Connect with us

Svet

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Objavljeno pre

,

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija – priliv novca iz Evropske unije Foto Izvor: Tanjug/Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine/Đorđe Krstić

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor značajno je smanjen, prema poslednjem saopštenju Evropske službe za spoljne poslove. Ovaj pad iznosi čak 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom, što ukazuje na snažan uticaj aktuelnih sankcija koje Evropska unija uvodi protiv Rusije. U saopštenju se navodi da su 16. novembra 2026. godine usvojena dva nova paketa restriktivnih mera, čime su sankcije proširene na gotovo sve preostale velike banke u Rusiji.

Pored toga, Evropska unija je na listu sankcionisanih dodala ukupno 113 novih pojedinaca i subjekata, uključujući 12 fizičkih lica i 101 pravno lice, zbog finansiranja rata protiv Ukrajine. U okviru posebnog režima sankcija za strano manipulisanje informacijama i sajber-aktivnosti, obuhvaćeno je još 30 pojedinaca i dva entiteta.

Uticaj sankcija na ruski energetski sektor

Ove mere su dodatno ograničile finansijske tokove ka ruskoj energetici. Prema procenama Evropske službe za spoljne poslove, restrikcije sada obuhvataju blizu 50 dodatnih ruskih banaka i finansijskih institucija. Tačnije, 49 banaka i platnih servisa su obuhvaćeni poslednjim paketom sankcija, čime postojeće restrikcije, koje su ranije pokrivale više od stotinu finansijskih organizacija, postaju još šire.

Kao rezultat, priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor smanjen je za 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Ovaj podatak ilustruje koliko su sankcije imale efekta na finansiranje energetskih projekata u Rusiji.

Nove sankcije blokiraju obnovu rafinerija

U sklopu novih mera, blokirana je i obnova rafinerija nafte u Rusiji. Ove sankcije ograničavaju mogućnost ruskih kompanija da nabave opremu i tehnologiju potrebnu za modernizaciju svojih postrojenja. Time je dodatno osujećen razvoj i obnavljanje ruske rafinerijske industrije, što može imati dugoročan uticaj na energetsku stabilnost i kapacitete zemlje.

Osim toga, proširene su i mere protiv mreža koje se povezuju sa hibridnim pretnjama, uključujući strane aktere za manipulaciju informacijama i sajber-aktivnosti. Na ovaj način, Evropska unija pokušava da odgovori na sve šire sfere ruskog uticaja i pritisaka.

Ukupan broj sankcionisanih premašuje 4.500

Prema poslednjim podacima, ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi Evropske unije sada prelazi 4.500. Ova brojka obuhvata sve pojedince i pravna lica koja su na bilo koji način povezana sa finansiranjem sukoba ili širenjem hibridnih pretnji.

Zaključno, najnovije sankcije Evropske unije još jednom potvrđuju odlučnost da se ograniči finansijski i tehnološki priliv u ruski energetski sektor, uz poseban fokus na sprečavanje obnove rafinerija i suzbijanje hibridnih pretnji.

Pročitaj još

Svet

Novinar ubijen u blizini San Hozea posle prijava pretnji smrću

Istraga ubistva nezavisnog novinara pokrenuta, profesionalni motivi i ranije prijavljene pretnje u fokusu policije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novinar ubijen u blizini San Hozea posle prijava pretnji smrću – napad u Santo Domingu de Heredia

Istraga ubistva nezavisnog novinara pokrenuta, profesionalni motivi i ranije prijavljene pretnje u fokusu policije

Nezavisni novinar iz Kostarike, Camilo Rodriguez, ubijen je na ulici u mestu Santo Domingo de Heredia u blizini San Hozea, saopštili su zvanični izvori. Napad se dogodio 16.11.2026. oko 15:20 časova, kada su dvojica nepoznatih napadača na motociklu otvorila vatru na njegovo vozilo usred saobraćajne gužve. Prema policijskim izvorima, Rodriguez je pre napada više puta prijavljivao pretnje smrću, navodeći da mu prete osobe povezane sa kriminalnim grupama.

Detalji napada i istrage

U trenutku napada, Rodriguez se nalazio za volanom dok je prolazio glavnim putem u Santo Domingu de Heredia. Napadači su mu prišli na motociklu i ispalili više hitaca, a zatim pobegli u nepoznatom pravcu. Hitna pomoć je brzo stigla na lice mesta, ali je smrt novinara konstatovana ubrzo po dolasku. Policijski načelnik Raul Rivera izjavio je da je istraga u toku i da se prikupljaju dokazi sa mesta događaja.

Prema dostupnim informacijama, Rodriguez je ranije javno iznosio navode o vezama između narko-grupa i političkih ličnosti. Takođe, objavljivao je imena osoba za koje je tvrdio da su umešane u kriminalne aktivnosti, uključujući izveštaje koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, dostavio američkim službama.

Reakcije javnosti i zvaničnika

Predsednica Kostarike, Laura Fernandez, izjavila je da je “bez obzira na sadržaj njegovih izjava, današnji događaj mrlja na slobodu izražavanja u našoj zemlji”. Ona je napomenula da je prethodne godine podnela tužbu protiv Rodrigueza zbog klevete, nakon što je on objavio video u kojem tvrdi da je njena kuća izgrađena novcem navodno povezanim sa narko-kartelima.

Udruženje novinara Kostarike osudilo je ubistvo, ističući značaj zaštite slobode medija i bezbednosti novinara. U međuvremenu, policija je potvrdila da istražuje sve okolnosti napada, uključujući moguće motive povezane sa ranijim pretnjama i javnim istupima žrtve.

Pozadina i prethodne kontroverze

Rodriguez je 2022. godine pokušao da se kandiduje za predsednika, ali je njegova kandidatura odbijena iz tehničkih razloga od strane izborne komisije. Bio je poznat po tome što je iznosio optužbe protiv javnih ličnosti i članova porodice, uključujući bivšu suprugu, koju je javno optužio za umešanost u narko-trafiking. S druge strane, bivša supruga je podnela prijavu protiv Rodrigueza, tvrdeći da je seksualno zlostavljao njihovu decu.

Prema policijskim izvorima, napad u Santo Domingu de Heredia predstavlja prvi slučaj ubistva novinara u Kostariki u poslednjih 25 godina, što je izazvalo zabrinutost javnosti i dodatnu pažnju međunarodnih organizacija za zaštitu novinara. Istraga se nastavlja, a nadležni apeluju na građane da dostave sve informacije koje mogu pomoći u rasvetljavanju slučaja.

Pročitaj još

Svet

Marko Rubio o međunarodnom pravu: Gde prestaje suverenitet SAD, a počinje globalni uticaj?

Rubio je na konvenciji Federalističkog društva u Vašingtonu upozorio na upotrebu međunarodnog prava protiv interesa SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Marko Rubio o međunarodnom pravu: Gde prestaje suverenitet SAD, a počinje globalni uticaj? – međunarodno pravo i suverenitet

Rubio je na konvenciji Federalističkog društva u Vašingtonu upozorio na upotrebu međunarodnog prava protiv interesa SAD.

Američki državni sekretar Marko Rubio uputio je snažnu poruku tokom glavnog obraćanja pod nazivom „Sudbina imperije” na Nacionalnoj konvenciji pravnika Federalističkog društva u hotelu „Mejflauer” u Vašingtonu. On je istakao da međunarodno pravo sve češće postaje oružje protiv američkog suvereniteta, a ne sredstvo za njegovu zaštitu. Prema njegovim rečima, Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da neizabrani međunarodni sudovi, birokratija Ujedinjenih nacija i mreža nevladinih organizacija koriste međunarodno pravo kao instrument za ograničavanje sposobnosti Vašingtona da štiti sopstvene nacionalne interese.

Rubio je povukao paralelu sa višedecenijskom borbom američkih konzervativaca protiv sudskog aktivizma unutar zemlje. On je naglasio da se trajne političke i institucionalne promene ne ostvaruju isključivo kroz pobede na pojedinačnim izborima. Naprotiv, one zahtevaju dugogodišnji rad na izgradnji institucija, normi i kulturnih obrazaca. Ova poruka posebno dobija na značaju u kontekstu aktuelnih sukoba administracije predsednika Donalda Trampa sa institucijama globalnog upravljanja.

Rubio je podsetio i na nastanak Federalističkog društva u aprilu 1982. godine na Univerzitetu, ističući koliko je važno kontinuirano ulaganje u izgradnju snažnih nacionalnih institucija. Osim toga, on je upozorio da velike nacije ne nastaju i ne opstaju u jednom izbornom ciklusu, već se grade kroz decenije upornog rada i borbe za očuvanje nacionalnih interesa.

Međunarodno pravo i suverenitet: izazovi za SAD

Tema međunarodnog prava kao oružja u političkim borbama bila je centralna tokom konvencije. Rubio je otvoreno govorio o tome kako međunarodne institucije i nevladine organizacije sve više koriste norme međunarodnog prava da utiču na unutrašnju politiku Sjedinjenih Američkih Država. Pored toga, naglasio je da se američki suverenitet mora braniti na svim nivoima i da je važno prepoznati trenutke kada globalni uticaji prelaze granicu prihvatljivog.

U međuvremenu, prema njegovim rečima, postoji velika potreba za jasnim razlikovanjem između legitimnog međunarodnog pravnog okvira i pokušaja njegovog zloupotrebljavanja protiv nacionalnih interesa. Ova tema, kako je naglasio, sve češće dominira političkim debatama u Vašingtonu, što dodatno komplikuje odnose između SAD i međunarodnih institucija.

Federalističko društvo i kontinuirani rad na jačanju institucija

Rubio je istakao da je Federalističko društvo nastalo upravo zbog potrebe za očuvanjem osnovnih principa američkog pravnog sistema. On je podsetio prisutne da je društvo osnovano u aprilu 1982. godine sa ciljem da se izgradi mreža pravnika posvećenih ustavnim vrednostima i ograničenoj vlasti. Ova organizacija, prema Rubiju, ima ključnu ulogu u oblikovanju pravnog i političkog okvira koji omogućava dugoročnu stabilnost i razvoj nacije.

Na kraju, Rubio je zaključio da međunarodno pravo može biti korisno samo ako se koristi u skladu sa nacionalnim interesima SAD. On smatra da je odgovornost svakog lidera da prepozna i zaštiti granice nacionalnog suvereniteta, posebno u vremenima kada globalni pritisci postaju sve izraženiji. Takođe, naglasio je da se velike nacije grade strpljenjem i doslednošću, a ne kroz brze političke pobede.

Pročitaj još

Svet

Ukrajina napala Krimski most, Rusija odgovorila napadima na Kijev uoči samita lidera

Saobraćaj na Kerčkom mostu potpuno obustavljen, ruska vojska gađa ključne mostove u Kijevu tokom intenzivne razmene napada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajina napala Krimski most, Rusija odgovorila napadima na Kijev uoči samita lidera – napad na Krimski most

Saobraćaj na Kerčkom mostu potpuno obustavljen, ruska vojska gađa ključne mostove u Kijevu tokom intenzivne razmene napada.

Ukrajina je izvela napad na Krimski most, poznat i kao Kerčki most, drugi put zaredom tokom noći, dok je Rusija odgovorila udarima na dva velika mosta u Kijevu. Napad na Krimski most dogodio se u utorak, neposredno nakon ponoći, što je dovelo do obustave saobraćaja za vozila i vozove. Saopšteno je da je napad na Krimski most izazvao značajnu štetu, a prema navodima ruskih vojnih izvora, automobili neće moći da prelaze most narednih mesec dana. Fotografije na društvenim mrežama prikazuju deo kolovoznog mosta urušenog u vodu, ali nema zvaničnih komentara o stepenu oštećenja. Ruski vojni bloger Aleksandar Koc naveo je da je železnički saobraćaj takođe obustavljen, dok su šine ostale netaknute, prema podacima ruskog Ministarstva saobraćaja.

Napad na Krimski most i posledice po saobraćaj

Krimski most ima veliku simboličku i stratešku vrednost jer povezuje Krim sa kopnenim delom Rusije. Izgrađen je nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i od tada je više puta bio meta ukrajinskih napada. Ovaj najnoviji napad doveo je do potpune obustave saobraćaja, što je izazvalo poremećaj u svakodnevnom životu i transportu ljudi i robe između Krima i Rusije. S obzirom na to da je železnički saobraćaj privremeno prekinut, dodatni logistički izazovi očekuju se za obe strane, dok zvanična procena štete još nije saopštena.

Ruski odgovor: napad na mostove u Kijevu

U međuvremenu, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći oboreno 1.441 ukrajinski dron, što je druga po veličini brojka za jedan dan u ovoj godini. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da je više od 800 dronova bilo usmereno ka glavnom gradu, dok su napadi zabeleženi u 19 regiona širom Rusije. U Kijevu su ruske balističke rakete pogodile Severni i Južni most, dve ključne saobraćajnice preko reke Dnjepar, što je izazvalo obustavu saobraćaja i veliki saobraćajni kolaps u ranim jutarnjim satima. Ruska vojska je potvrdila da je napala oba mosta u okviru “masovnog napada” na ukrajinsku infrastrukturu.

Povezanost napada sa predstojećim samitom lidera

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je prethodno upozoravao na mogućnost velikog ruskog napada uoči samita koji će biti održan u Kini u četvrtak, na kome će učestvovati predsednici Donald Tramp, Si Đinping i Vladimir Putin. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andri Sibiha izjavio je da će samit lidera “samo ohrabriti Putina da nastavi ovaj rat”. Bela kuća je ranije navela da se ne očekuje da će rat u Ukrajini biti tema na samitu, iako je Donald Tramp izjavio da će o tome razgovarati.

Aktuelna situacija i nastavak sukoba

Trenutna situacija na frontu ostaje napeta, a razmena napada između Ukrajine i Rusije pokazuje da sukob i dalje traje bez naznaka smirivanja. Udar na Krimski most i napad na ključne mostove u Kijevu predstavljaju nastavak strategije obe strane da gađaju važne infrastrukturne ciljeve. Takođe, obustava saobraćaja na ovim mostovima dodatno komplikuje svakodnevni život stanovništva i logistiku vojnih operacija. Dalji razvoj situacije zavisiće od ishoda samita u Kini i narednih odluka vodećih svetskih lidera.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link