Connect with us

Domaće

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Objavljeno pre

,

Srpska autoindustrija ostvarila izvoz od 3,2 milijarde evra uz rast od 50 odsto Foto Izvor: Pexels / Aziz Er

Proizvodnja Fiat Grande Pande iz Kragujevca povukla rast, dok izvoz kablovskih setova beleži pad od 9 odsto

Srpska autoindustrija ostvarila je izvoz od 3,2 milijarde evra u prvih sedam meseci 2026. godine, što predstavlja rast od oko 50 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Ključni podsticaj dao je početak serijske proizvodnje Fiat Grande Pande u Kragujevcu, čime je sektor automobilske industrije dostigao 15,4 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije.

Izvoz automobila u Kragujevcu povukao celu industriju

Ovaj rast proizvodnje gotovih automobila u Kragujevcu iznosio je više od četiri i po puta u odnosu na isti period prošle godine. Najveći deo izvoza, 1,4 milijarde evra, odnosi se na kompletirana vozila, dok auto-sektor čini 68,5 odsto ukupnog rasta izvoza prerađivačke industrije. Bez ovog rezultata, celokupna prerađivačka industrija zabeležila bi pad od 1,8 procentnih poena. Prema podacima Agencije za privredne registre, u sektoru proizvodnje motornih vozila i komponenti u Srbiji je tokom prethodne godine poslovalo 263 preduzeća, što je za 16 manje nego 2024. godine. Ukupan broj zaposlenih iznosio je 65.730, ili 3,3 odsto manje u odnosu na isti period 2024. godine, dok su zarade porasle za 11,5 odsto.

Pad izvoza komponenti i izazovi za dobavljače

Iako su gotovi automobili ostvarili značajan rast, izvoz komponenti i pribora beleži pad od 2,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Vrednost izvoza kablovskih setova smanjena je za oko 9 odsto, dok je fizički obim proizvodnje opao za više od 12 odsto. Ana Raičević, sekretarka Udruženja za metalsku i elektroindustriju Privredne komore Srbije, ističe da su proizvođači auto-komponenti pod pritiskom zbog pada narudžbina iz Nemačke i rasta troškova rada i struje. “Rast lokalnih troškova i visoka stopa zloupotrebe bolovanja razlog su što investitori radno intenzivne poslove već premeštaju u zemlje Severne Afrike – Maroko, Tunis i Egipat, koje nude jeftiniji rad”, navela je Raičević.

Strukturna kriza u lancu dobavljača

Prema analizi publikacije Makroekonomske analize i trendovi, tempo rasta proizvodnje u Kragujevcu postepeno usporava, što je očekivano nakon početnog skoka. S druge strane, evropska autoindustrija prolazi kroz duboku strukturnu krizu koja se direktno preliva na domaće proizvođače komponenti. Nikola Avramović, konsultant kuće Alvarez & Marsal, naglašava da sudbina dobavljača zavisi od modela za koji proizvode delove. On navodi da je zaposlenost u oblasti proizvodnje vozila smanjena za oko 1.600 ljudi, uz dodatni gubitak od 1.900 radnika zbog zatvaranja Leonijevog pogona u Malošištu.

Uticaj nemačke krize i budući rizici

Nemačka, koja uvozi skoro trećinu srpske automobilske proizvodnje, beleži pad tražnje i najavljuje gašenje fabrika, poput plana Volkswagen grupe da zatvori četiri pogona i otpusti do 100.000 radnika do 2030. godine. Kao rezultat, pad tražnje u Evropi i rast troškova u Srbiji umanjuju konkurentnost domaćih dobavljača, što pojačava migraciju radno intenzivnih poslova ka Severnoj Africi. Uprkos rekordnom izvozu gotovih automobila, lanac dobavljača suočava se sa izazovima održivosti i potrebom za prilagođavanjem globalnim promenama u autoindustriji.

Domaće

Orion telekom proširio AI infrastrukturu uz nove usluge i partnerstva u Srbiji

Platforma Orion AI Factory omogućava kompanijama razvoj i korišćenje AI modela uz sigurnost podataka u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Platforma Orion AI Factory omogućava kompanijama razvoj i korišćenje AI modela uz sigurnost podataka u Srbiji

Orion telekom je u februaru u Beogradu predstavio Orion AI Factory, inovativnu platformu za razvoj i implementaciju veštačke inteligencije, omogućavajući kompanijama da AI modele razvijaju, treniraju i primenjuju dok podaci ostaju u Srbiji. Ova AI infrastruktura, izgrađena u saradnji sa kompanijama NVIDIA i NetApp, bazira se na NVIDIA Blackwell B200 arhitekturi i postala je regionalno prepoznata tokom deset meseci od pokretanja. Platforma Orion AI Factory odgovara na rastuće zahteve kompanija koje žele da zadrže potpunu kontrolu nad sopstvenim podacima tokom korišćenja veštačke inteligencije.

Razvoj infrastrukture i nove mogućnosti za privredu

U maju su Orion telekom i Privredna komora Srbije potpisali Memorandum o saradnji, čime je saradnja proširena i na privredni sektor. Cilj ovog dogovora je da AI rešenja postanu dostupna domaćim kompanijama, uključujući modele prilagođene srpskom jeziku i regulatornom okviru. Zahvaljujući ovoj inicijativi, male i srednje firme sada imaju lakši pristup infrastrukturi, što podstiče širu digitalnu transformaciju u privredi.
Tokom leta su uvedeni fleksibilni modeli naplate, pa kompanije mogu da biraju između plaćanja po realnoj potrošnji, bez ugovorne obaveze, ili unapred kupljenog kredita koji se koristi dok ne istekne. Na taj način, organizacije mogu da planiraju AI troškove kao operativni izdatak ili kao fiksnu budžetsku stavku, što donosi veću predvidivost i transparentnost u poslovanju.

Bezbednost, partnerstva i priznanja za pionirski doprinos

Ponuda je dodatno proširena podrškom za NVIDIA NemoClaw tehnologiju, koja omogućava bezbednije pokretanje AI agenata. Na istoj infrastrukturi mogu da rade i razvojni timovi koji tek testiraju prve ideje, kao i velika preduzeća i startapi koji AI modele koriste u produkciji, uključujući finansijski sektor.
Orion AI Factory najavio je da će u januaru 2027. godine u Evropi biti dostupni kapaciteti NVIDIA GB300 NVL72, a rezervacije su već otvorene.
Za pionirski iskorak u razvoju regionalne AI infrastrukture, Orion telekom je dobio priznanje „Pionir regionalne suverene AI infrastrukture“ na Digital Awards 2026, tokom regionalne konferencije Digital 2026 u Privrednoj komori Srbije. Priznanje je uručila Tatjana Šikić sa Radio-televizije Srbije, a primio ga je Goran Obradović, direktor poslovnog razvoja kompanije.
Na taj način, lokalna AI infrastruktura prerasta iz najavljene inovacije u realan resurs koji svakodnevno koristi sve veći broj kompanija u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Udruženje osiguravača Srbije bira Dragana Filipovića, premija osiguranja čini 1,8% BDP-a

Novi predsednik Upravnog odbora Filipović ističe izazov niske svesti, prosečna premija po stanovniku tek 249 evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Udruženje osiguravača Srbije bira Dragana Filipovića, premija osiguranja čini 1,8% BDP-a

Novi predsednik Upravnog odbora Filipović ističe izazov niske svesti, prosečna premija po stanovniku tek 249 evra

Udruženje osiguravača Srbije izabralo je Dragana Filipovića, predsednika Izvršnog odbora Generali Osiguranje Srbija a.d.o., za novog predsednika Upravnog odbora. Premija osiguranja u Srbiji činila je 1,8% BDP-a u 2025. godini, dok je prosečna premija po stanovniku iznosila 249 evra, prema podacima Narodne banke Srbije. Novi saziv Upravnog odbora počinje sa radom 1. decembra 2026. godine.

Premija osiguranja čini 1,8% BDP-a, niska svest glavni izazov

Za zamenika predsednika Upravnog odbora izabran je Vladimir Malešević, predsednik Izvršnog odbora DDOR Novi Sad a.d.o. Upravni odbor čine i predstavnici Dunav osiguranje a.d.o., Wiener Städtische osiguranje a.d.o. Beograd, UNIQA neživotno osiguranje a.d.o., Sava neživotno osiguranje a.d.o. Beograd i Globos osiguranje a.d.o. Skupština je izabrala i nove članove Nadzornog odbora, kao i predsednika i zamenika predsednika Skupštine. Prema rečima Dragana Filipovića, tržište osiguranja u Srbiji ima znanje i razvijenu ponudu, ali je i dalje osiguran mali deo građana i njihove imovine. On navodi da je niska svest o značaju osiguranja najveći izazov industrije, ali i prostor za rast.

Izjave rukovodstva i pravci razvoja industrije osiguranja

Filipović je izjavio: „Zahvalan sam kolegama na poverenju i počastvovan što ću u naredne četiri godine predsedavati Upravnim odborom Udruženja osiguravača Srbije. Domaće tržište osiguranja ima znanje, kapacitet i razvijenu ponudu, ali je i dalje osiguran mali deo građana i njihove imovine. To je naš ključni zajednički zadatak. Želimo da osiguranje postane prirodan deo planiranja svake porodice i svake firme. Mnogo posla je pred nama, ali sam siguran da novi saziv Upravnog odbora ima dovoljno znanja, posvećenosti i energije da unapredi celu industriju i približi je evropskim standardima, na korist građana i privrede Srbije.“ Kao rezultat trenutne situacije, osiguranjem je prema vrsti pokriveno oko 20% građana. Filipović naglašava da je važno jačati životno i penzijsko osiguranje po uzoru na evropska tržišta, kao i osiguranje imovine.

Struktura rukovodstva i značaj industrije za ekonomski razvoj

Dragan Filipović je od 1. januara 2016. godine predsednik Izvršnog odbora Generali Osiguranje Srbija a.d.o. U ovu kompaniju došao je 2011. godine kao zamenik generalnog direktora i član Izvršnog odbora zadužen za komercijalne poslove i razvoj proizvoda u neživotnim osiguranjima. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Upravni odbor Udruženja osiguravača Srbije ima ključnu ulogu u unapređenju sektora, dok aktuelni podaci pokazuju značajan potencijal za rast broja osiguranih građana i razvoja novih proizvoda. Pored toga, industrija osiguranja doprinosi stabilnosti privrede kroz zaštitu imovine i finansijsku sigurnost građana.

Pročitaj još

Domaće

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Web Summit okuplja 70.000 učesnika, Azija preuzima lidersku ulogu u tehnološkom sektoru

Konferencija privukla više od 10.000 startapa, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo na događaju u Lisabonu

Web Summit, kao jedna od najvećih svetskih tehnoloških konferencija, ove godine okupio je 70.000 učesnika u Lisabonu. Ključni trend na događaju bio je jačanje prisustva kompanija iz Azije, Istočne Evrope i Južne Amerike, dok su američki tehnološki giganti obnovili svoje prisustvo. Prema rečima osnivača Paddy Cosgrave, struktura učesnika menja se u korist azijskih i istočnoevropskih firmi, dok tradicionalne zapadne tehnologije beleže relativan pad.

Više od 10.000 startap kompanija pokušalo je da privuče pažnju 1.943 investitora, ciljajući na ulaganja u svoje inovacije. Ove godine, zabeležen je veći broj startapa iz Sao Paula nego iz Pariza, što ukazuje na globalnu promenu tehnološke scene. Cosgrave je istakao da “budućnost humanoidnih robota pripada Kinezima”, dok se inovacije iz oblasti veštačke inteligencije, robota i dronova takođe ističu.

Prisustvo američkih tehnoloških giganata i promena tržišta

Ovogodišnji Web Summit označio je povratak američkih kompanija kao što su Meta, Apple, Google Cloud, Intel i IBM. Ove firme su prethodne godine bojkotovale konferenciju zbog izjava Cosgravea vezanih za sukob u Gazi. Nakon reorganizacije rukovodstva, američki giganti su se vratili, a organizatori su u međuvremenu pojačali fokus na Aziju i Istočnu Evropu.

Na kraju događaja, učesnici su analizirali svoja učešća i potencijalne investicije. Ipak, koliko će startap kompanija uspeti da obezbedi finansiranje, biće poznato u narednim mesecima. U međuvremenu, prisustvo azijskih i južnoameričkih kompanija i dalje raste, što odražava šire promene na globalnom tehnološkom tržištu.

Budućnost Web Summita i borba za domaćinstvo

Lisabon je domaćin Web Summita od 2016. godine i ima ugovor za organizaciju do 2028. godine, vredan ukupno 110 miliona evra, ili 11 miliona evra godišnje. Međutim, već se razmatraju alternative za 2029. godinu. Poljska je javno izrazila interesovanje da preuzme domaćinstvo, dok je Kina takođe potencijalni kandidat, iako bi to moglo uticati na broj učesnika sa Zapada.

Pregovori o budućoj lokaciji su u toku, a organizatori razmatraju sve opcije. Dve godine su dug period u tehnološkoj industriji, pa ostaje otvoreno pitanje gde će se konferencija održavati nakon 2028. godine. Odluka će zavisiti od finansijskih ponuda i strateških interesa organizatora i lokalnih vlasti.

Kao rezultat promene strukture učesnika, Web Summit postaje platforma koja reflektuje globalnu preraspodelu tehnološkog uticaja. Azija sada zauzima centralnu poziciju, dok se Evropa i Zapad prilagođavaju novim tržišnim realnostima.

Pročitaj još

U Trendu