Connect with us

Svet

Donald Tramp odbio da nosi zaštitni prsluk nakon incidenta u Vašingtonu

Bezbednosne službe savetovale predsedniku SAD dodatne mere zaštite posle pokušaja atentata, Tramp ostaje pri svom stavu

Published

on

Foto Izvor: Tanjug AP/Evan Vucci

Bezbednosne službe savetovale predsedniku SAD dodatne mere zaštite posle pokušaja atentata, Tramp ostaje pri svom stavu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je da je odbio preporuku bezbednosnih službi da počne da nosi zaštitni prsluk, nakon nekoliko pokušaja atentata, uključujući poslednji incident u Vašingtonu. Prema zvaničnim izvorima, savet za dodatne mere zaštite usledio je nakon što je agent Tajne službe ranjen tokom svečane večere u hotelu “Hilton” u glavnom gradu SAD.

Tramp je izjavio da je oprema spasila život njegovom obezbeđenju tokom incidenta, ističući: “Prsluk je uradio neverovatan posao. Agenta je metak pogodio izbliza, a on čak nije želeo ni u bolnicu.” Ipak, na pitanje zašto sam ne nosi zaštitni prsluk, Tramp je naveo estetske razloge, rekavši da ne želi da izgleda “20 kilograma teže”.

Upitan o mogućnosti novih napada, predsednik je naglasio da ne dozvoljava da strah utiče na njegov rad. “Da razmišljam o tome, ne bih radio baš dobar posao ovde”, rekao je Tramp.

Zvaničnici su podsetili da je Tramp preživeo više pokušaja atentata, među kojima je i događaj iz jula 2024. godine tokom kampanje, kada je lakše povređen, kao i poslednji incident tokom vikenda u Vašingtonu. Tajna služba nastavlja da procenjuje bezbednosne rizike i preporučuje mere zaštite predsedniku SAD.

“Nošenje pancira je nešto o čemu treba razmisliti, ali predsednik donosi konačnu odluku”, navodi se u zvaničnoj izjavi bezbednosnih službi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Jedna osoba poginula u padu malog aviona na autoputu kod Lareda u Teksasu

Lokalne vlasti potvrdile pad aviona i intervenciju građana, pet osoba hospitalizovano u stabilnom stanju

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile pad aviona i intervenciju građana, pet osoba hospitalizovano u stabilnom stanju

Jedna osoba je poginula, a pet je povređeno u padu poslovnog aviona na autoputu u blizini Lareda, Teksas, u utorak uveče. Prema navodima zvaničnika lokalne policije, avion sa šest osoba sleteo je na Loop 20 autoput, gde je došlo do požara nakon udara. Incident se dogodio oko 22:00 po lokalnom vremenu, u neposrednoj blizini granice sa Meksikom.

Direktor Laredo međunarodnog aerodroma Gilberto Sančez izjavio je da je kontrolni toranj aerodroma dobio obaveštenje u 21:58 da je avion tipa Cessna Citation imao tehničke probleme i nizak nivo goriva. Nekoliko minuta kasnije, avion je izgubio vezu sa kontrolom letenja i prinudno sleteo nekoliko kilometara od aerodroma.

Odmah nakon pada, vozači koji su se našli na mestu nesreće izašli su iz svojih vozila i pokušali da pomognu putnicima. Prema izveštajima sa lica mesta, dvoje prolaznika koristilo je čekić i lopatu kako bi razbili staklo kokpita i otvorili vrata aviona. Video snimci zabeleženi mobilnim telefonima prikazuju trenutke pokušaja spasavanja, kao i avion koji leži na boku, znatno oštećen usled udara u zaštitnu ogradu autoputa.

Jedna osoba iz aviona proglašena je mrtvom na licu mesta, dok je pet preostalih putnika prebačeno u lokalne bolnice. Prema rečima Sančeza, svi hospitalizovani su u stabilnom stanju. Nema izveštaja o povređenima na tlu, iako je pet policijskih službenika zatražilo medicinsku pomoć zbog udisanja dima tokom intervencije.

Avion je bio na putu za Ostin, Teksas. Nacionalna agencija za bezbednost saobraćaja poslala je istražitelje na mesto nesreće radi utvrđivanja uzroka pada. Video snimci sa nadzornih kamera pokazuju da je letelica prilikom sletanja udarila u stub javne rasvete pre nego što se zaustavila.

Jedan od svedoka, lokalna stanovnica Zayra Garza, izjavila je da je bila u šoku kada je naišla na mesto nesreće i pokušaje spasavanja. Zvanični izveštaji navode da je avion bio gotovo prepolovljen prilikom udara, dok su vozači i prolaznici brzo reagovali pokušavajući da izvuku putnike iz letelice.

Nadležni organi nastavljaju istragu, a dodatne informacije o uzroku nesreće biće objavljene nakon završetka analize crne kutije i drugih relevantnih podataka. Prema dosadašnjim saznanjima, svi povređeni putnici su van životne opasnosti.

Pročitaj još

Svet

Zelenski predstavio zahteve Ukrajine na samitu G7 u Francuskoj

Predsednik Ukrajine tražio dodatnu međunarodnu podršku, brže pregovore i hitan prijem u Evropsku uniju

Published

on

By

Predsednik Ukrajine tražio dodatnu međunarodnu podršku, brže pregovore i hitan prijem u Evropsku uniju

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je ključne zahteve Kijeva tokom samita lidera G7 u Francuskoj, navodeći da je među liderima najrazvijenijih zemalja postignut konsenzus da Rusija nema nameru da prekine rat, saopšteno je zvanično. Zelenski je pozvao saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu, posebno ciljajući ruski bankarski sektor i vojnu industriju, koji deluju i van teritorije Rusije.

Kao jedan od značajnih uspeha na samitu istaknut je pozitivan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na zahtev Ukrajine za licence za proizvodnju antibalističkih sistema u ukrajinskim pogonima. Prema najavama, timovi iz SAD i Ukrajine već započinju rad na ovom pitanju, dok je upućen apel evropskim partnerima da ubrzaju raspoređivanje proizvodnje sličnih sistema širom Evrope.

Lideri G7 su usaglasili podršku specijalnom ‘zimskom paketu’ za Ukrajinu, koji predviđa stabilne isporuke dizela, gasa i benzina u slučaju nestašica tokom predstojeće zime, kao odgovor na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Dogovoreni su i koraci u obnovi ključnih objekata: Francuska će učestvovati u rekonstrukciji zaštitnog sarkofaga u nuklearnoj elektrani Černobilj, dok će Švajcarska pružiti pomoć u obnovi objekata Kijevo-pečerske lavre.

Zelenski je istakao da bi pregovori između Ukrajine i Rusije trebalo da se održe pre zime, predlažući kao potencijalna mesta neutralne teritorije, uključujući Švajcarsku, Tursku, SAD ili države Bliskog istoka. Istovremeno, naglasio je potrebu za što bržim prijemom Ukrajine u Evropsku uniju, upozoravajući da bi birokratska odlaganja mogla omogućiti Rusiji da trajno blokira ukrajinski evropski put.

Pročitaj još

Svet

Lideri G7 usvojili zajedničku deklaraciju o podršci Ukrajini i stabilizaciji Bliskog istoka

Zemlje članice potvrdile jedinstvo u suočavanju sa globalnim bezbednosnim krizama i najavile nove mere

Published

on

By

Zemlje članice potvrdile jedinstvo u suočavanju sa globalnim bezbednosnim krizama i najavile nove mere

Lideri najrazvijenijih zemalja sveta iz grupe G7 usvojili su sveobuhvatnu zajedničku deklaraciju tokom samita, potvrđujući jedinstvo u pružanju podrške Ukrajini, stabilizaciji Bliskog istoka i jačanju globalne ekonomske otpornosti. U zvaničnom saopštenju, G7 je naglasio odlučnost da podrži Ukrajinu u zaštiti slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uz planirano povećanje isporuka protivvazdušne odbrane i dalekometnog naoružanja. Lideri su takođe izrazili spremnost da razmotre proširenje vojnih licenci za domaću odbrambenu proizvodnju u Ukrajini i najavili dodatnu podršku energetskoj otpornosti te zemlje pred narednu zimu.

Na ekonomskom planu, G7 je najavio proširenje sankcija Rusiji sa akcentom na naftni i gasni sektor, ocenjujući da trenutna geopolitička situacija omogućava nove restriktivne mere. Istaknuta je važnost nedavno postignutog dogovora o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, kao i sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji se smatra značajnim korakom ka obezbeđenju dugoročnog mira na Bliskom istoku. U deklaraciji je potvrđena spremnost G7 da doprinese implementaciji ovog sporazuma i spreči razvoj nuklearnog oružja u Iranu.

G7 je podržao međunarodne inicijative za zaštitu pomorske bezbednosti, posebno u Ormuskom moreuzu, i naglasio značaj slobodnog trgovinskog tranzita bez taksi i restrikcija. U vezi sa regionalnim krizama, deklaracija poziva na hitan prekid vatre u Libanu, razoružavanje Hezbolaha i ubrzanje humanitarne pomoći i rekonstrukcije u Gazi, uz poseban apel za okončanje nasilja na Zapadnoj obali.

U dokumentu se ističe važnost slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika, kao i protivljenje svim pokušajima promene statusa kvo silom u Istočnom i Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu. G7 je izrazio zabrinutost zbog nuklearnih i balističkih aktivnosti Severne Koreje i pozvao na poštovanje rezolucija Saveta bezbednosti UN, uz zahtev za rešavanje pitanja otetih građana i suprotstavljanje sajber-kriminalu.

Deklaracija je na kraju pozdravila međunarodne napore za ekonomski rast i stabilnost, potvrđujući posvećenost G7 zajedničkim ciljevima u suočavanju sa globalnim izazovima.

Pročitaj još

U Trendu