Connect with us

Svet

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države potpisale partnerstvo o kritičnim mineralima u Vašingtonu

Zvaničnici EU i SAD usaglasili memorandum i akcioni plan radi jačanja otpornosti lanaca snabdevanja u sektoru sirovina

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici EU i SAD usaglasili memorandum i akcioni plan radi jačanja otpornosti lanaca snabdevanja u sektoru sirovina

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države potpisale su memorandum o razumevanju u oblasti kritičnih mineralnih sirovina i usaglasile akcioni plan za dalje unapređenje saradnje, saopšteno je iz relevantnih evropskih institucija. Ceremonija potpisivanja održana je danas u Vašingtonu, a dokument su potpisali komesar za trgovinu i ekonomsku bezbednost Maroš Šefčovič i američki državni sekretar Marko Rubio.

Memorandum predviđa formalizaciju strateškog partnerstva dve strane sa ciljem izgradnje sigurnih i održivih lanaca snabdevanja kritičnim mineralima. Saradnja obuhvata sve faze lanca vrednosti, uključujući istraživanje, eksploataciju, preradu, reciklažu i ponovnu upotrebu, uz podršku inovacijama, investicijama i geološkom mapiranju. Dokument predviđa i mere na strani ponude i potražnje kako bi se ojačala otpornost sistema u uslovima geopolitičkih i ekonomskih izazova.

Pored memoranduma, komesar Šefčovič i trgovinska predstavnica SAD Džejmison Grir predstavili su zajednički akcioni plan, kojim se predviđa razvoj instrumenata za koordinisano međunarodno delovanje. Plan uključuje mogućnost uvođenja minimalnih cena, tržišta zasnovanih na standardima, subvencija za razliku u ceni i ugovora o otkupu, kao i razvoj zajedničkih standarda za rudarstvo, preradu i reciklažu.

Zvanično je najavljeno da će dve strane raditi na promociji investicija, zajedničkim istraživačkim i inovacionim projektima, strategijama skladištenja i mehanizmima za brzi odgovor na poremećaje u snabdevanju. Saradnja će biti nastavljena i kroz relevantne međunarodne forume, uključujući G7 i Forum za resursno geostrateško angažovanje (FORGE).

Potpisivanje memoranduma i akcionog plana deo je realizacije obaveza dogovorenih na ministarskom sastanku o kritičnim mineralima održanom u Vašingtonu 4.2.2026. godine, uz učešće Japana. Ova tema je bila i predmet Zajedničke izjave EU i SAD od 21.8.2025. godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Više od 72.000 poginulih u Pojasu Gaze od početka sukoba

Zdravstveni sistemi pred kolapsom, uprkos primirju nasilje se nastavlja prema podacima palestinskih vlasti

Published

on

By

Zdravstveni sistemi pred kolapsom, uprkos primirju nasilje se nastavlja prema podacima palestinskih vlasti

Broj poginulih u Pojasu Gaze od početka sukoba u oktobru 2023. godine premašio je 72.000, dok je više od 172.000 osoba ranjeno, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti. Prema poslednjim podacima, bolnice su prepune ranjenih, a zdravstveni sistem je pred kolapsom.

Iako je u oktobru 2025. godine postignut dogovor o primirju između Izraela i militantne grupe Hamas, nasilje na terenu se nije smanjilo. Samo u poslednja 24 sata zabeleženi su novi napadi, a zdravstvene ustanove su primile dodatne povređene osobe.

Izveštaji ukazuju na to da je, od potpisivanja primirja, 818 ljudi ubijeno, a 2.301 osoba ranjena. Zdravstvene službe upozoravaju da su kapaciteti bolnica iscrpljeni i da postoji ozbiljna nestašica medicinskog materijala.

Izraelska vojna operacija pokrenuta je kao odgovor na napad militantne grupe 7. oktobra 2023. godine, kada je u južnom Izraelu ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba kidnapovana. Od tada, region je zahvaćen stalnim sukobima, a međunarodni napori za postizanje trajnog mira zasad nisu dali rezultat.

“Situacija je izuzetno ozbiljna i zdravstveni radnici rade u izuzetno teškim uslovima”, navodi se u saopštenju zdravstvenih vlasti iz Gaze.

Pročitaj još

Svet

Nova pravila za međunarodni prevoz kombijima stupaju na snagu 1. jula u EU

Vozači lakih komercijalnih vozila između 2,5 i 3,5 tona biće obavezni da koriste pametne tahografe, dok su određena vozila izuzeta od ove obaveze

Published

on

By

Vozači lakih komercijalnih vozila između 2,5 i 3,5 tona biće obavezni da koriste pametne tahografe, dok su određena vozila izuzeta od ove obaveze

Od 1. jula 2026. godine, prema najnovijim pravilima Evropske unije, svi vozači lakih komercijalnih vozila i kombija sa maksimalno dozvoljenom težinom između 2,5 i 3,5 tona koji obavljaju međunarodni prevoz ili kabotažu moraće da u vozilima imaju ugrađene pametne tahografe druge generacije (G2V2). Ova mera se odnosi na vozila koja prevoze robu uz naknadu, a tahografi će beležiti prelazak granica, mesta utovara i istovara, kao i aktivnosti vozača.

Izuzetak od ovog pravila odnosi se na laka komercijalna vozila do 3,5 tona koja se pretežno koriste za prevoz materijala do i sa gradilišta ili za rad na gradilištima, pod uslovom da deluju u radijusu do 100 kilometara. Ova vozila, kako je precizirano, ne podležu novoj obavezi ugradnje pametnih tahografa.

Dodatna izuzeća predviđena su za vozila koja se koriste za prevoz ručno rađene robe, kao i za vozila upotrebljena u nekomercijalne, kućne aktivnosti, gde vožnja nije osnovna delatnost vozača.

Kako je saopšteno, cilj novih propisa je unapređenje kontrole rada vozača i poboljšanje bezbednosti u saobraćaju na teritoriji Evropske unije. Nadležni organi pozivaju prevoznike da na vreme prilagode svoja vozila novim zahtevima.

Pročitaj još

Svet

Šira strategija prevencije samoubistava kao podrška poljoprivrednicima u Njujorku

Istraživanje ukazuje na rastuću potrebu za sveobuhvatnom podrškom osobama u riziku, potvrđuju stručnjaci za mentalno zdravlje

Published

on

By

Istraživanje ukazuje na rastuću potrebu za sveobuhvatnom podrškom osobama u riziku, potvrđuju stručnjaci za mentalno zdravlje

Sveobuhvatni pristupi prevenciji samoubistava pokazali su značajnu ulogu u podršci pojedincima izloženim višestrukim pritiscima, pokazuju primeri iz Njujorka. Izveštaji sa terena ukazuju na to da osobe koje se suočavaju sa složenim životnim izazovima, kao što su porodični gubici, finansijske teškoće i svakodnevni stresovi, zahtevaju podršku koja prevazilazi tradicionalne krizne linije.

Jedan od primera iz oblasti Orange County, država Njujork, osvetljava složenost situacije sa kojom su suočeni pojedinci u ruralnim zajednicama. Prema svedočenju lokalnog poljoprivrednika, kombinacija porodične bolesti, gubitka bliskih članova porodice, dugotrajne brige o starijim članovima, kao i finansijskih izazova i dugova, dovela je do značajnog opterećenja. Uz dug radni dan i nedostatak vremena za privatni život, pritisak se dodatno povećava.

Pomenuti poljoprivrednik naveo je da su finansijski izazovi, uključujući nemogućnost postizanja povoljnijih cena za proizvode i sve veće dugove prema dobavljačima i serviserima opreme, doveli do konstantnog stresa i narušenih porodičnih odnosa. Svedočio je i o tome kako su takve okolnosti uticale na njegovo mentalno zdravlje i razmišljanja o sopstvenoj bezbednosti.

Stručnjaci za mentalno zdravlje ističu da je broj osoba sa ozbiljnim suicidalnim mislima u Sjedinjenim Američkim Državama značajan, a podaci ukazuju na potrebu za strategijama koje uključuju širu zajednicu i podršku u svakodnevnom životu. Ovakvi pristupi podrazumevaju ne samo krizne linije, već i rad sa porodicama, zajednicom i lokalnim organizacijama.

Preporuke stručnjaka uključuju razvoj programa koji ciljano pomažu osobama izložnim višestrukim stresovima, naročito u ruralnim sredinama, gde dostupnost pomoći može biti ograničena. Fokus je na prevenciji kroz raniju identifikaciju rizika i pružanje podrške u zajednici.

Organizacije za mentalno zdravlje podsećaju da su krizne linije i dalje važan deo sistema podrške, ali naglašavaju da je za dugoročnu prevenciju potrebno prepoznati i adresirati šire faktore rizika koji utiču na mentalno zdravlje.

Pročitaj još

U Trendu