Connect with us

Svet

Ekstremne temperature pogodile zapadnu Evropu, u Londonu zabeležen nagli rast od 20 stepeni

Meteorolozi upozoravaju da klimatske promene uzrokuju toplotne talase, turisti i lokalno stanovništvo u šoku zbog neuobičajene vrućine

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Meteorolozi upozoravaju da klimatske promene uzrokuju toplotne talase, turisti i lokalno stanovništvo u šoku zbog neuobičajene vrućine

Toplotni talas zahvatio je zapadnu Evropu tokom maja, dovodeći do naglog povećanja temperatura i iznenadivši kako lokalno stanovništvo, tako i turiste. U Londonu je u kratkom vremenskom periodu zabeležen rast temperature za čak 20 stepeni Celzijusa, dok su drugi evropski gradovi prijavili vrednosti i do 10 stepeni iznad proseka za ovo doba godine, prema navodima meteoroloških službi.

Na madridskom trgu Plaza Major, građani i posetioci pokušavali su da pronađu zaklon od vrućine, dok su mnogi turisti istakli da su nepripremljeni za ovakve vremenske uslove. “Ovo nikako nisu temperature koje smo očekivali. Poneli smo slojevitu odeću, mislili smo da će biti prohladno”, naveli su turisti iz Australije u izjavi za strane medije.

Neki su spas od visokih temperatura potražili u klimatizovanim prostorima, dok su drugi, poput uličnih zabavljača, nastavili sa radom na otvorenom. Jedan od njih je izjavio da tokom radnog dana pije i do tri litre vode kako bi podneo vrućinu.

Meteorolozi ističu da je pojava tzv. ‘toplotne kupole’ uzrokovana specifičnim atmosferskim prilikama, a da klimatske promene doprinose učestalijem i intenzivnijem javljanju ovakvih talasa. “Očekuje se da će ekstremni vremenski uslovi sve češće pogađati Evropu ukoliko se globalna temperatura nastavi povećavati”, navodi se u zvaničnoj izjavi meteorološke službe.

Građanima i turistima preporučuje se oprez, kao i boravak u klimatizovanim prostorijama tokom najtoplijeg dela dana. Meteorološke službe prate razvoj situacije i nastaviće da izdaju upozorenja u slučaju daljeg rasta temperatura.

Svet

NATO uspostavio partnerstva sa vodećim kompanijama za jačanje sajber bezbednosti

Savez formalizovao saradnju sa Microsoftom, Palo Alto Networksom i ESET-om tokom međunarodne konferencije u Estoniji

Published

on

By

Savez formalizovao saradnju sa Microsoftom, Palo Alto Networksom i ESET-om tokom međunarodne konferencije u Estoniji

NATO je danas u Talinu, Estonija, zvanično najavio strateška partnerstva sa kompanijama Microsoft, Palo Alto Networks i ESET radi unapređenja otpornosti na sajber pretnje i promocije bezbednog digitalnog okruženja, saopšteno je na međunarodnoj konferenciji o sajber konfliktu. Ova partnerstva, predstavljena na godišnjem događaju CyCon koji organizuje NATO Centar izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, imaju za cilj intenziviranje dijaloga, razmenu informacija i zajedničko rešavanje izazova u oblasti sajber bezbednosti.

Prema rečima Žana Šarla Elerman-Kingombea, pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za sajber i digitalnu transformaciju, odbrana i odvraćanje u sajber prostoru zahtevaju ne samo pouzdanu tehnologiju, već i zajedničke norme i principe. On je istakao da je saradnja sa privatnim sektorom od posebnog značaja u trenutku kada je kritična infrastruktura sve češće meta napada, a zlonamerni akteri brzo unapređuju svoje metode.

Dogovor o proširenju saradnje sa industrijom u oblasti sajber bezbednosti postignut je na Samitu NATO-a u Vilnjusu 2023. godine, a nova partnerstva treba da doprinesu povećanoj bezbednosti, boljoj otpornosti i bržem oporavku u slučaju sajber napada. Tokom ovogodišnje konferencije CyCon pod nazivom „Obezbeđivanje sutrašnjice“, u periodu od 26. do 29. maja, okupilo se oko 800 učesnika iz 48 zemalja, uključujući donosioce odluka, sajber stručnjake i predstavnike akademske i industrijske zajednice.

„Odbrana i odvraćanje u sajber prostoru i digitalnoj sferi nisu samo pitanje pouzdanog hardvera i softvera, već i deljenih normi i principa“, naglasio je Elerman-Kingombe u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija usvaja reformu humanitarne pomoći sa tri ključna stuba

Evropska komisija i visoka predstavnica predstavile nove mere za jačanje humanitarnog delovanja u uslovima globalne krize

Published

on

By

Evropska komisija i visoka predstavnica predstavile nove mere za jačanje humanitarnog delovanja u uslovima globalne krize

Evropska komisija i visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost usvojile su 21.06.2024. zajedničko saopštenje o humanitarnoj pomoći, kojim se uvode konkretne mere za jačanje globalnog humanitarnog delovanja. Ovaj plan dolazi u trenutku kada se međunarodni sistem pomoći suočava sa istorijskim pritiscima usled rastućeg broja konflikata i nedostatka sredstava, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Prema dostupnim podacima, čak 239 miliona ljudi u svetu trenutno zavisi od humanitarne pomoći, dok trenutni nivo finansiranja pokriva manje od polovine stvarnih potreba. Situaciju dodatno otežavaju rezovi u budžetima donatora i povećana bezbednosna nestabilnost na terenu.

Nova strategija Evropske unije zasniva se na tri stuba: zaštiti, efikasnosti i partnerstvu. Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, istakla je da EU, kao vodeći humanitarni donator na svetu, nastavlja da brani dostojanstvo onih kojima je pomoć potrebna i da novim merama omogućava efikasniju isporuku pomoći, čak i u najtežim uslovima. Fon der Lajen je naglasila važnost izgradnje otpornosti kako bi se smanjila dugoročna zavisnost od humanitarne pomoći.

Brisel najavljuje intenziviranje “humanitarne diplomatije” kroz politiku “Tim Evropa”, koristeći političke alate, dijaloge o ljudskim pravima i posredovanje u mirovnim procesima radi osiguranja bezbednog pristupa humanitarcima. Predviđa se povećanje sredstava za bezbednost humanitarnih radnika, veće uključivanje lokalnih aktera i reformu logistike i lanaca snabdevanja. Planirana su i ulaganja u moderne modele pomoći, uključujući direktna gotovinska davanja, višegodišnje finansiranje i akcije zasnovane na predviđanju kriza.

Prema navodima iz saopštenja, Evropska unija planira tesniju saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama, privatnim sektorom i filantropskim organizacijama u cilju pronalaženja inovativnih načina finansiranja i smanjenja zavisnosti najranjivijih regiona od stalne pomoći.

Statistički podaci pokazuju da se broj prisilno raseljenih lica i tražilaca azila udvostručio u poslednjoj deceniji, dostigavši 117,3 miliona u 2025. godini. Oko 20% dece na svetu živi ili beži iz zona konflikta, dok je zabeležen i porast seksualnog nasilja u ratnim zonama, kao i visoki nivoi akutne gladi i neuhranjenosti.

Evropska unija i njene države članice i dalje su najveći donatori humanitarne pomoći, sa udelom od 35% ukupnih globalnih sredstava u 2025. godini. Evropska komisija je za ovu godinu izdvojila skoro 2 milijarde evra za humanitarne svrhe.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, naglasila je da Brisel ostaje posvećen zaštiti isporuke pomoći i poštovanju međunarodnog humanitarnog prava: „EU i njene države članice ostaju najveći i najpouzdaniji donatori humanitarne pomoći na svetu. Danas predstavljamo naš novi pristup humanitarnoj diplomatiji. Bolje ćemo iskoristiti svako sredstvo koje nam je na raspolaganju da zaštitimo isporuku pomoći, obezbedimo pristup humanitarcima, zaštitimo civile i osiguramo poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.“

Prema istraživanju Evrobarometra, 91% građana Evropske unije smatra da je finansiranje humanitarne pomoći od strane EU izuzetno važno, što potvrđuje da solidarnost ostaje jedna od osnovnih vrednosti evropskog društva.

Pročitaj još

Svet

Američka vojska izvela vazdušne udare na iranski objekat u Bandar Abasu

CENTCOM saopštio da su oborena četiri drona, Iran osudio napad kao kršenje primirja

Published

on

By

CENTCOM saopštio da su oborena četiri drona, Iran osudio napad kao kršenje primirja

Američka vojska izvela je nove vazdušne udare na vojni objekat u gradu Bandar Abas na jugu Irana u noći između ponedeljka i utorka, saopšteno je iz Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država (CENTCOM). Prema zvaničnim informacijama, udari su usledili nakon što su američke snage oborile četiri iranska jurišna drona koja su predstavljala pretnju u oblasti Ormuskog moreuza.

CENTCOM je naveo da je objekat u Bandar Abasu pogođen u trenutku kada je trebalo da bude lansiran i peti bespilotni letelica. Iranski mediji su izvestili da su se eksplozije čule istočno od grada. Ovi udari predstavljaju drugi talas američkih napada na iranske vojne ciljeve u poslednja tri dana, u vreme krhkog primirja i produženih pregovora o okončanju tromesečnog oružanog sukoba u regionu.

Američka strana je i ovaj put navela da su napadi izvedeni u samoodbrani, a zvaničnici su istakli da su mere bile “odmerene, čisto odbrambene i namenjene održavanju prekida vatre”. Raniji napadi ciljali su iranske raketne položaje i plovila za postavljanje mina, dok je saobraćaj u Ormuskom moreuzu i dalje ozbiljno poremećen.

Iran je u zvaničnom saopštenju osudio američke vazdušne udare, nazivajući ih “teškim kršenjem prekida vatre” i poručio da neće ostaviti nijedan čin neprijateljstva bez odgovora.

Istovremeno, vojska Kuvajta saopštila je da su protivvazdušne snage presrele više raketa i dronova za koje su identifikovane kao neprijateljske pretnje, ali nije navela dodatne detalje o incidentu.

Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da su uvedene sankcije iranskoj Upravi za moreuz Persijskog zaliva, dok su globalni brodari upozoreni na mogućnost dodatnih restrikcija ako nastave sa plaćanjem naknada Teheranu za prolazak kroz Ormuski moreuz.

“Udari su osmišljeni da zaštite naše trupe od pretnji koje nose iranske snage”, navodi se u saopštenju CENTCOM-a.

Pročitaj još

U Trendu