasoše. Njihovo interesovanje za smeštaj na lokacijama sa pogledom na zaliv izazvalo je sumnju i dovelo do brze reakcije nadležnih organa.

Pored baza na Kritu i u Trakiji, Helenska bezbednosna agencija proširila je mrežu prikupljanja informacija i na druge ranije korišćene lokacije američke vojne avijacije, uključujući 110. borbenu eskadrilu u Larisi i bazu u Stefanovikeju.

“Sprovodimo pojačan nadzor oko svih strateških vojnih objekata i pratimo sumnjive aktivnosti u skladu sa zakonom”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Istraga i dalje traje, a nadležni organi preduzimaju sve mere radi očuvanja bezbednosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska komisija pokrenula investicioni fond za Ukrajinu na konferenciji u Gdanjsku

Lideri Evropske unije najavili hitnu isplatu pomoći i dublju saradnju sa Ukrajinom

Published

on

By

Lideri Evropske unije najavili hitnu isplatu pomoći i dublju saradnju sa Ukrajinom

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je veliki investicioni fond vredan milijardu evra i najavila hitnu isplatu finansijske pomoći Ukrajini na Konferenciji o obnovi Ukrajine u Gdanjsku. Događaju su prisustvovali i poljski premijer Donald Tusk, prva potpredsednica Vlade Ukrajine Julija Sviridenko i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta.

Fon der Lajen je u uvodnom govoru istakla istorijsku važnost solidarnosti, povukavši paralelu između trenutne situacije u Ukrajini i pokreta „Solidarnost“ iz Gdanjska, koji je pre više decenija uticao na evropski put Poljske. Najavljen je investicioni fond vredan milijardu evra, uz planove za hitan prenos tranše od 3,2 milijarde evra Ukrajini.

Zvaničnici su naglasili važnost dalje integracije Ukrajine u odbrambeno-industrijski kompleks Evropske unije i istakli da će sredstva biti usmerena na obnovu i stabilizaciju zemlje. “Evropska unija ostaje čvrsto uz Ukrajinu i radiće na jačanju ekonomske i odbrambene saradnje”, navela je fon der Lajen tokom obraćanja.

Prema saopštenju, finansijska sredstva će biti isplaćena u najkraćem mogućem roku u cilju podrške ukrajinskoj ekonomiji i obnovi infrastrukture. Očekuje se da će ove mere doprineti jačanju otpornosti Ukrajine i ubrzati evropske integracije zemlje.

Pročitaj još

Svet

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli porastao na 164 prema zvaničnim podacima

Privremena predsednica Venecuele saopštila nove podatke, međunarodni spasioci dolaze u pomoć

Published

on

By

Privremena predsednica Venecuele saopštila nove podatke, međunarodni spasioci dolaze u pomoć

Najmanje 164 osobe poginule su, a 971 je povređena u dva snažna zemljotresa tokom noći u Venecueli, saopštila je privremena predsednica Delsi Rodrigez. Ovo je značajan porast u odnosu na prethodne izveštaje, prema kojima je bilo 32 poginulih i 700 povređenih.

Pogođena područja su znatno oštećena, a spasilačke ekipe iz više zemalja pristižu kako bi pomogle u potrazi za preživelima. Državni sekretar Marko Rubio izjavio je da Sjedinjene Američke Države odmah raspoređuju resurse i ljudstvo u pogođene regione. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Peking pružiti svu potrebnu pomoć Venecueli, dok za sada nema informacija o stradalim ili povređenim državljanima Kine.

Prema zvaničnoj izjavi, međunarodni timovi iz Sjedinjenih Američkih Država i Kine među prvima su najavili podršku i učestvuju u spasilačkim operacijama. Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun naglasio je spremnost Kine da pruži svu moguću pomoć Venecueli nakon dva snažna potresa.

“Naša prioritetna misija je sada potraga i spasavanje, kao i medicinska pomoć povređenima”, izjavila je privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez. Iz državnih službi ističu da se prioritet daje evakuaciji najteže pogođenih oblasti i zbrinjavanju povređenih u lokalnim bolnicama.

Spasilačke operacije su u toku, a vlasti apeluju na građane da prate zvanična uputstva i ostanu na bezbednim lokacijama dok traje potraga. Situacija u pogođenim regionima se neprestano prati, a zvaničnici su najavili da će javnost biti blagovremeno obaveštavana o daljim razvojnim informacijama.

Pročitaj još

Svet

Američka pesmarica: Najzastupljenije pesme u izboru za 250 godina SAD

Uoči 250. godišnjice, poznate ličnosti izdvojile ključne američke pesme, najviše iz 1960-ih i 1970-ih godina

Published

on

By

Uoči 250. godišnjice, poznate ličnosti izdvojile ključne američke pesme, najviše iz 1960-ih i 1970-ih godina

Povodom obeležavanja 250. godišnjice postojanja Sjedinjenih Američkih Država, organizatori su pitali istaknute javne ličnosti, među kojima su umetnici, izvođači, autori i lideri zajednica, koje pesme smatraju najvažnijima u istoriji američke muzike. Pitanje je formulisano sa jednim kriterijumom: pesme su morale biti napisane i izvedene od strane američkih autora i izvođača.

Prema dostupnim podacima, najviše puta je navedena pesma „This Land Is Your Land“ autora Vudija Gatrija, koju je izabralo sedam učesnika projekta, dok je izdvojena i verzija koju je 1980. godine izveo Brus Springstin na koncertu u Nasu Koloseumu. Među najzastupljenijim pesmama nalaze se i „A Change Is Gonna Come“ (Sam Kuk), „America the Beautiful“ (Rej Čarls), „Blowin’ in the Wind“ (Bob Dilan) i „Respect“ (Areta Frenklin).

Najcitiraniji izvođači u ovom izboru su Bob Dilan (16 puta), Rej Čarls (13), Areta Frenklin (12), Bili Holidej (8), Sam Kuk (8), Sajmon i Garfankel (8) i Vudi Gatrija (8). Prikazani podaci pokazuju da su najpopularnije pesme i izvođači obuhvatili različite žanrove i epohe američke muzike, ali se posebno izdvajaju pesme iz 1960-ih i 1970-ih godina.

Decenija sa najviše izabranih pesama su 1960-e, sa više od sto pesama, dok je 1970-ih izabrano 87 pesama. Pored toga, iz 1950-ih je izdvojeno 30 pesama, iz 1940-ih 28, a iz 1930-ih 23 pesme. Tri od pet najcitiranijih pesama nastale su tokom 1960-ih.

Organizatori su istakli da ovaj izbor reflektuje raznolikost američke muzičke tradicije i dostupnost bogate arhive snimljene muzike, navodeći da savremena Amerika pruža prostor za različite muzičke žanrove i izraze. Prikupljene preporuke učesnika dostupne su putem interaktivnog alata, gde se mogu pregledati izbori svakog pojedinačnog učesnika ili lista svih pesama prema različitim kriterijumima.

Ovaj pregled ne uključuje informacije o broju izvođača ili detalje o pojedinačnim žanrovima izvan navedenih podataka. Svi navodi bazirani su isključivo na izborima i statistici objavljenoj u okviru projekta povodom jubileja.

Pročitaj još

U Trendu