Connect with us

Svet

FIFA potvrđuje učešće Irana na Svetskom prvenstvu uprkos sukobu

Predsednik FIFA Gianni Infantino izjavio da će Iran nastupiti na takmičenju, iako traje konflikt sa SAD

Published

on

pexels-photo-6950237

Predsednik FIFA Gianni Infantino izjavio da će Iran nastupiti na takmičenju, iako traje konflikt sa SAD

Predsednik FIFA Gianni Infantino potvrdio je 15. aprila 2026. godine da će fudbalska reprezentacija Irana učestvovati na predstojećem Svetskom prvenstvu, bez obzira na aktuelni ratni sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Izjava je data tokom Foruma ‘Invest in America’, gde je Infantino naglasio značaj prisustva Irana na turniru, ističući da je njihovo učešće izvesno.

“Iranski tim sigurno dolazi”, rekao je Infantino. On je dodao da se nada da će do tada situacija biti mirnija, ali je potvrdio da je Iran kvalifikovan i da igrači žele da nastupe. Infantino je naglasio da sport treba da bude izvan politike, iako je priznao da to nije uvek moguće realizovati u praksi.

Infantino je dve nedelje pre ove izjave posetio mušku fudbalsku reprezentaciju Irana tokom njihovih priprema u Antaliji u Turskoj. Tom prilikom izrazio je pozitivne impresije o timu i ponovio da igrači pokazuju želju da nastupe na Svetskom prvenstvu.

Učestvovanje Irana na turniru dovedeno je u pitanje nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli vazdušne udare na iransku teritoriju. U međuvremenu, američki predsednik Donald Tramp je tokom sastanka u Beloj kući sredinom marta izjavio da je Iran dobrodošao na prvenstvo, ali je kasnije na društvenim mrežama naveo da iz bezbednosnih razloga ne smatra da je prikladno da iranski tim učestvuje.

Nakon tih izjava, predsednik Fudbalskog saveza Irana potvrdio je da su u toku pregovori sa FIFA o mogućnosti da Iran svoje utakmice igra u Meksiku, umesto na teritoriji SAD ili Kanade, koje su, uz Meksiko, domaćini prvenstva.

Infantino je istakao da je cilj FIFA da svi kvalifikovani timovi, uključujući Iran, učestvuju na turniru, uz nadu da će politička situacija omogućiti bezbedno odvijanje takmičenja. Razgovori između FIFA, iranskog saveza i organizatora turnira su u toku, a dalji razvoj situacije zavisiće od bezbednosnih procena i diplomatskih odluka nadležnih institucija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sotomajor izvinila zbog komentara o Kavanaughu povodom odluke o hapšenjima migranata

Vrhovni sud SAD potvrdio izjavu, retka javna polemika između sudija povodom imigracionih mera

Published

on

By

Vrhovni sud SAD potvrdio izjavu, retka javna polemika između sudija povodom imigracionih mera

Sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država Sonia Sotomajor izvinila se 15. aprila 2026. godine zbog komentara upućenih kolegi Brettu Kavanaughu u vezi sa odlukom o imigracionim hapšenjima. Izvinjenje je usledilo nakon što je tokom javnog nastupa na Pravnom fakultetu Univerziteta Kanzas Sotomajor kritikovala stav kolege povodom sudske odluke koja je omogućila nastavak širokih akcija američke službe za imigraciju i carinu (ICE) u Los Anđelesu.

U saopštenju koje je izdao Vrhovni sud, Sotomajor je navela: „Na nedavnom događaju na Pravnom fakultetu Univerziteta Kanzas osvrnula sam se na neslaganje s jednim kolegom u ranijem predmetu, ali sam dala neprimerene komentare. Žao mi je zbog toga i izvinila sam se kolegi.” Iako nije imenovala sudiju Kavanaugha, reči su odnosile na njegovu pisanu saglasnost uz većinsku odluku iz septembra 2025. godine.

Odluka iz septembra 2025. godine omogućila je službi ICE da nastavi sa širim hapšenjima u Los Anđelesu, obustavljajući prethodnu odluku nižeg suda koja je ograničavala takvu praksu. Niži sud je ranije utvrdio da je ICE nepropisno zadržavala osobe i zabranio korišćenje faktora poput rase, zanimanja ili korišćenja španskog jezika kao jedinih osnova za osnovanu sumnju o nelegalnom boravku.

Sudija Kavanaugh je u posebnom mišljenju izneo sumnje u presudu nižeg suda, naglašavajući da etnička pripadnost ne može biti jedini razlog zaustavljanja osobe, ali je postavio pitanje da li su svi kriterijumi pravilno procenjeni. Ova razmena mišljenja među sudijama retko dospeva u javnost, a istup Sotomajor izazvao je pažnju pravne zajednice.

Nakon izvinjenja, iz Vrhovnog suda nije bilo dodatnih komentara o daljim odnosima među sudijama. Odluka o imigracionim hapšenjima i dalje izaziva podeljene stavove u javnosti i pravnim krugovima, dok su sudije naglasile važnost profesionalne komunikacije.

Istup Sotomajor i njeno kasnije izvinjenje ocenjuju se kao neuobičajen primer javne razmene unutar najvišeg sudskog tela u Sjedinjenim Državama, posebno kada je reč o pitanjima koja izazivaju širu društvenu debatu.

Pročitaj još

Svet

Dugogodišnja sudska prevoditeljka zadržana od strane imigracionih vlasti SAD

Imigracioni organi potvrdili pritvor u Teksasu, status i okolnosti boravka pod istragom

Published

on

By

Imigracioni organi potvrdili pritvor u Teksasu, status i okolnosti boravka pod istragom

Prevoditeljka Meenu Batra, sa više od dve decenije iskustva u američkom pravosudnom sistemu, zadržana je 17. marta na međunarodnom aerodromu u Harlingenu, Teksas, dok je putovala na službeni zadatak u Viskonsinu. Batra, koja živi u blizini Brownsville-a i majka je četvoro odrasle američke dece, nalazi se u pritvoru u objektu U.S. Immigration and Customs Enforcement (ICE) u Raymondville-u, prema izjavama koje je dala novinarima.

Prema dostupnim informacijama, Batra je rođena u Indiji, a tokom mladosti je napustila zemlju nakon što su joj roditelji stradali zbog svoje verske pripadnosti. U Sjedinjene Američke Države stigla je pre oko 35 godina i podnela zahtev za azil. Godine 2000. dobila je imigracioni status poznat kao “withholding of removal”, koji se razlikuje od punog azila i ne omogućava trajnu rezidenturu niti isključuje mogućnost deportacije u treću zemlju.

Prema rečima njenog advokata, ovaj status omogućava Batra da boravi i radi u SAD legalno, pod uslovom da ne napušta zemlju i ne počini krivično delo. Batra je izjavila da je, prema njenom razumevanju, ispunila sve zahteve i da poseduje relevantnu dokumentaciju. “Rekli su mi da sam ovde ilegalno, ali sam im odgovorila da dokumenta imam sa sobom u torbi”, navela je Batra iz pritvorske jedinice.

Zvaničnici američkog Ministarstva za unutrašnju bezbednost izjavili su da je Batra “ilegalni stranac” i da “dozvola za rad ne daje nikakav pravni status”. Batra je istakla da joj je neizvesnost najveći izazov, navodeći da zbog straha često ne može mirno da spava.

Hapšenje je usledilo nekoliko meseci nakon što je njen najmlađi sin postao pripadnik američke vojske. Porodica navodi da je situacija izazvala osećaj iznenađenja i nesigurnosti. Slučaj ostaje pod istragom nadležnih imigracionih organa, dok Batra čeka dalji razvoj situacije iz pritvora u Teksasu.

Pročitaj još

Svet

FDA razmatra ublažavanje ograničenja na upotrebu peptida u SAD

Američka agencija za hranu i lekove najavila sastanak o regulaciji peptida, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu kliničkog ispitivanja

Published

on

By

Američka agencija za hranu i lekove najavila sastanak o regulaciji peptida, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu kliničkog ispitivanja

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) saopštila je da će tokom leta održati sastanak na kojem će biti razmotreno moguće ublažavanje ograničenja za više od šest peptidnih injekcija, koje se sve češće koriste među poznatim ličnostima, fitnes promoterima i zagovornicima zdravog načina života. Ova odluka dolazi nakon izjava američkog sekretara za zdravlje Roberta F. Kenedija mlađeg, koji je javno podržao smanjenje regulative za peptide, navodeći lična iskustva sa ovim supstancama.

Peptidi, kao neregistrovane terapije, često se reklamiraju kao sredstva za izgradnju mišića, brže oporavke ili podmlađivanje, iako, prema navodima FDA, većina ovih supstanci nije prošla zvanične provere bezbednosti. Kenedi je javno govorio o upotrebi peptida u lečenju sopstvenih povreda, dok su pojedini njegovi saradnici iz pokreta “Make America Healthy Again” aktivni promoteri peptida, uključujući Gerija Breku, koji nudi različite peptide putem svoje internet stranice.

Prema saopštenju FDA, vanredni savetodavni panel razmatraće u julu sedam peptida, među kojima su i najpopularniji u krugovima influensera, kao što je BPC-157. Tema sastanka biće da li se ovi peptidi mogu uvrstiti na listu supstanci koje apoteke mogu legalno proizvoditi. Istovremeno, FDA planira da ove hemikalije ukloni sa liste ograničenih supstanci koje su označene kao visokorizični, neregistrovani lekovi.

Dr. Piter Luri, bivši zvaničnik FDA i sadašnji direktor Centra za nauku u javnom interesu, izjavio je da bi dozvoljavanje peptida bez kliničkog ispitivanja moglo predstavljati izazov postojećem sistemu za odobravanje lekova. On navodi da bi time mogla biti narušena praksa višedecenijske provere efikasnosti i bezbednosti terapija.

U prethodnom periodu, pod aktuelnom američkom administracijom, FDA je dodala skoro 20 peptida na listu supstanci koje apoteke ne bi smele da prave, nakon što je panel savetnika zaključio da se ne ispunjavaju kriterijumi za bezbedno farmaceutsko kombinovanje. Odluka o promeni regulative sada se razmatra u svetlu sve veće popularnosti peptida, ali stručnjaci upozoravaju da klinička ispitivanja ostaju ključna za procenu rizika i koristi.

Dalji koraci biće poznati nakon julskog sastanka savetodavnog panela. FDA je najavila da će javnost biti obaveštena o svim relevantnim odlukama, dok su stručni krugovi podeljeni po pitanju pristupa regulaciji ovih supstanci.

Pročitaj još

U Trendu