Svet

Fosilizovane vilice ukazuju na postojanje džinovske hobotnice u doba dinosaurusa

Naučnici analizirali fosile iz Japana i Kanade, otkrivajući da su ogromne hobotnice mogle biti među glavnim predatorima pre 100 miliona godina

Published

on

g0d861390e2ac62b31a7afc4e9404f5f183c85d5c7f52b0d97e9d4ce9c8a9f1c8fd02aaf6b4b6ce2f1c38ec52cd287649_1280

Naučnici analizirali fosile iz Japana i Kanade, otkrivajući da su ogromne hobotnice mogle biti među glavnim predatorima pre 100 miliona godina

Analiza fosilizovanih vilica pronađenih na lokacijama u Japanu i na ostrvu Vankuver u Kanadi sugeriše da su pre oko 100 miliona godina u okeanima živeli džinovski srodnici današnjih hobotnica. Prema studiji međunarodnog naučnog tima, ove životinje su imale tela duga između 7 i 19 metara i bile su među najvećim poznatim beskičmenjacima iz perioda kasne krede.

Istraživači su koristili metodu digitalne analize fosila kako bi identifikovali 12 novih uzoraka vilica iz Japana, uz 15 prethodno pronađenih fosila. Upoređujući dimenzije vilica sa onima kod savremenih hobotnica, procenili su da su pojedini primerci mogli dostići dužinu i do 19 metara, što je značajno više od dužine današnjih džinovskih lignji, koje mogu narasti do oko 12 metara.

U naučnoj zajednici je poznato da su morski predatori iz perioda dinosaurusa uključivali zubate ajkule i velike morske reptile poput mosasaura i plesiosaura. Međutim, zbog mekog tela koje se retko fosilizuje, podaci o veličini i ulozi hobotnica u tadašnjem ekosistemu bili su ograničeni. Vilice hobotnica, koje su građene od čvrstog hitina, jedne su od retkih tvrdih struktura koje se mogu sačuvati kroz vreme i daju pouzdanije podatke o njihovim dimenzijama.

Paleontolog Adiel Klompmaker sa Univerziteta Alabama, koji nije učestvovao u istraživanju, naveo je da su ove životinje verovatno bile značajni predatori u tadašnjim morskim ekosistemima. Koautor studije, paleontolog Jasuhiro Iba sa Univerziteta Hokaido, istakao je da je najveća pronađena vilica znatno veća od bilo koje kod današnjih hobotnica.

Prema naučnicima, nalazi ukazuju da su ove hobotnice posedovale dovoljno čvrste vilice da mogu pleniti i životinje sa tvrdom školjkom ili skeletom, što ih je svrstalo među glavne morske predatore tog perioda. Otkriće doprinosi razumevanju raznolikosti i evolucije morskih organizama tokom krede, ali i ukazuje na potrebu za daljim istraživanjima fosilnih ostataka mekotkivnih životinja iz prošlosti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version