Connect with us

Svet

Potpredsednik SAD najavio objavu teksta sporazuma sa Iranom najkasnije do petka

Zvaničnici SAD potvrdili da se očekuje objavljivanje sporazuma, dok su pregovarači iz Katara i Pakistana zatražili odlaganje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Quang vuong

Zvaničnici SAD potvrdili da se očekuje objavljivanje sporazuma, dok su pregovarači iz Katara i Pakistana zatražili odlaganje

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Dž.D. Vens izjavio je u sredu da će tekst nedavno postignutog sporazuma između SAD i Irana biti objavljen najkasnije do petka. Vens je tokom gostovanja u jutarnjem programu naglasio da Bela kuća nastoji da sporazum bude objavljen što je pre moguće, navodeći da bi to moglo da se desi već u sredu.

“Želimo da američka javnost bude upoznata sa sadržajem ovog sporazuma”, izjavio je Vens. Prethodno je predsednik SAD Donald Tramp u nedelju saopštio da je postignut dogovor sa Iranom, ali detalji sporazuma do sada nisu zvanično objavljeni. Prema dostupnim informacijama, memorandum o razumevanju elektronski su potpisale obe strane ranije ove nedelje, a zvanična ceremonija potpisivanja očekuje se u petak.

Na pitanje o razlozima kašnjenja sa objavljivanjem, Vens je naveo da su posrednici iz Katara i Pakistana, koji su učestvovali u pregovorima, zatražili da se sačekaju sa objavom punog teksta sporazuma. „Trenutno pokušavamo da ih ubedimo da tekst bude objavljen još danas“, izjavio je Vens.

Potpredsednik SAD takođe je istakao da su se u javnosti pojavile pogrešne interpretacije dogovora, ocenjujući sporazum kao „dobar za američki narod“. On je naveo da će se prema sporazumu odmah otvoriti moreuz Hormuz i da će biti uspostavljen okvir po kome bi Iran, ukoliko ispuni zahteve u vezi sa finansiranjem terorizma i odustajanjem od razvoja nuklearnog oružja, mogao da dobije određene ekonomske olakšice i bude ponovo uključen u svetsku privredu.

Vens je naveo da pod „benefitima“ podrazumeva moguće ukidanje pojedinih sankcija prema iranskoj privredi. On je dodao da je prema navodima SAD, iranski nuklearni program uništen, ali da se dogovorom nastoji obezbediti dugoročni podsticaj da Iran ne pokušava njegovu obnovu.

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je ranije ovog meseca da će SAD pomoći u uklanjanju mina iz moreuza Hormuz, što je identifikovano kao jedno od glavnih pitanja za ponovno otvaranje ovog strateškog pomorskog prolaza. Sekretar za odbranu Pit Hegset rekao je u nedelju da administracija već preduzima mere radi obezbeđivanja bezbednog prolaza kroz moreuz, ali nije iznosio detalje.

Tokom intervjua, Vens je odgovarao i na pitanja o tome da li sporazum predviđa rekonstrukcioni fond za Iran i ukidanje svih sankcija, ali detalji o tome nisu saopšteni.

Pregovori između SAD i Irana uz posredovanje Katara i Pakistana deo su diplomatskih napora da se deeskalira napetost i otvore ključni putevi za međunarodnu trgovinu. U prethodnim godinama, slični dogovori su više puta postizani i raskidani, a region Persijskog zaliva ostaje pod povećanom pažnjom međunarodne zajednice.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki predsednik najavio konferenciju za medije posle sastanka G7 u Francuskoj

Administracija SAD potvrdila najavu konferencije, objava memoranduma sa Iranom očekuje se u narednim danima

Published

on

By

Administracija SAD potvrdila najavu konferencije, objava memoranduma sa Iranom očekuje se u narednim danima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je održavanje konferencije za medije povodom završetka samita Grupe sedam (G7) u gradu Evian-les-Bains, Francuska, planirane za sredu. Ova najava dolazi u trenutku dok se očekuje objavljivanje teksta memoranduma o razumevanju koji su, prema rečima američkog predsednika i potpredsednika, potpisali sa Iranom.

Tokom prethodna dva dana, američki predsednik je održao niz sastanaka sa liderima G7 i partnerskih država, uključujući francuskog predsednika Emanuela Makrona i predsednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Mohameda bin Zajeda Al Nahjana. Ovi susreti prethodili su planiranoj ceremoniji potpisivanja okvirnog sporazuma, koja je najavljena za petak. Predsednik SAD najavio je da će tokom predstojeće konferencije za medije javno pročitati sporazum i odgovoriti na pitanja novinara, kako bi izbegao nesporazume u vezi sa sadržajem dogovora.

Ipak, odluka američke administracije da još uvek ne objavi tekst memoranduma izazvala je dodatna pitanja u javnosti i među novinarima. Potpredsednik je izjavio da je odlaganje rezultat diplomatskih protokola i zahteva posrednika iz Katara i Pakistana, koji su, prema njegovim rečima, pomogli u posredovanju pregovora sa Iranom. “Katar i Pakistan su zamolili da se tekst ne objavljuje još neko vreme. Najkasnije do petka sadržaj će biti dostupan, a mi se zalažemo za što brže objavljivanje radi informisanja javnosti”, naveo je potpredsednik.

Predsednik SAD je tokom bilateralnog sastanka sa egipatskim predsednikom Abdel Fatahom el-Sisijem naglasio da memorandum o razumevanju ne predstavlja konačan dogovor. On je istakao da su dalji koraci zavisni od ponašanja svih strana, uz napomenu da bi u slučaju nepoštovanja sporazuma mogli biti preduzeti vojni potezi. “Ovo nije finalni sporazum, već memorandum o razumevanju. Ukoliko ne budem zadovoljan sprovođenjem dogovorenog, razmotrićemo dalje akcije”, izjavio je američki predsednik.

Na samitu G7, lideri su potpisali zajedničku izjavu kojom su potvrdili nastavak međunarodne saradnje u rešavanju bezbednosnih i političkih pitanja. Memorandum sa Iranom za sada ostaje neobjavljen, dok diplomate i međunarodni posrednici nastavljaju pregovore o daljim koracima. Do objavljivanja zvaničnog teksta, pojedinosti dogovora nisu dostupne javnosti.

Ovo je najnoviji razvoj u seriji diplomatskih inicijativa između Sjedinjenih Država i Irana, a međunarodna javnost pažljivo prati naredne poteze svih uključenih strana.

Pročitaj još

Svet

Fon der Lajen pozvala na jaču saradnju EU i SAD u oblasti veštačke inteligencije

Predsednica Evropske komisije ističe komplementarne prednosti i potrebu za bezbednim razvojem AI tehnologija

Published

on

By

Predsednica Evropske komisije ističe komplementarne prednosti i potrebu za bezbednim razvojem AI tehnologija

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je tokom radnog ručka na samitu G7 u Evijanu da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države treba da prodube saradnju na polju veštačke inteligencije. Fon der Lajen je istakla da dve strane imaju komplementarne prednosti i zajednički interes da građanima i kompanijama omoguće bezbedan pristup najnaprednijim AI tehnologijama.

Ona je navela da napredni modeli veštačke inteligencije razvijeni u SAD nude dosad nezabeležene mogućnosti, dok Evropska unija razvija dinamičan ekosistem inovatora i postaje vodeće tržište za industrijsku primenu AI. Fon der Lajen je naglasila da je u obostranom interesu da građani i privreda sa obe strane Atlantika mogu bezbedno da koriste savremene AI modele.

Predsednica Evropske komisije posebno je istakla da Evropa ne predstavlja bezbednosni rizik za SAD, već ekonomsku priliku i pouzdanog partnera. “Evropa predstavlja ekonomsku priliku, a ne bezbednosni rizik. Mi smo i ostaćemo partner od poverenja. Zato moramo da sarađujemo kada je reč o novim moćnim modelima veštačke inteligencije”, izjavila je Fon der Lajen.

Njene izjave usledile su nakon što je američka administracija prošle sedmice uvela nova ograničenja kojima se stranim državljanima zabranjuje pristup najnaprednijim modelima veštačke inteligencije kompanije Antropic, pozivajući se na nacionalnu bezbednost. Istovremeno, Evropska komisija već nekoliko sedmica vodi razgovore sa kompanijom Antropic o modelu veštačke inteligencije Mitos, zbog zabrinutosti za sajber bezbednost.

Prema navodima portparola Evropske komisije, novi sastanak predstavnika Komisije, kompanije Antropic i agencija EU za sajber bezbednost zakazan je za četvrtak u San Francisku.

Pročitaj još

Svet

Ukrajinski napadi utiču na ruske rezerve raketnih presretača, tvrde izvori

Izvori iz Ukrajine navode smanjenje broja presretača S-300 u Rusiji, što može uticati na odbranu od dronova i raketa

Published

on

By

Izvori iz Ukrajine navode smanjenje broja presretača S-300 u Rusiji, što može uticati na odbranu od dronova i raketa

Ukrajinski izvori tvrde da Rusija beleži smanjenje zaliha ključnih raketnih presretača, što bi moglo uticati na sposobnost Moskve da odgovori na napade u dubini svoje teritorije. Prema navodima zvaničnika upoznatih sa obaveštajnim podacima, uočeno je smanjenje broja presretača S-300, sistema koji je decenijama deo ruske protivvazdušne odbrane. Ove informacije dolaze više od četiri i po godine od početka sukoba, u trenutku kada ukrajinske snage sprovode napade na ciljeve unutar Rusije.

Sistem S-300, razvijen u bivšem Sovjetskom Savezu tokom 1960-ih i 1970-ih godina, tradicionalno se koristi za zaštitu od krstarećih i balističkih raketa. Rusija je tokom sukoba uvela naprednije sisteme kao što su S-350, S-400 i Pantsir-S1, ali S-300 ostaje značajan deo odbrambene strukture protiv ukrajinskih raketnih i dronskih napada.

Prema proceni ukrajinskih službi iz 2025. godine, koju su ranije prenele međunarodne agencije, Rusija je tada raspolagala sa više od 400 presretača za S-300PM i S-400 sisteme. Međutim, najnovije procene ukrajinskih zvaničnika, koje su preneli novinari na terenu, ne preciziraju tačan broj preostalih presretača u ruskim zalihama. Zvaničnici ipak ističu da je primećen “pad dostupnosti” S-300, ali bez iznošenja konkretnih cifara.

Ukrajinski izvori ukazuju da bi smanjene zalihe ovog tipa presretača mogle otežati Rusiji zaštitu od napada bespilotnim letelicama i raketama na većoj dubini svoje teritorije. Stručnjaci ocenjuju da bi nastavak ovakvog trenda mogao predstavljati izazov za rusku protivvazdušnu odbranu, posebno ako se napadi nastave u istom intenzitetu.

Sa druge strane, ruska zvanična mesta nisu komentarisala navode o smanjenju zaliha presretača S-300. Tokom dosadašnjeg sukoba, Rusija je više puta saopštavala da koristi različite sisteme za odbranu od vazdušnih napada, uključujući i novije modele uvedene poslednjih godina.

U analizi situacije, međunarodni analitičari navode da promene u zalihama presretača mogu uticati na dinamiku sukoba, ali ističu da je teško nezavisno proveriti podatke o količini i raspoloživosti vojne opreme. Upozoravaju da informacije koje dolaze iz ratnih zona često nisu moguće odmah verifikovati iz nezavisnih izvora.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od 2019. godine, a poslednjih meseci beleži se povećan broj napada bespilotnim letelicama i raketama na ruskoj teritoriji. Prema navodima iz Kijeva, ovakve operacije imaju za cilj da utiču na vojnu infrastrukturu i logistiku protivničke strane. Moskva, sa druge strane, redovno saopštava da preduzima mere za jačanje odbrane i odgovora na napade.

Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode o količini vojne opreme i zalihama presretača S-300 na ruskoj strani.

Pročitaj još

U Trendu