Connect with us

Svet

El Niño faza utiče na predstojeću sezonu uragana u Atlantiku i Pacifiku

Meteorolozi najavljuju promene u intenzitetu oluja, zabeležene razlike između dva okeanska basena

Published

on

Foto Izvor: Pexels / George desipris

Meteorolozi najavljuju promene u intenzitetu oluja, zabeležene razlike između dva okeanska basena

Meteorološke službe su saopštile da globalna promena ka klimatskom obrascu poznatom kao El Niño, praćena porastom temperatura površinskih voda Pacifika, utiče na sezonu uragana u istočnom Pacifiku i Atlantiku. Ova promena dolazi u trenutku kada zvanično počinje sezona uragana u istočnom Pacifiku, 15. maja 2026. godine.

Topla okeanska voda predstavlja osnovni izvor energije za razvoj tropskih ciklona, a trenutna El Niño faza stvara povoljne uslove za povećanu aktivnost oluja u istočnom Pacifiku. Prema navodima meteorologa, smanjena vertikalna smičnost vetra tokom ovog perioda omogućava stabilniji razvoj i duže trajanje tropskih sistema, što dodatno povećava mogućnost formiranja uragana u regionu.

Nasuprot tome, uticaj El Niño obrasca u Atlantskom okeanu je drugačiji. Stručnjaci navode da se u atlantskom basenu beleže relativno niže temperature površinskih voda i povećana vertikalna smičnost vetra, što generalno otežava razvoj i održavanje tropskih oluja. Ovi faktori zajedno smanjuju verovatnoću formiranja snažnih uragana u Atlantskom okeanu tokom predstojeće sezone.

Međutim, meteorolozi ističu da ovi uslovi ne isključuju mogućnost pojave uragana u Atlantiku. Statistički podaci ukazuju na potencijalno manji broj oluja u poređenju sa višegodišnjim prosekom, ali precizan ishod će zavisiti od razvoja klimatskih parametara tokom sezone.

Prema dostupnim informacijama, poslednja El Niño faza zabeležena je 2023. godine, nakon čega je usledila La Niña, što je povezano sa iznadprosečnom aktivnošću uragana u Atlantskom okeanu prethodnih godina. Klimatski obrasci poput El Niño i La Niña značajno utiču na globalnu meteorološku dinamiku, a stručnjaci kontinuirano prate promene kako bi unapredili prognoze za predstojeće sezone oluja.

Zaključno, meteorološke službe naglašavaju da je razvoj i intenzitet tropskih ciklona pod snažnim uticajem globalnih klimatskih obrazaca, te da građani i nadležne institucije treba da prate zvanična upozorenja i prognoze tokom cele sezone uragana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kandidat za Senat iz Mejna razmatra dalji korak nakon optužbe za seksualni napad

Demokratski kandidat saopštio da njegova kampanja procenjuje situaciju, optužbe negira kao neosnovane

Published

on

By

Demokratski kandidat saopštio da njegova kampanja procenjuje situaciju, optužbe negira kao neosnovane

Demokratski kandidat za Senat iz američke savezne države Mejn, Graham Platner, objavio je da njegova kampanja preispituje buduće poteze nakon što su u javnosti iznete optužbe za seksualni napad. Optužbe su objavljene u izveštaju međunarodnih medija, dok Platner tvrdi da su navodi „apsolutno netačni”.

U saopštenju, Platner je naveo da kampanja, uprkos njegovom negiranju iznetih tvrdnji, mora biti svesna političkih posledica koje ovakve optužbe mogu doneti. „Bez obzira na netačnost izveštavanja, ali imajući u vidu političku realnost koju će ovo izazvati, uzimamo vreme da razmislimo o najboljem putu napred za državu koju volim, ljude koje volim, pokret kome pripadam i cilj poraza aktuelne senatorke Susan Collins”, kaže se u izjavi objavljenoj tim povodom.

Izveštaji o optužbama prvi put su se pojavili u utorak, nakon čega je Platner javno reagovao. Prema navodima, optužbe su iznete od strane osobe čiji identitet nije otkriven u javnosti. Platner je istakao da su svi navodi lažni i da odlučno odbacuje svaku odgovornost.

U ovom trenutku nije poznato da li su nadležne institucije pokrenule zvaničnu istragu u vezi sa navodima. Iz Platnerovog izbornog štaba nisu dati dodatni komentari osim zvaničnog saopštenja. Takođe, nije objavljeno da li će kandidat nastaviti kampanju u trenutnom obliku ili će biti donete druge odluke u narednim danima.

Ova situacija dolazi u periodu intenzivne političke kampanje u Mejnu, gde se vodi borba za mesto u američkom Senatu. Aktuelna senatorka, Susan Collins, član je Republikanske stranke i kandidatkinja za još jedan mandat.

Nezavisna verifikacija optužbi nije moguća u ovom trenutku, a dalji razvoj događaja zavisiće od potencijalnih istraga ili novih saopštenja obe strane.

Pročitaj još

Svet

Toplotni talas u Nemačkoj otežao rad pogrebnicima, broj žrtava nepoznat

Nadležni još ne mogu da utvrde tačan broj preminulih tokom toplotnog talasa, uzroci smrti ostaju nejasni

Published

on

By

Nadležni još ne mogu da utvrde tačan broj preminulih tokom toplotnog talasa, uzroci smrti ostaju nejasni

Nedavni toplotni talas u Nemačkoj doneo je značajne poteškoće za lokalne pogrebnike, a tačan broj preminulih osoba tokom ovog perioda i dalje nije poznat, saopštili su nadležni izvori. Prema dostupnim informacijama, vrućina se retko navodi kao direktan uzrok smrti u zvaničnoj dokumentaciji, već se u većini slučajeva upisuju medicinski razlozi poput otkazivanja krvotoka ili srca. Obdukcije se sprovode samo u izuzetnim okolnostima, što dodatno otežava precizno utvrđivanje broja žrtava izazvanih visokim temperaturama.

Kako navode sagovornici upoznati sa situacijom, postoji i mogućnost da nisu sve preminule osobe još pronađene u svojim domovima. Ističe se da je smrt osoba koje žive same realnost sa kojom se društvo suočava. Zvaničnici procenjuju da bi za tačnu procenu posledica toplotnog talasa bilo potrebno sprovesti detaljnija ispitivanja i analize, ali se to u praksi retko dešava.

“Ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo koliko je ljudi preminulo usled posledica vrućine, jer se ovakav uzrok smrti retko navodi u zvaničnim dokumentima”, izjavio je izvor upoznat sa procedurama. Nadležni organi nastavljaju da prate situaciju i analiziraju podatke kako bi utvrdili stvarni obim posledica toplotnog talasa.

Pročitaj još

Svet

Zemljotresi u Venecueli odneli 3.535 života, skoro 18.000 ljudi raseljeno

Vlasti nastavljaju spasilačke operacije, UN i dalje pružaju pomoć na terenu

Published

on

By

Vlasti nastavljaju spasilačke operacije, UN i dalje pružaju pomoć na terenu

Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su 24.06. pogodili Venecuelu porastao je na 3.535, saopštile su nadležne službe. Najteže su pogođeni Karakas i priobalno područje La Gvaira, gde spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživelima i sprovode sanitarne mere.

Prema podacima koje je izneo predsednik parlamenta Horhe Rodrigez, povređeno je ukupno 16.740 osoba, dok je 17.854 građana raseljeno i trenutno se nalaze u privremenim prihvatnim centrima. Najveći deo žrtava i materijalne štete zabeležen je u priobalnim oblastima, gde se dodatno procenjuju potrebe stanovništva i organizuje pomoć.

Zvaničnici navode da je u 80 skloništa u Karakasu i La Gvairi trenutno smešteno oko 12.800 ljudi. Vršilac dužnosti predsednice Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da su snage bezbednosti raspoređene odmah nakon zemljotresa, odbacivši kritike o kašnjenju reakcije. Najavila je i formiranje nove vojne jedinice za brže reagovanje u budućim vanrednim situacijama.

Ujedinjene nacije saopštile su da nastavljaju saradnju sa lokalnim vlastima i jačaju prisustvo spasilačkih i medicinskih timova. „Neki timovi za potragu i spasavanje ostaju raspoređeni u pogođenim područjima, dok drugi specijalizovani inženjerski timovi i medicinska podrška nastavljaju da stižu“, izjavio je portparol UN Stefan Dižarik.

Potresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale dogodili su se u razmaku od nekoliko sekundi, a spasilačke službe i dalje rade na terenu.

Pročitaj još

U Trendu