Connect with us

Svet

Džek Barski ocenio ulogu Vladimira Putina u KGB-u i uspon do Kremlja

Bivši agent tvrdi da Putin nije bio vrhunski špijun, ali je pokazao izuzetnu veštinu u manipulaciji i održavanju vlasti.

Objavljeno pre

,

Džek Barski ocenio ulogu Vladimira Putina u KGB-u i uspon do Kremlja – Putin u KGB-u Foto Izvor: Pixabay.com

Bivši agent tvrdi da Putin nije bio vrhunski špijun, ali je pokazao izuzetnu veštinu u manipulaciji i održavanju vlasti.

Džek Barski, bivši agent KGB-a, izneo je u zvaničnoj izjavi mišljenje o profesionalnoj karijeri Vladimira Putina u sovjetskoj obaveštajnoj službi. Prema njegovim rečima, Putin nije bio prepoznat kao vrhunski operativac, što potvrđuje i procena njegovog tadašnjeg nadređenog, koji ga je opisao kao prosečnog agenta. Ova ocena o Putinu u KGB-u i njegovom kasnijem usponu do Kremlja izaziva pažnju javnosti.

Putinova karijera u KGB-u i raspored u Istočnoj Nemačkoj

Barski objašnjava da, iako je Putin odlično govorio nemački jezik, nije bio poslat u ključne centre operacija na Zapadu kao što su Austrija, Švajcarska ili Zapadni Berlin. Umesto toga, njegovo delovanje bilo je ograničeno na Istočnu Nemačku, gde je obavljao dužnosti oficira za vezu i kurira. Prema Barskijevim rečima, takav raspored ukazuje da su nadređeni u KGB-u procenili da Putin nema izuzetne operativne sposobnosti neophodne za kompleksnije zadatke.

Veštine organizacije i izgradnja moći

Međutim, Barski ističe da je Putin tokom tog perioda razvio sposobnosti koje su kasnije bile presudne za njegov politički uspon. Pre svega, Putin je bio izuzetan organizator, sposoban da gradi mrežu uticajnih kontakata, što mu je omogućilo da okuplja ljude sa iskustvom sa Zapada. Ti kontakti su kasnije postali ključni igrači u ruskoj privredi, poznati kao oligarsi. Barski dodaje da je Putin tokom raspada KGB-a i Sovjetskog Saveza oko sebe okupio pojedince koji su razumeli kapitalističko poslovanje i način funkcionisanja tržišne ekonomije.

Uspon od Sankt Peterburga do Kremlja

Nakon raspada SSSR-a, Putin je radio za gradonačelnika Sankt Peterburga, gde je pokazao efikasnost u organizacionim pitanjima. Gradonačelnik ga je predstavio tadašnjem predsedniku Borisu Jeljcinu. Barski navodi da je Putin u tom periodu namerno održavao nizak profil i delovao neagresivno, što je doprinelo poverenju Jeljcina. Zbog toga je Jeljcin u Putinu prepoznao pouzdanog naslednika, verujući da ga novi lider neće krivično goniti nakon odlaska sa vlasti.

Mehanizmi kontrole i sprečavanje zavera

Po stupanju na predsedničku funkciju, Putin je promenio pristup i uspostavio potpunu kontrolu nad političkim i ekonomskim životom zemlje. Barski naglašava da su oligarsi koji nisu želeli da sarađuju sa novim režimom morali da napuste Rusiju ili su završili u zatvoru. Putin je, prema Barskiju, okružen podređenima između kojih namerno podstiče rivalstvo, čime sprečava razvoj međusobnog poverenja. Ovaj sistem, kako ističe Barski, značajno smanjuje verovatnoću unutrašnje zavere protiv Putina, jer bi svaki pokušaj udruživanja bio odmah primećen i sankcionisan. Barski zaključuje da bi eventualni pokušaj uklanjanja Putina sa vlasti mogao doći samo od pojedinca, a ne kroz kolektivnu akciju. Na taj način, Putin u KGB-u i kasniji razvoj njegovih metoda upravljanja objašnjavaju dugovečnost njegove vlasti.

Pročitaj još

Svet

SAD postigle sporazum o trajnoj kontroli bezbednosti na Grenlandu

Sporazum sa Danskom omogućava SAD da pojačaju svoje vojne i bezbednosne kapacitete na Grenlandu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD postigle sporazum o trajnoj kontroli bezbednosti na Grenlandu – sporazum SAD Grenland

Sporazum sa Danskom omogućava SAD da pojačaju svoje vojne i bezbednosne kapacitete na Grenlandu.

Detalji novog sporazuma

Predsednik SAD, Donald Tramp, objavio je da je postignut sporazum koji Sjedinjenim Američkim Državama daje ‘trajnu kontrolu nad bezbednošću i svim drugim potrebama’ na Grenlandu. Ovaj potez dolazi nakon što je Tramp intenzivirao napore da pojača uticaj SAD na ovom ostrvu pod danskom kontrolom. Danske i grenlandske vlade potvrdile su postizanje sporazuma, koji, međutim, ne predstavlja potpuno preuzimanje teritorije od strane SAD, ideju koju je Tramp ranije podržavao.

Američke vojne baze i prava preleta

Zvaničnik State Departmenta rekao je za CBS News da sporazum SAD-u garantuje trajni pristup ostrvu i prava preleta, što bi moglo dovesti do povećanja broja američkih vojnih baza. Takođe, sporazum onemogućava članovima koji nisu u NATO-u da uspostavljaju vojne baze i ograničava neprijateljske investicije u Grenlandu.

Reakcije i budući planovi

Tramp je najavio da će ‘odmah započeti proces razvoja velike vojne prisutnosti na odgovarajućim delovima Grenlanda’. Državni sekretar Marko Rubio opisao je sporazum kao ‘ogroman uspeh’, navodeći da će ‘Grenland zauvek biti deo strateške odbrambene zone Severne Amerike’.

Pročitaj još

Svet

Serijski ubica u Johanesburgu: Pronađena deveta žrtva, policija nudi nagradu

Telo žene pronađeno je u opštini Ekurhuleni, dok su nadležni postavili kontrolne punktove i intenzivirali istragu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Serijski ubica u Johanesburgu: Pronađena deveta žrtva, policija nudi nagradu – napad u Johanesburgu

Telo žene pronađeno je u opštini Ekurhuleni, dok su nadležni postavili kontrolne punktove i intenzivirali istragu.

Strah od serijskog ubice raste u gradu od 5 miliona stanovnika nakon što je pronađena deveta žrtva, a policija je zbog napad u Johanesburgu raspisala značajnu nagradu. Sve žrtve pronađene su na području opštine Ekurhuleni, a sedam tela je otkriveno od početka ovog meseca. Policija je postavila kontrolne punktove, dok je najnovija žrtva pronađena sa prerezanim grlom u blizini gradilišta.

Prema policijskim izvorima, još uvek nije potvrđeno da su svi slučajevi povezani niti da je reč o jednom serijskom ubici. Ipak, sličnosti u načinu na koji su žene pronađene izazivaju zabrinutost među stanovnicima. Policija Južne Afrike navela je da upoređuje dokaze, vremenske okvire i profile žrtava, ali istraga je i dalje u toku.

Detalji napad u Johanesburgu i najnovije žrtve

Najnovija, za sada neidentifikovana žrtva, imala je oko 30 godina. Pronađena je kod gradilišta sa prerezanim grlom i ubodnom ranom. Slučaj je dodat u već postojeće istrage smrti žena u Ekurhuleni. Sve žrtve su mlađe žene, u dobi između 20 i 38 godina. Pronađene su gole ili delimično obučene, a na telu su imale modrice.

Prvo telo pronađeno je 17. jula, bilo je golo i vezano plastičnim vezicama. Osumnjičeni, za kojeg se veruje da je bio u vezi sa žrtvom, uhapšen je i nalazi se u pritvoru. Većina žrtava još uvek nije zvanično identifikovana. Kao rezultat, policija je zatvorila deo Kempton Parka, a javnost je pozvana da se uključi u rešavanje slučaja.

Policija nudi nagradu, istraga i dalje traje

Policija je ponudila nagradu od 400.000 randa (oko 25.000 američkih dolara) za informaciju koja bi dovela do hapšenja ubice ili ubica. Demokratski savez, druga po veličini politička partija u Južnoj Africi, ponudio je dodatnih 500.000 randa (oko 30.000 dolara). “Policija upoređuje dokaze, vremenske okvire, lokacije, profile žrtava i okolnosti svakog slučaja pre nego što donese zaključke”, izjavio je Fred Kekana, pokrajinski komesar Gautenga.

Jedan od slučajeva koji je posebno odjeknuo je nestanak Elizabet “Tsontso” Moselakgomo, koja je nestala tokom popodnevnog džoginga. Njeno telo je pronađeno nekoliko dana kasnije iza hotela u Kempton Parku.

Napad u Johanesburgu izaziva zabrinutost zbog rodnog nasilja

Najnoviji nacionalni podaci pokazuju da je u Južnoj Africi između aprila i juna u proseku ubijano gotovo 60 ljudi dnevno. Predsednik Siril Ramafosa proglasio je nasilje nad ženama nacionalnom krizom. Prema podacima Ujedinjenih nacija, stopa ubistava žena u zemlji je pet puta veća od svetskog proseka.

Iako je istraga u toku, zajednica i dalje strepi zbog napad u Johanesburgu, a policija nastavlja da apeluje na građane da prijave sve informacije koje bi mogle pomoći u pronalaženju odgovornih.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp zabranio pristup pojedinim medijima Beloj kući: Evo šta stoji iza odluke

Američki predsednik Donald Tramp najavio je zabranu za CNN, MS NOW i Politiko zbog, kako navodi, lažnog izveštavanja o njegovoj administraciji.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp zabranio pristup pojedinim medijima Beloj kući: Evo šta stoji iza odluke – zabrana pristupa Beloj kući

Američki predsednik Donald Tramp najavio je zabranu za CNN, MS NOW i Politiko zbog, kako navodi, lažnog izveštavanja o njegovoj administraciji.

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, objavio je da zabranjuje pristup Beloj kući televizijama CNN, MS NOW i portalu Politiko. Ova odluka, prema njegovim rečima, odnosi se na ono što je nazvao “netačnim i obmanjujućim izveštavanjem” o njegovoj administraciji. Zabrana stupila je na snagu odmah, a Tramp je svoju odluku saopštio putem društvene mreže Truth Social.

Prema najavi predsednika, odluka o zabrani pristupa nije konačna. On je sugerisao da bi i drugim medijima mogla biti uskraćena akreditacija u slučaju nastavka, kako tvrdi, “širenja lažnih vesti”. Bela kuća je i ranije bila centar pažnje zbog odnosa sa medijima, ali ovakva direktna zabrana izaziva dodatnu pažnju javnosti i stručnjaka za slobodu medija.

Razlozi za zabranu pristupa Beloj kući

Tramp je u svojoj objavi naveo konkretne razloge zašto je odlučio da ograniči pristup pomenutim medijima. Za CNN je upotrebio izraz “Fake News CNN”, dok je za MS NOW naveo da su promenili ime iz “MSNBC” zbog, kako tvrdi, nedostatka gledanosti i kredibiliteta. Za Politiko je izneo tvrdnju da su primili “nezakonitu pretplatu vrednu 8 miliona dolara direktno od Vlade SAD” pod upravom predsednika Džoa Bajdena, što je opisao kao rekord i potencijalni primer korupcije.

Tramp je dodao: “Medijske kuće ne bi smele da neprestano pišu ili izveštavaju o izmišljotinama i lažima kada prate rad predsednika SAD, Trampove administracije ili Sjedinjenih Američkih Država.” Ovim rečima naglasio je svoje viđenje uloge medija i očekivanja od izveštavanja o državnim institucijama.

Šta dalje nakon najave Donalda Trampa?

Iako je zabrana pristupa Beloj kući za određene medije već stupila na snagu, Tramp nije precizirao na koji način će ta zabrana biti sprovodena u praksi. Prema izveštajima, u njegovoj objavi nije detaljno opisano kako će odluka biti operacionalizovana, niti kakve će posledice imati po rad novinara ovih redakcija.

Osim toga, Tramp je najavio da će i drugi mediji, koji prema njegovim rečima šire lažne vesti, takođe biti predmet sličnih mera. Ova odluka izazvala je brojne reakcije među medijskim radnicima i organizacijama koje se bave zaštitom slobode medija, što dodatno komplikuje odnos između predsedničke administracije i novinskih kuća.

Odluka i njene posledice za američke medije

Zabrana pristupa Beloj kući za CNN, MS NOW i Politiko predstavlja novo poglavlje u odnosima između Donald Tramp i američkih medija. Brojne organizacije i analitičari prate razvoj situacije i ističu da bi ovakvi postupci mogli imati šire posledice po slobodu medija u Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, za sada ostaje neizvesno kako će se ova odluka sprovoditi na terenu i da li će se spisak medija kojima je zabranjen pristup proširivati. Sve oči su uprte u naredne poteze Donald Tramp i zvaničnu reakciju Bele kuće, dok se debata o granicama slobode medija i odgovornosti za tačno izveštavanje nastavlja.

Pročitaj još

U Trendu