Connect with us

Svet

FEMA ponovo pokreće program za ublažavanje posledica katastrofa nakon sudske odluke

Američka agencija za vanredne situacije otvorila prijave za grantove, sredstva dostupna nakon sudskog naloga

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Socrates bangun

Američka agencija za vanredne situacije otvorila prijave za grantove, sredstva dostupna nakon sudskog naloga

Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) otvorila je u sredu prijave za program grantova za izgradnju otpornosti, koji je prošle godine bio obustavljen. Odluka o obnavljanju programa doneta je manje od tri nedelje nakon što je savezni sudija naložio FEMA da ponovo učini sredstva dostupnim, prenose izveštaji sa lica mesta.

Program pod nazivom „Izgradnja otpornije infrastrukture i zajednica“ (BRIC) namenjen je državama, lokalnim vlastima, teritorijama i plemenima sa ciljem jačanja spremnosti na prirodne katastrofe kao što su požari, poplave, zemljotresi i uragani. Prema informacijama FEMA, za ovu svrhu biće izdvojeno milijardu dolara, a sredstva su namenjena projektima unapređenja infrastrukture i smanjenja rizika od budućih nepogoda.

Vršilac dužnosti direktora FEMA, Karen S. Evans, navela je u saopštenju da pravilno sprovedene mere ublažavanja doprinose očuvanju života i smanjenju troškova budućih katastrofa. „Kada se aktivnosti ublažavanja sprovode na odgovarajući način, spašavaju se životi i smanjuju troškovi budućih katastrofa“, navodi Evans.

Prema ranijim izveštajima, prethodna administracija je smanjila sredstva za pripreme za katastrofe u okviru više FEMA programa. U poslednjih godinu dana, nije bilo odobravanja sredstava za ublažavanje rizika po zahtevima saveznih država ili plemena, što je ranije predstavljalo uobičajenu praksu nakon velikih katastrofa.

FEMA je u dokumentaciji koja prati ponovni poziv na dodelu grantova navela da program BRIC ima za cilj da preusmeri fokus saveznih ulaganja sa reaktivnog finansiranja nakon katastrofa na proaktivno ulaganje u infrastrukturu i mere prevencije. Ovakav pristup, kako se navodi, treba da doprinese smanjenju ukupnih šteta i bržem oporavku pogođenih zajednica.

Odluka o obnovi programa usledila je nakon što je prethodni vršilac dužnosti direktora FEMA, Kameron Hamilton, u aprilu 2025. godine prekinuo program BRIC, ocenjujući ga kao „neefikasan i rasipnički“. Tada je obustavljeno oko 3,6 milijardi dolara planiranih za višegodišnje projekte zaštite infrastrukture, zajednica i domaćinstava širom Sjedinjenih Američkih Država. Ova odluka izazvala je reakcije među pripadnicima oba politička bloka, s obzirom da su sredstva bila namenjena projektima od značaja za različite regione.

Prema istraživanjima međunarodnih medija, obustava programa BRIC posebno je uticala na okruge koji su na prethodnim izborima iskazali podršku tadašnjem predsedniku, ali zvanične potvrde o raspodeli sredstava nisu objavljene. U aktuelnoj fazi, FEMA navodi da obnavljanjem grantova želi da podrži dugoročnu otpornost i smanji zavisnost od hitnih reakcija nakon katastrofa.

Međunarodni posmatrači ocenjuju da je ponovna aktivacija programa deo šireg nastojanja da se unapredi spremnost na prirodne nepogode i poboljša sigurnost lokalnih zajednica. Prijave za sredstva otvorene su za sve kvalifikovane subjekte, a proces će, prema najavama, biti sproveden u skladu sa ranije utvrđenim kriterijumima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Bela kuća ponovo optužuje Kinu za upad u biračke podatke

Vlada SAD tvrdi da su kineski hakeri prikupili milione fajlova sa biračkim podacima tokom 2022. godine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bela kuća ponovo optužuje Kinu za upad u biračke podatke – optužbe Bela kuća Kina

Vlada SAD tvrdi da su kineski hakeri prikupili milione fajlova sa biračkim podacima tokom 2022. godine.

Novi navodi o mešanju u izbore

Bela kuća je iznela nove optužbe protiv Kine, tvrdeći da su kineski sajber akteri neovlašćeno prikupili milione američkih biračkih podataka tokom izborne 2022. godine. Ova informacija dolazi nakon što je predsednik Tramp u svojem nedavnom obraćanju naciji ponovo izneo tvrdnje o mešanju Kine u američke izbore.

Detalji optužbi

Prema faktičkom listu koji su odobrile CIA, NSA, Ministarstvo za domovinsku sigurnost i Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe, prikupljeni podaci uključivali su informacije koje nisu javno dostupne. Iako nije precizirano koje privatne informacije su dobijene niti koji su tačno države pogođene, zvaničnik administracije je novinarima rekao da veruju kako je Kina kupila, ukrala ili hakovana fajlove, ali nije moguće potvrditi koji procenat podataka je pribavljen tim metodama.

Reakcije i implikacije

Ove optužbe dolaze u trenutku kada predsednik Tramp nastavlja da osporava rezultate izbora 2020. godine, koje je izgubio od bivšeg predsednika Džoa Bajdena. Ovaj potez mogao bi dodatno zaoštriti tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, posebno u kontekstu tekućih diskusija o sajber bezbednosti i međunarodnim odnosima.

Pročitaj još

Svet

Radna mesta na Oktoberfestu nude zaradu do 5.000 evra za neobične poslove

Veliki pivski šatori u Minhenu traže radnike pred početak festivala, a posebno se ističe zanimanje gantera.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Radna mesta na Oktoberfestu nude zaradu do 5.000 evra za neobične poslove

Veliki pivski šatori u Minhenu traže radnike pred početak festivala, a posebno se ističe zanimanje gantera.

Na čuvenoj lokaciji Theresienwiese u Minhenu, pripreme za najveći narodni festival na svetu, Oktoberfest, traju već nedeljama. Dok čekići i bušilice odjekuju na prostoru na kojem se postavljaju pivski šatori, organizatori se suočavaju sa izazovom – potraga za radnom snagom pred sam početak manifestacije. Prema saopštenju, iako se većina od oko 13.000 radnih mesta popuni mesecima unapred, poslednjih dana pred festival postoji potreba za dodatnim osobljem, posebno za specifična zanimanja.

Neobični poslovi na Oktoberfestu i potreba za pojačanjem

Na spiskovima otvorenih radnih mesta nalaze se i pozicije čiji su nazivi van Bavarske gotovo nepoznati. Jedno od najzanimljivijih zanimanja koje je trenutno traženo u šatoru Augustiner jeste ganter. Ganteri imaju zadatak da rade tamo gde se pivo i dalje toči iz drvenih buradi, što je tradicija koja se održava upravo na ovom festivalu. Njihov rad podrazumeva praćenje potrošnje piva, a posao zahteva preciznost i iskustvo.

Zarada za neka od ovih radnih mesta može dostići i do 5.000 evra mesečno, što ih čini izuzetno atraktivnim za sezonske radnike. Za razliku od uobičajenih ugostiteljskih poslova, ganteri su deo tradicije i zato je njihova uloga posebno važna za održavanje autentičnosti festivala. Međutim, osim gantera, traže se i drugi radnici za podršku u velikim šatorima, što pokazuje kolika je logistička zahtevnost događaja kao što je Oktoberfest.

Specifičnosti posla gantera i značaj za Oktoberfest

Iako je posao gantera nepoznat široj javnosti, njihova uloga je ključna za očuvanje autentičnosti festivala. Pored toga, tradicionalni način točenja piva iz drvenih buradi zahteva posebnu veštinu i odgovornost. Zbog toga se organizatori trude da pronađu radnike koji su spremni da uče i pridržavaju se strogih pravila posluživanja. Takođe, zbog velikog broja posetilaca, organizacija i kontrola potrošnje piva predstavljaju poseban izazov za osoblje na licu mesta.

Na kraju, sezonski poslovi kao što su ganteri na Oktoberfestu pružaju priliku za dobru zaradu, ali i za sticanje jedinstvenog iskustva u srcu bavarske tradicije. Osim toga, ovaj festival svake godine privlači hiljade radnika iz različitih delova sveta, što dodatno doprinosi njegovoj međunarodnoj prepoznatljivosti.

Pročitaj još

Svet

Francuska donela odluku o proterivanju bivše šefice RT France Ksenije Fjodorove

Ministarstvo unutrašnjih poslova obrazložilo proterivanje navodima o ugrožavanju javnog reda i širenju dezinformacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Francuska donela odluku o proterivanju bivše šefice RT France Ksenije Fjodorove – proterivanje Ksenije Fjodorove

Ministarstvo unutrašnjih poslova obrazložilo proterivanje navodima o ugrožavanju javnog reda i širenju dezinformacija

Francuska je donela odluku o proterivanju bivše šefice RT France Ksenije Fjodorove, uz obrazloženje da njene aktivnosti predstavljaju „posebno ozbiljnu i aktuelnu pretnju po javni red”. Odluku je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, navodeći da proterivanje Ksenije Fjodorove sledi nakon procene uticaja njenih delovanja na stabilnost i bezbednost zemlje.

Razlozi za proterivanje Ksenije Fjodorove

Prema navodima Ministarstva unutrašnjih poslova, Ksenija Fjodorova se, nakon zatvaranja francuskog ogranka RT France, istakla kao jedan od najglasnijih proruskih aktera u francuskom medijskom prostoru. Ministarstvo tvrdi da je Fjodorova kontinuirano širila narative koji su deo šire ruske kampanje dezinformisanja. Kao rezultat toga, francuske vlasti smatraju da je njen boravak u zemlji ugrožavao poverenje građana u demokratske i državne institucije Francuske i Evropske unije. U saopštenju se ističe: „Aktivnosti Ksenije Fjodorove deo su kampanja dezinformisanja usmerenih na manipulisanje javnim mnjenjem i destabilizaciju društva, čime se direktno ugrožavaju vitalni interesi države i narušava poverenje građana u institucije Francuske i Evropske unije.”

Reakcije i međunarodni kontekst

Odluka o proterivanju Ksenije Fjodorove usledila je nakon što je poslanička grupa Renew Europe u Evropskom parlamentu početkom juna zatražila uvođenje direktnih sankcija protiv nje. Evropski poslanici su je optužili za aktivno širenje propagande Kremlja, posebno u vezi sa ratom protiv Ukrajine i stavovima o Evropskoj uniji. Pored toga, parlamentarna grupa je pozvala na oštrije mere protiv pojedinaca koji učestvuju u hibridnim operacijama uticaja na teritoriji Evrope.

Širi značaj događaja za evropski informativni prostor

Ova mera deo je šire strategije Francuske usmerene na demontažu ruske propagandne infrastrukture i zaštitu informativnog prostora. Prema saopštenju nadležnih organa, koraci preduzeti protiv Ksenije Fjodorove odnose se na očuvanje javnog reda i zaštitu demokratskog poretka. Takođe, odluka ima širi značaj za evropski informativni prostor, jer ukazuje na koordinisane napore država članica Evropske unije u borbi protiv dezinformacija i zaštiti institucionalnog poverenja. Na kraju, francuske vlasti ističu da će nastaviti sa merama usmerenim na sprečavanje sličnih aktivnosti, sa ciljem očuvanja bezbednosti i stabilnosti društva.

Pročitaj još

U Trendu