Connect with us

Svet

Eksplozija u sedištu stranke D66 u Hagu, nema povređenih

Policija privela osumnjičenog, istraga u toku, eksploziv ubačen kroz poštansko sanduče

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Policija privela osumnjičenog, istraga u toku, eksploziv ubačen kroz poštansko sanduče

U sedištu holandske stranke D66 u Hagu došlo je do eksplozije u večernjim satima, potvrđeno je iz policijskih izvora. Incident se dogodio nešto posle 21 čas, a prema dostupnim informacijama, u eksploziji nije bilo povređenih.

Eksplozivna naprava, za koju je premijer Holandije i lider D66 Rob Džeten naveo da je sačinjena od vatrometa, ubačena je u prostorije stranke kroz poštansko sanduče. Zgrada je oštećena, ali veće štete i povređenih nije bilo.

Policija je brzo reagovala i uhapsila osobu osumnjičenu za postavljanje eksploziva. “Istraga je u toku”, saopštili su iz policije, dodajući da se prikupljaju dokazi kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja.

Premijer Rob Džeten izjavio je da je ovaj čin “kukavički pokušaj uznemiravanja” i istakao da će stranka nastaviti da radi bez obzira na pretnje. Stranka D66 je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima ostvarila značajnu pobedu i ima centralnu ulogu u holandskom političkom životu.

Sedište stranke D66 bilo je meta i tokom anti-imigrantskih protesta prošle godine, kada su razbijeni prozori na istoj zgradi. Policija nastavlja rad na ovom slučaju kako bi otkrila sve motive i eventualno povezane događaje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kandidat za gradonačelnika Los Anđelesa uporedio političko iskustvo sa Obaminim početkom

Spencer Pratt izjavio da nema prethodnog iskustva u upravljanju gradom, izbori najavljeni za 2. jun

Published

on

By

Spencer Pratt izjavio da nema prethodnog iskustva u upravljanju gradom, izbori najavljeni za 2. jun

Spencer Pratt, poznat po učešću u televizijskim rijaliti programima, dao je poređenje svog političkog iskustva sa početnim usponom bivšeg predsednika SAD Baraka Obame, navodeći da ni Obama na početku nije imao prethodno iskustvo u vođenju države. U intervjuu održanom u Los Anđelesu, Pratt je istakao da je angažovan u zajednici, kao i da je dobitnik dve nagrade za društveni angažman. On je naglasio da, kao i Obama u ranim fazama političke karijere, nije imao iskustva u vođenju većih administrativnih celina, ali smatra da to nije prepreka za kandidaturu.

Pratt se kandidovao za gradonačelnika Los Anđelesa nakon što je njegov dom stradao tokom prošlogodišnjih požara koji su pogodili područje, navodeći ličnu motivaciju da utiče na promene u lokalnoj zajednici. Pitanje odgovora aktuelne gradske vlasti na posledice požara bilo je tema javnih debata, a trenutna gradonačelnica Karen Bass suočila se sa kritikama zbog načina na koji je upravljano krizom.

Tokom predizbornog sučeljavanja, Pratt je naveo da uživa podršku porodice i prijatelja, koji su uglavnom iz redova demokrata, i izrazio uverenje da ima šanse za pobedu na izborima zakazanim za 2. jun. Prema izbornim pravilima, ukoliko nijedan kandidat ne ostvari većinu, dvoje kandidata sa najviše glasova ući će u drugi krug 3. novembra.

Pratt je izjavio da u kampanji ne koristi nacionalne ili podeljene političke poruke, već se fokusira na lokalne teme kao što su infrastruktura i bezbednost građana. Istakao je nameru da poboljša stanje u gradu, navodeći da želi “da ulice budu uređene i osvetljene, a građani da se osećaju bezbedno”.

Izbori za gradonačelnika Los Anđelesa redovno privlače veliku pažnju zbog značaja grada u političkom i ekonomskom životu Sjedinjenih Američkih Država. Los Anđeles nije imao republikanskog gradonačelnika od 2001. godine. Trenutna kampanja odvija se u kontekstu posledica prirodnih nepogoda i debata oko efikasnosti gradske uprave.

Očekuje se da će predstojeći izbori biti praćeni različitim ocenama i analizama političkih komentatora, dok građani izražavaju interesovanje za rešenja koja kandidati nude za aktuelne izazove.

Pročitaj još

Svet

Savezni sud proglasio obustavu humanističkih grantova u SAD protivzakonitom

Američki sud potvrdio da su grantovi za humanističke nauke nezakonito ukinuti od strane administracije, navodeći kršenje ustava

Published

on

By

Američki sud potvrdio da su grantovi za humanističke nauke nezakonito ukinuti od strane administracije, navodeći kršenje ustava

Savezni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku kojom se ukidanje grantova za humanističke nauke, koje je sprovela administracija 2025. godine, proglašava protivzakonitim i neustavnim. Odluka je doneta u četvrtak, a sudija Kolin Mekmahon navela je da je masovna obustava grantova prema tri vodeće američke naučne organizacije izvršena bez odgovarajućeg zakonskog osnova.

Ukidanje grantova sprovelo je američko Ministarstvo za državnu upravu i efikasnost (DOGE) u aprilu 2025. godine, čime su prekinuta sredstva Nacionalne fondacije za humanističke nauke. Među pogođenim organizacijama su Američki savet za naučna društva, Američko istoričarsko udruženje i Američko udruženje za moderne jezike. Ove organizacije su, prema navodima iz sudske dokumentacije, prethodno bile korisnici grantova odobrenih od strane Kongresa.

Tri pogođene organizacije podnele su tužbu u maju 2025. godine sa obrazloženjem da izvršna vlast nema ustavna ovlašćenja da blokira, menja ili odlaže korišćenje sredstava koja je Kongres prethodno odobrio. U presudi je navedeno da je prekid grantova bio protivzakonit, kako prema Prvom amandmanu, tako i prema komponenti jednakosti iz Petog amandmana američkog ustava.

Sudija Mekmahon je u obrazloženju navela da DOGE nije imao zakonska ovlašćenja za ovakvu meru, te je zabranila dalju primenu odluke o ukidanju grantova. Ova presuda obuhvata i srodni postupak koji su pokrenuli članovi Udruženja autora, koji su takođe bili korisnici grantova.

U tekstu presude navodi se da zaposleni u DOGE nisu analizirali pojedinačne prijave ili dokumentaciju prilikom odlučivanja o ukidanju grantova, a da su u nekim slučajevima koristili veštačku inteligenciju za izradu obrazloženja za odbijanje sredstava. Sud je zaključio da ovakav način rada nije u skladu sa zakonskim procedurama.

Ova odluka predstavlja značajan pravni presedan u vezi sa pravima naučnih i kulturnih organizacija u Sjedinjenim Državama na sredstva čije je izdavanje prethodno odobreno zakonodavnom granom vlasti. Detalji presude, koja sadrži 143 strane, javno su dostupni u sudskoj arhivi.

Pročitaj još

Svet

Američki trgovinski sud poništio Trampove tarife od 10 procenata na uvoz

Panel sudija doneo odluku protiv najnovijih tarifa uvedenih od strane administracije, potvrđeno iz sudskih izvora

Published

on

By

Panel sudija doneo odluku protiv najnovijih tarifa uvedenih od strane administracije, potvrđeno iz sudskih izvora

Američki trgovinski sud doneo je u četvrtak odluku kojom se poništavaju poslednje tarife od 10 procenata na globalni uvoz, koje je uvela administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa. Odluka je rezultat glasanja sudskog panela, gde su dva sudije bila za ukidanje, a jedan protiv, navodi se u zvaničnom sudskom dokumentu.

Sud je presudio u korist 24 savezne države i manjeg broja preduzeća koja su još u martu podnela tužbu protiv mera administracije. Oni su osporili pravnu osnovanost naplate carina na većinu uvoznih proizvoda, tvrdeći da nisu u skladu sa važećim zakonima.

Tarife koje su predmet spora uvedene su u februaru, svega nekoliko dana nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država prethodno ukinuo raniji paket tarifa nazvanih “Liberation Day”. Te ranije tarife bile su uvedene u aprilu 2025. godine na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA).

Vrhovni sud je tada, u odluci donetoj sa šest glasova za i tri protiv, utvrdio da IEEPA ne daje predsedniku ovlašćenje za uvođenje takvih tarifa. Nakon toga, administracija je pokušala da uvede novi paket carina, koji je sada takođe poništen odlukom trgovinskog suda.

Sudska dokumentacija navodi da su tužitelji ukazali na značajne ekonomske posledice tarifa i njihovu pravnu neutemeljenost. Sud je naveo da je odluka utemeljena na postojećem zakonodavnom okviru i prethodnim presudama Vrhovnog suda.

Za sada nije poznato da li će administracija podneti žalbu na ovu odluku. Izvori iz sudskih krugova napominju da bi potencijalna žalba mogla odložiti implementaciju sudske presude, dok bi konačna odluka mogla imati dugoročne posledice na američku trgovinsku politiku.

Ovaj slučaj deo je šireg pravnog i političkog spora oko ovlašćenja izvršne vlasti u oblasti međunarodne trgovine, koji traje od početka primene tarifa tokom prethodnih godina. Preduzeća i savezne države koje su podnele tužbu ističu da se ovakvim merama ugrožava stabilnost tržišta i poslovanja.

Trenutno, prema dostupnim informacijama, sporni paket tarifa više nije na snazi dok se čeka na eventualne daljnje pravne korake.

Pročitaj još

U Trendu