Connect with us

Svet

Generalni sekretar NATO Mark Rute od 8. do 12. aprila u Vašingtonu na sastancima sa Trampom

Rute će razgovarati sa američkim predsednikom, državnim sekretarom i ministrom odbrane, a planiran je i nastup na forumu i sastanak Bilderberg grupe

Published

on

Foto Izvor:

Rute će razgovarati sa američkim predsednikom, državnim sekretarom i ministrom odbrane, a planiran je i nastup na forumu i sastanak Bilderberg grupe

Generalni sekretar NATO Mark Rute boraviće u Vašingtonu od 8. do 12. aprila, gde će održati niz sastanaka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom, državnim sekretarom Markom Rubiom i ministrom odbrane Pitom Hegsetom, kako je zvanično saopšteno. Poseta dolazi nakon što je američki predsednik uputio oštre kritike evropskim saveznicima i najavio mogućnost povlačenja SAD iz Atlantskog saveza, uz upućene zahteve za veću evropsku uključenost u aktuelnim bezbednosnim pitanjima.

Prema zvaničnim informacijama, Rute će u sredu razgovarati sa Trampom, Rubiom i Hegsetom u cilju razmatranja odnosa u okviru NATO, nakon što je predsednik SAD kritikovao evropske članice zbog neutralnog stava prema sukobu SAD i Izraela protiv Irana. Američki državni sekretar Mark Rubio predložio je preispitivanje odnosa SAD prema NATO savezu, naglašavajući važnost američkog članstva.

U kontekstu poslednjih događaja, Rute je mesecima balansirao između kritika američkog predsednika i potrebe da brani evropske saveznike, bez izazivanja dodatnih tenzija. Situacija se dodatno zakomplikovala nakon pokretanja američko-izraelskih napada na Iran, što je izazvalo frustraciju u Beloj kući zbog percipiranog evropskog povlačenja iz sukoba. Predsednik SAD je pozvao evropske zemlje da pomognu u obezbeđivanju Ormuskog moreuza, koji je Iran blokirao od početka rata, a kroz koji prolazi značajan deo svetskih naftnih tokova.

Tokom boravka u Vašingtonu, Mark Rute će 9. aprila održati govor i učestvovati u debati koju organizuje Institut fondacije Ronald Regan. U periodu od 10. do 12. aprila, generalni sekretar NATO prisustvovaće sastanku Bilderberg grupe, tradicionalnom forumu na kojem američki i evropski lideri razmenjuju stavove o ključnim geopolitičkim pitanjima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vrhovni sud SAD odlučio protiv bivšeg zatvorenika u slučaju šišanja dredova

Sud potvrdio presudu nižih instanci, odbijena tužba zbog šišanja dredova bivšem zatvoreniku u Luizijani

Published

on

By

Sud potvrdio presudu nižih instanci, odbijena tužba zbog šišanja dredova bivšem zatvoreniku u Luizijani

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbacio je zahtev bivšeg zatvorenika iz Luizijane da tuži državne i zatvorske zvaničnike nakon što su mu tokom izdržavanja kazne obrijali dredove, što je bilo u suprotnosti sa njegovim verskim uverenjima. Odluka je doneta 23. juna 2026. godine u Vašingtonu, a izveštaji navode da je sud glasao podeljeno, sa šest glasova za i tri protiv.

Bivši zatvorenik, Damon Landor, koji sebe smatra posvećenim rastafarijancem, podneo je tužbu protiv nadležnih institucija pozivajući se na Zakon o verskoj upotrebi zemljišta i prava institucionalizovanih osoba (RLUIPA). Landor je tvrdio da je šišanje njegovih dredova predstavljalo povredu njegovih verskih prava. Prethodno su niži sudovi kritikovali način na koji je Landor bio tretiran, ali su ipak odbacili njegove zahteve. Presuda Vrhovnog suda tako potvrđuje odluku Apelacionog suda Petog okruga.

Ovakva odluka predstavlja ređi slučaj da Vrhovni sud nije stao na stranu tužilaca koji iznose tvrdnje o povredi verskih prava. U poslednjih nekoliko godina, sud je u više navrata presuđivao u korist verskih tužitelja. Kao primer, u 2022. godini sud je presudio u korist zatvorenika iz Teksasa kojem je omogućeno da mu pastor fizički pruži podršku i moli naglas tokom izvršenja smrtne kazne.

Tri sudije su se usprotivile odluci većine, smatrajući da je Landor trebalo da dobije mogućnost da nastavi pravnu borbu protiv odgovornih zvaničnika. Sud nije detaljno obrazložio razloge odbijanja tužbe, ali je presuda doneta na osnovu postojećih pravnih standarda i ranijih odluka nižih sudova.

Zakon na koji se Landor pozivao, RLUIPA, usvojen je s ciljem da zaštiti verska prava osoba koje borave u institucijama, uključujući zatvore. Sud je, međutim, odlučio da u ovom slučaju ne postoji pravni osnov za naknadu štete putem tužbe protiv zvaničnika.

Ovaj slučaj izazvao je interesovanje pravnih stručnjaka i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih i verskih prava u zatvorskom sistemu. Za sada nije poznato da li će biti pokrenute dodatne pravne inicijative ili reforme na osnovu ove odluke.

Pročitaj još

Svet

Tehnološke akcije beleže pad drugi dan zaredom dok investitori traže dokaze o profitima

Pad indeksa Nasdaq i drugih berzanskih pokazatelja potvrđen je na Vol Stritu, analitičari ističu rast sumnji u isplativost AI ulaganja

Published

on

By

Pad indeksa Nasdaq i drugih berzanskih pokazatelja potvrđen je na Vol Stritu, analitičari ističu rast sumnji u isplativost AI ulaganja

Tehnološke akcije nastavile su silazni trend i drugi dan zaredom, prema podacima sa Vol Strita od 23. juna 2026. godine. Indeks Nasdaq, poznat po visokim udelima tehnoloških kompanija, pao je nakon otvaranja berze za 2,4%, dok su i ostali glavni indeksi, kao što su Dow Jones i S&P 500, zabeležili padove od 0,6% i 1,6%. Analitičari navode da je uzrok ovakvog kretanja rast skepticizma među investitorima u pogledu ostvarivosti profita od ulaganja u veštačku inteligenciju.

Prethodnih meseci, rast vrednosti akcija u tehnološkom sektoru bio je potpomognut očekivanjima da će značajna sredstva uložena u veštačku inteligenciju doneti ubrzan rast prihoda i profita. Međutim, prema navodima analitičara, sve više investitora sada traži konkretne dokaze o isplativosti ovih ulaganja.

Akcije nekoliko vodećih tehnoloških kompanija, koje su bile glavne pokretačke snage prethodnog rasta tržišta, zabeležile su značajne gubitke. Akcije kompanije SpaceX su pale za 2,7% na 150,51 dolara, nakon što su prethodnog dana izgubile 16% vrednosti. Akcije ove kompanije beleže pad već četvrti uzastopni dan, pri čemu investitori izražavaju zabrinutost oko opravdanosti procenjene vrednosti firme od preko 2 biliona dolara.

Slično tome, proizvođač čipova Nvidia zabeležio je pad od 3,4%, dok su akcije kompanije Broadcom pale za 2,4%. Akcije kompanije Alphabet, koja je deo takozvane “Velike sedmorke” tehnoloških kompanija, pale su za 1,2% u ranim satima trgovanja. Bret Kenwell, analitičar za investicije i opcije, izjavio je da su slabosti na globalnim tržištima tehnoloških akcija uticale na američko tržište i doprinele ovakvom trendu.

Generalni direktor finansijske konsultantske firme deVere Group, Nigel Green, naveo je da su investitori do skoro ulaganja u veštačku inteligenciju smatrali nesumnjivo pozitivnim, ali su sada postali oprezniji i zahtevaju jasne dokaze o potencijalnim profitima. “Ono što sada vidimo jeste da investitori traže dokaze umesto obećanja”, ocenio je Green.

Iako je trenutni pad izazvao zabrinutost među nekim učesnicima na tržištu, pojedini analitičari smatraju da ovaj trend ne ukazuje na dublje probleme na tržištima, već pre na promenu pristupa investitora u proceni vrednosti i perspektive tehnoloških kompanija. Nije izneto više detalja o uticaju ovog pada na druge sektore ili o daljim planovima kompanija koje su se našle pod pritiskom.

Pročitaj još

Svet

SAD u Savetu bezbednosti UN pozvale Rusiju na hitan prekid vatre i pregovore sa Ukrajinom

Američka delegacija upozorila Moskvu da trpi velike gubitke i ekonomski pritisak, pozivajući na diplomatsko rešenje sukoba

Published

on

By

Američka delegacija upozorila Moskvu da trpi velike gubitke i ekonomski pritisak, pozivajući na diplomatsko rešenje sukoba

Sjedinjene Američke Države iskoristile su sednicu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija kako bi uputile direktan poziv Ruskoj Federaciji na hitan prekid vatre i započinjanje pregovora sa Ukrajinom, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Na sastanku u Njujorku, zamenik stalnog predstavnika SAD pri UN, Den Negrea, istakao je da se položaj Rusije na frontu i u međunarodnoj zajednici pogoršava, naglašavajući da vreme nije na strani Kremlja.

Prema navodima američkog diplomate, ruske oružane snage beleže mesečne gubitke od oko 40.000 vojnika, uključujući poginule i ranjene. Negrea je takođe ukazao na ozbiljne ekonomske pritiske sa kojima se suočava Moskva zbog dugotrajnog sukoba, ocenjujući da ruska privreda trpi značajna opterećenja. Sa druge strane, američka strana je primetila da Ukrajina pokazuje visok stepen fleksibilnosti i inovativnosti na terenu, što menja dinamiku sukoba.

“Rusija mora da izabere put diplomatije. Nastavak borbi ne vodi pobedi, već dodatnom stradanju i produžava patnju svih pogođenih”, upozorio je Negrea, pozivajući se na poruke američkog predsednika sa nedavnog samita grupe G7.

Američki predstavnik je zaključio da pregovori i prekid vatre predstavljaju jedini racionalan izlaz iz trenutne situacije, ističući da dalja eskalacija može samo povećati broj žrtava i produžiti sukob.

Zvanične reakcije iz Rusije na ove poruke još uvek nisu saopštene.

Pročitaj još

U Trendu