Connect with us

Svet

Evropska unija raspodeljuje 1,4 milijarde evra od ruskih zamrznutih sredstava za podršku Ukrajini

Sredstva iz kamata biće usmerena na finansijsku i vojnu pomoć Kijevu, odluka potvrđena pravnim aktima EU

Published

on

Foto Izvor:

Sredstva iz kamata biće usmerena na finansijsku i vojnu pomoć Kijevu, odluka potvrđena pravnim aktima EU

Evropska unija obezbedila je 1,4 milijarde evra iz prihoda ostvarenih na osnovu kamata sa zamrznutih sredstava Centralne banke Rusije, navodi se u zvaničnom saopštenju. Ova sredstva predstavljaju četvrti transfer takvog tipa i namenjena su za finansijsku i vojnu podršku Ukrajini.

Prema dostupnim informacijama, 95 odsto iznosa biće usmereno kroz Mehanizam za saradnju u zajmovima Ukrajini za otplatu makrofinansijskih zajmova, dok će preostalih 5 odsto biti direktno uloženo u Evropski mirovni fond, koji pokriva hitne vojne i odbrambene potrebe ukrajinskih oružanih snaga.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da će sredstva biti iskorišćena za održavanje ukrajinske države, očuvanje javnih službi i podršku oružanim snagama, podvlačeći da je posvećenost Unije pobedi Ukrajine čvrsta.

Nakon početka invazije na Ukrajinu, Evropska unija je zamrzla sredstva Centralne banke Rusije koja se nalaze na teritoriji Unije. Kamatne stope na ovu imovinu akumuliraju značajne iznose, koje Savet EU može koristiti za pomoć Ukrajini na osnovu pravnih akata usvojenih u maju 2024. godine. U decembru 2025. godine, Savet je dodatno ojačao ovu odluku donoseći uredbu kojom se zabranjuje povratak zamrznutih sredstava Rusiji i omogućava dugoročno korišćenje kamata za podršku Ukrajini.

Ovim potezom Brisel nastoji da dugoročno podrži odbranu i obnovu Ukrajine korišćenjem ekonomske poluge, bez direktnog trošenja sredstava iz budžeta država članica.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Potpredsednik SAD najavio objavu teksta sporazuma sa Iranom najkasnije do petka

Zvaničnici SAD potvrdili da se očekuje objavljivanje sporazuma, dok su pregovarači iz Katara i Pakistana zatražili odlaganje

Published

on

By

Zvaničnici SAD potvrdili da se očekuje objavljivanje sporazuma, dok su pregovarači iz Katara i Pakistana zatražili odlaganje

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Dž.D. Vens izjavio je u sredu da će tekst nedavno postignutog sporazuma između SAD i Irana biti objavljen najkasnije do petka. Vens je tokom gostovanja u jutarnjem programu naglasio da Bela kuća nastoji da sporazum bude objavljen što je pre moguće, navodeći da bi to moglo da se desi već u sredu.

“Želimo da američka javnost bude upoznata sa sadržajem ovog sporazuma”, izjavio je Vens. Prethodno je predsednik SAD Donald Tramp u nedelju saopštio da je postignut dogovor sa Iranom, ali detalji sporazuma do sada nisu zvanično objavljeni. Prema dostupnim informacijama, memorandum o razumevanju elektronski su potpisale obe strane ranije ove nedelje, a zvanična ceremonija potpisivanja očekuje se u petak.

Na pitanje o razlozima kašnjenja sa objavljivanjem, Vens je naveo da su posrednici iz Katara i Pakistana, koji su učestvovali u pregovorima, zatražili da se sačekaju sa objavom punog teksta sporazuma. „Trenutno pokušavamo da ih ubedimo da tekst bude objavljen još danas“, izjavio je Vens.

Potpredsednik SAD takođe je istakao da su se u javnosti pojavile pogrešne interpretacije dogovora, ocenjujući sporazum kao „dobar za američki narod“. On je naveo da će se prema sporazumu odmah otvoriti moreuz Hormuz i da će biti uspostavljen okvir po kome bi Iran, ukoliko ispuni zahteve u vezi sa finansiranjem terorizma i odustajanjem od razvoja nuklearnog oružja, mogao da dobije određene ekonomske olakšice i bude ponovo uključen u svetsku privredu.

Vens je naveo da pod „benefitima“ podrazumeva moguće ukidanje pojedinih sankcija prema iranskoj privredi. On je dodao da je prema navodima SAD, iranski nuklearni program uništen, ali da se dogovorom nastoji obezbediti dugoročni podsticaj da Iran ne pokušava njegovu obnovu.

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je ranije ovog meseca da će SAD pomoći u uklanjanju mina iz moreuza Hormuz, što je identifikovano kao jedno od glavnih pitanja za ponovno otvaranje ovog strateškog pomorskog prolaza. Sekretar za odbranu Pit Hegset rekao je u nedelju da administracija već preduzima mere radi obezbeđivanja bezbednog prolaza kroz moreuz, ali nije iznosio detalje.

Tokom intervjua, Vens je odgovarao i na pitanja o tome da li sporazum predviđa rekonstrukcioni fond za Iran i ukidanje svih sankcija, ali detalji o tome nisu saopšteni.

Pregovori između SAD i Irana uz posredovanje Katara i Pakistana deo su diplomatskih napora da se deeskalira napetost i otvore ključni putevi za međunarodnu trgovinu. U prethodnim godinama, slični dogovori su više puta postizani i raskidani, a region Persijskog zaliva ostaje pod povećanom pažnjom međunarodne zajednice.

Pročitaj još

Svet

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obavestila lidere G7 da je prestala da puši

Meloni izjavila tokom samita u Evijanu da je ostavila duvan, kolege pozitivno reagovale na njenu odluku

Published

on

By

Meloni izjavila tokom samita u Evijanu da je ostavila duvan, kolege pozitivno reagovale na njenu odluku

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obavestila je učesnike samita G7 u Evijanu da je pre mesec dana prestala da puši, potvrdili su prisutni zvaničnici. Ova odluka naišla je na odobravanje lidera najmoćnijih država sveta, budući da je Meloni dugo bila poznata po tome što je strastveni pušač i da je o tome otvoreno govorila.

Tokom neformalnog razgovora, nemački kancelar Fridrih Merc upitao je Meloni da li joj nedostaje cigareta uz kafu, na šta je ona odgovorila da je prestala da puši. Japanska premijerka Sanae Takaiči pohvalila je Meloni zbog ove odluke, rekavši “Bravo!”.

Kako je saopšteno, pitanje prestanka pušenja italijanske premijerke ranije je pominjano i u diplomatskim krugovima. Prošle godine na samitu u Egiptu, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan javno je pozvao Meloni da ostavi duvan, što je ona tada komentarisala da joj je to “nemoguće”. U svojoj knjizi, Meloni je priznala da je pušenje navika koje se teško odriče, navodeći i da joj je cigareta ponekad pomagala u neformalnim razgovorima sa stranim državnicima.

Iako je nakon pauze od 13 godina ponovo počela da puši, Meloni je sada pred najvišim svetskim zvaničnicima izjavila da je uspela da pobedi ovu naviku. “Nemam, prestala sam!”, navela je italijanska premijerka u odgovoru kolegama tokom samita G7, što je izazvalo pozitivne komentare među prisutnima.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli sporazum, Evropska komisija pozvala na hitnu primenu

Ursula fon der Lajen naglasila važnost slobodne plovidbe kroz Ormuski tesnac i nastavak pregovora

Published

on

By

Ursula fon der Lajen naglasila važnost slobodne plovidbe kroz Ormuski tesnac i nastavak pregovora

Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su sporazum nakon višemesečnih pregovora, saopšteno je uoči samita G7 u francuskom Evijanu. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je ovaj korak, ali je istakla da je suštinska primena dogovorenog neophodna za stabilnost regiona i globalne ekonomije.

Prema dostupnim informacijama, prvi test sporazuma odnosi se na Ormuski tesnac, strateški morski prolaz kroz koji prolazi petina svetske nafte. Fon der Lajen je naglasila da sloboda plovidbe mora biti uspostavljena odmah i bez ikakvih taksi, jer je to od suštinske važnosti za regionalnu stabilnost i ekonomski opstanak na globalnom nivou.

Evropska unija smatra da postignuti dogovor nije konačno rešenje, već početak šireg procesa pregovora. Ključni ciljevi ostaju potpuna demontaža iranskog nuklearnog i balističkog programa, kao i trajno obuzdavanje destabilizujućih aktivnosti Irana u regionu.

Predsednica Evropske komisije istakla je i zabrinutost zbog situacije u Libanu, navodeći da je iluzorno govoriti o miru na Bliskom istoku dok se nasilje u toj zemlji ne zaustavi. Fon der Lajen je pozvala sve strane na hitan prekid vatre i poštovanje suvereniteta Libana.

Na samitu G7 u Evijanu očekuje se da lideri vodećih svetskih ekonomija, zajedno sa partnerima iz Persijskog zaliva, razmotre dalje korake. Evropska komisija je izrazila spremnost da aktivno učestvuje u procesu i doprinese stabilizaciji situacije.

Fon der Lajen je takođe poručila da je trenutna kriza još jednom pokazala ranjivost Evrope zbog energetske zavisnosti. Ona je naglasila da je potrebno hitno diverzifikovati energetske rute i izgraditi alternativne koridore kako bi se izbegla buduća zavisnost od uskih grla poput Ormuskog tesnaca.

Sporazum između SAD i Irana smatra se važnim korakom ka stabilizaciji, ali ostaje da se vidi kako će se implementacija odvijati u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu