Connect with us

Svet

Evropska unija usvaja prvi zakon o veštačkoj inteligenciji na globalnom nivou

Zakon o veštačkoj inteligenciji uvodi četiri kategorije rizika i posebna pravila za modele opšte namene

Objavljeno pre

,

Evropska unija usvaja prvi zakon o veštačkoj inteligenciji na globalnom nivou Foto Izvor: Pixabay.com

Zakon o veštačkoj inteligenciji uvodi četiri kategorije rizika i posebna pravila za modele opšte namene

Evropska unija je zvanično usvojila prvi zakon o veštačkoj inteligenciji na globalnom nivou, čime je postavila sveobuhvatni pravni okvir za regulisanje te tehnologije na svom tržištu. Ovaj propis ima za cilj da obezbedi sigurnu, etičku i pouzdanu upotrebu veštačke inteligencije, ali i da podstakne inovacije i investicije u ovoj oblasti, prema saopštenju nadležnih institucija. Prema oceni stručnjaka, zakon o veštačkoj inteligenciji mogao bi postati globalni standard, slično načinu na koji je Opšta uredba o zaštiti podataka oblikovala međunarodna pravila privatnosti.

Četiri kategorije rizika u zakon o veštačkoj inteligenciji

Jedna od ključnih karakteristika novog zakona jeste podela sistema veštačke inteligencije na četiri kategorije rizika, od kojih svaka nosi posebne obaveze za korisnike i proizvođače. Sistemi sa minimalnim ili nepostojećim rizikom, kao što su video-igre ili filteri za neželjenu poštu, mogu se koristiti bez dodatnih ograničenja.

Oni sa ograničenim rizikom, poput četbotova i generatora sadržaja, podležu obavezi transparentnosti. Korisnici moraju znati da komuniciraju sa veštačkom inteligencijom ili da je sadržaj generisan uz pomoć nje, što omogućava donošenje informisanih odluka.

Sistemi viskokog rizika, među kojima su aplikacije za medicinsku dijagnostiku, autonomnu vožnju ili biometrijsku identifikaciju, moraju proći rigorozna testiranja, ispuniti visoke standarde transparentnosti i omogućiti ljudski nadzor pre ulaska na tržište Evropske unije.

Neprihvatljivi rizik podrazumeva zabranu sistema koji ugrožavaju bezbednost, prava ili egzistenciju ljudi. To uključuje manipulaciju ponašanjem, prediktivne policijske aktivnosti, prepoznavanje emocija na radnim mestima i u školama, kao i socijalno bodovanje. Dodatno, zabranjena je upotreba sistema za biometrijsku identifikaciju u realnom vremenu na javnim mestima, osim u izuzetno retkim slučajevima propisanim zakonom.

Pravila za modele opšte namene i upravljanje zakon o veštačkoj inteligenciji

Pored osnovnih kategorija rizika, Evropska unija je u zakon uvela i posebna pravila za modele veštačke inteligencije opšte namene (GPAI). Ovi modeli, koji mogu generisati tekst ili prepoznavati slike, podležu osnovnim zahtevima transparentnosti ako ne predstavljaju sistemski rizik. Za one koji nose sistemske rizike, propisana su stroža pravila nadzora i kontrole.

Radi dosledne primene, formirana je nova upravljačka struktura koju čine Kancelarija za veštačku inteligenciju pri Evropskoj komisiji, naučni panel nezavisnih stručnjaka, odbor sa predstavnicima država članica i savetodavni forum za tehničku ekspertizu. Za kršenje zakona predviđene su visoke novčane kazne, određene u procentima od globalnog prometa kompanije ili kao fiksni iznos, dok su za mala i srednja preduzeća definisane proporcionalno prilagođene sankcije.

Proces usvajanja i poslednje dopune zakon o veštačkoj inteligenciji

Inicijativa za izradu zakona započeta je 2020. godine u okviru Evropskog saveta. Evropska komisija je zvanični predlog predstavila u aprilu 2021, a preliminarni dogovor postignut je u decembru 2023. Savet je dao konačno odobrenje 21. maja 2024, a zakon je stupio na snagu 1. avgusta iste godine.

U sklopu šire agende za pojednostavljenje propisa, Evropska unija je krajem juna 2026. usvojila dodatnu uredbu u okviru paketa „Omnibus VII”. Najnovije dopune izričito zabranjuju upotrebu veštačke inteligencije za generisanje intimnog ili seksualnog sadržaja bez pristanka, kao i materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece.

Očekuje se da će zakon o veštačkoj inteligenciji značajno uticati na pravila razvoja i upotrebe veštačke inteligencije, kako u Evropi, tako i širom sveta. Na taj način, Evropska unija nastoji da postavi nove standarde odgovorne primene naprednih tehnologija.

Pročitaj još

Svet

Brod sa 157 migranata se zapalio u Lamanšu, svi putnici spaseni

Francuske i britanske spasilačke službe reagovale su nakon što se zapalio čamac sa migrantima tokom pokušaja prelaska Lamanša.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brod sa 157 migranata se zapalio u Lamanšu, svi putnici spaseni – brod pun migranata u Lamanšu

Francuske i britanske spasilačke službe reagovale su nakon što se zapalio čamac sa migrantima tokom pokušaja prelaska Lamanša.

Više od 150 migranata spašeno je iz broda koji se zapalio u Lamanšu tokom pokušaja prelaska ka Velikoj Britaniji, prema saopštenju francuskih vlasti. Incident se dogodio u utorak ujutru, a motor čamca je iznenada planuo dok je plovilo bilo na putu ka britanskoj obali. Ukupno 157 osoba je prebačeno u luku Bulonj-sur-Mer, bez izveštaja o povređenima ili poginulima.

Tok incidenta sa brodom punim migranata u Lamanšu

Prema navodima francuske Pomorske prefekture za Lamanš i Severno more, čamac je isplovio iz Francuske u ponedeljak uveče. Tokom noći, pet osoba sa broda zatražilo je pomoć i spaseno je, dok su ostali migranti odbili pomoć koju su nudili francuski patrolni brodovi. Kako se navodi, migranti su bili odlučni da stignu do Ujedinjenog Kraljevstva i prihvatili su pomoć spasilačkih službi tek kada je situacija postala kritična.

Francuske vlasti su objasnile da zbog „strukturne krhkosti“ plovila nisu dodatno intervenisale u tom trenutku. Međutim, kada se motor zapalio u utorak ujutru, integritet broda je brzo počeo da se urušava, što je dovelo do hitne reakcije spasilačkih službi sa obe strane Lamanša.

Spasavanje migranata i reakcija vlasti

Francuska spasilačka plovila su izvukla 103 migranta iz mora, dok su britanski brodovi spasili još 54 osobe. Svi migranti su prevezeni u luku Bulonj-sur-Mer, gde im je pružena medicinska pomoć. Prema dostupnim informacijama, nema prijavljenih povreda ni smrtnih slučajeva među migrantima.

Ovaj incident sa brodom punim migranata u Lamanšu dogodio se samo dan nakon što je britanski premijer Endi Bernam najavio da će vlada pooštriti mere protiv ilegalnih prelazaka kanala malim čamcima. U međuvremenu, francuske vlasti su ponovile da je situacija sa prelascima ozbiljna i da plovila koja se koriste često nisu bezbedna.

Štaviše, u saopštenju francuske Pomorske prefekture naglašeno je da migranti u velikom broju slučajeva odbijaju pomoć do trenutka kada im je život ugrožen. Pored toga, nadležne službe ističu kako ovakvi incidenti predstavljaju izazov za bezbednost svih učesnika i zahtevaju stalnu saradnju spasilačkih ekipa obe države.

Konačno, svi spašeni migranti se sada nalaze na sigurnom i biće im pružena potrebna pomoć.

Pročitaj još

Svet

Demokrate u Mičigenu biraju između Abdul El-Sayeda i Haley Stevens

Ključna trka za Senat SAD u fokusu, podrška visokih političkih figura

Objavljeno pre

,

Objavio:

Demokrate u Mičigenu biraju između Abdul El-Sayeda i Haley Stevens – trka za Senat u Mičigenu

Ključna trka za Senat SAD u fokusu, podrška visokih političkih figura

Predizborna trka u Mičigenu

U Mičigenu se odvija jedna od najzapaženijih predizbornih trka za mesto u Senatu SAD, gde demokrate biraju između populiste Abdul El-Sayeda i umerene Haley Stevens. Ovo je jedno od ključnih mesta koje demokrate moraju zadržati kako bi imali šansu za kontrolu nad Senatom. Abdul El-Sayed, poznat po svojim progresivnim stavovima, ima podršku senatora Bernieja Sandersa i predstavnice Alexandria Ocasio-Cortez. S druge strane, Haley Stevens uživa podršku guvernerke Gretchen Whitmer. Oba kandidata se nadmeću za mesto koje ostavlja odlazeći senator Gary Peters.

Podrška i političke posledice

Izbori u Mičigenu privlače veliku pažnju zbog potencijalnih političkih posledica na nacionalnom nivou. Pored lokalnih glasača, ovi izbori su važni i za širu političku scenu SAD, gde demokrate traže da ojačaju svoje pozicije u Senatu. U trci je takođe aktivan bivši republikanski kongresmen Mike Rogers, koji je bio blizu pobjede 2024. godine.

Pročitaj još

Svet

Ukrajinski dronovi napali skladišta u Moskvi, petoro poginulih

Napad dronovima na industrijsku zonu Novoselki izazvao velike požare i žrtve

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajinski dronovi napali skladišta u Moskvi, petoro poginulih – napad dronovima u Moskvi

Napad dronovima na industrijsku zonu Novoselki izazvao velike požare i žrtve

U rano jutro, dronovi su pogodili tri skladišta u industrijskoj zoni Novoselki, nedaleko od Moskve, usmrtivši pet osoba i ranivši deset. Guverner Moskovske oblasti, Andrey Vorobyov, potvrdio je ove informacije putem svoje zvanične izjave na Telegramu.

Detalji napada

Prema izjavama lokalnih zvaničnika, ukrajinski dronovi su ciljali skladišta e-trgovine Wildberries, što je rezultiralo velikim požarima. Ovo je deo širih napada koje Ukrajina sprovodi kao odgovor na ruske agresije na njene gradove.

U napadu je oštećeno i skladište u Krasnom Boru, gde je jedna osoba zadobila povrede. Guverner Leningradske oblasti, Aleksandr Drozdenko, izjavio je da su vatrogasne službe brzo reagovale na mesto događaja.

Reakcije i posledice

Wildberries je potvrdio da su njihova skladišta bila mete napada i da su preduzete sve neophodne mere za zaštitu ostalih objekata. Ovaj incident dodatno zaoštrava već napetu situaciju između Rusije i Ukrajine.

Pročitaj još

U Trendu