Connect with us

Svet

Donald Tramp najavio mogućnost zauzimanja iranskog ostrva Harg zbog nafte

Američki predsednik izjavio da bi preuzeo iransku naftu, Pentagon pojačava vojno prisustvo na Bliskom istoku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Američki predsednik izjavio da bi preuzeo iransku naftu, Pentagon pojačava vojno prisustvo na Bliskom istoku

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za britanski list da razmatra mogućnost preuzimanja iranske nafte, navodeći ostrvo Harg kao potencijalnu metu. Prema njegovim rečima, SAD bi mogle da zauzmu ovaj glavni izvozni centar iranske nafte, dok su istovremeno rasporedile hiljade vojnika u regionu Bliskog istoka.

Tramp je uporedio situaciju sa Venecuelom, ističući da bi, kao što su u toj zemlji preuzeli kontrolu nad naftnom industrijom, sličan pristup mogao biti primenjen i u Iranu. On je rekao da neki američki građani postavljaju pitanje zašto bi to bilo potrebno, ali je istakao da je preuzimanje nafte njegov preferirani izbor.

Pentagon je, prema dostupnim informacijama, naredio raspoređivanje dodatnih 10.000 vojnika obučenih za zauzimanje i kontrolu teritorije. U region je već stiglo oko 3.500 vojnika, uključujući 2.200 marinaca, dok je još 2.200 marinaca na putu. Takođe, pripadnici 82. vazdušno-desantne divizije dobili su naređenje za raspoređivanje.

Tramp je naveo da bi potencijalno zauzimanje ostrva Harg, preko kojeg se izvozi oko 90% iranske nafte, povećalo rizik od žrtava i produžilo trajanje sukoba. Dodao je, međutim, da iranske odbrambene snage na ostrvu nisu značajne i da bi ostrvo moglo biti zauzeto bez većih teškoća.

U poslednjim danima došlo je do eskalacije sukoba, uključujući napad na vazduhoplovnu bazu u Saudijskoj Arabiji, u kojem je povređeno 12 američkih vojnika i oštećen izviđački avion.

Tramp je istakao da, i pored pretnji o zauzimanju iranske nafte, indirektni pregovori između SAD i Irana preko pakistanskih posrednika dobro napreduju, uz podsećanje da je postavljen rok do 6. aprila za postizanje sporazuma. On je dodao i da je Iran nedavno dozvolio prolaz deset, a zatim i dvadeset naftnih tankera kroz Ormuski moreuz kao “poklon” Beloj kući, što je, prema njegovim rečima, odobrio predsedavajući iranskog parlamenta Mohamed Bager Galibaf.

“Imamo mnogo opcija. To bi značilo da moramo da budemo tamo neko vreme”, rekao je Tramp, ističući da pregovori sa Iranom napreduju i da je moguće brzo postizanje sporazuma o prekidu vatre.

Svet

Američke savezne države izdvajaju sredstva za ažuriranje sistema za Medicaid po novom zakonu

Državne agencije potvrđuju milionske ugovore sa konsultantskim firmama radi usklađivanja sa zakonodavnim promenama u programu Medicaid

Published

on

By

Državne agencije potvrđuju milionske ugovore sa konsultantskim firmama radi usklađivanja sa zakonodavnim promenama u programu Medicaid

Savezne države Sjedinjenih Američkih Država angažovale su konsultantske firme kao što su Deloitte, Accenture i Optum kako bi uskladile informatičke sisteme sa zahtevima novog zakona poznatog kao One Big Beautiful Bill Act. Ova zakonska promena donosi modifikacije u procesu određivanja prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, uključujući Medicaid i program pomoći za ishranu (SNAP), što podleže novim administrativnim i finansijskim zahtevima. Prema navodima državnih institucija i dostupnim dokumentima, države su uložile milionske iznose u saradnju sa kompanijama koje razvijaju i održavaju softverska rešenja za proveru podobnosti korisnika.

Ove firme su zadužene za projektovanje i upravljanje sistemima koji procenjuju pravo na pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva. Izveštaji pokazuju da su u prošlosti takvi sistemi beležili određene greške, što je u pojedinim slučajevima dovodilo do privremenog prekida davanja pomoći i korisnicima koji su ispunjavali uslove. Istraživanja ukazuju da su državne vlasti u žurbi da prilagode svoje informatičke sisteme zahtevima novog zakona, pri čemu je većina troškova pokrivena iz federalnog budžeta, dok preostali deo finansiraju same države.

Prema podacima iz dokumenata u koje su imali uvid novinari i na osnovu izjava državnih zvaničnika, procenjuje se da će ukupni troškovi usklađivanja sistemi iznositi milione dolara. Države navode da su ove investicije neophodne kako bi se postigle uštede na duži rok, s obzirom da zakon predviđa strožije kriterijume za dodelu zdravstvene i socijalne zaštite. Predviđanja Kongresnog budžetskog biroa ukazuju da bi, zbog ovih promena, do 2034. godine oko 7,5 miliona ljudi moglo ostati bez osiguranja u okviru Medicaid programa, dok bi oko 2,4 miliona korisnika izgubilo pravo na mesečnu novčanu pomoć za ishranu, uključujući porodice sa decom.

Procene iz pet država pokazuju da će troškovi prilagođavanja ovih sistema premašiti 45,6 miliona dolara, dok je očekivana ušteda veća zbog smanjenja broja korisnika. Savezne vlasti i dalje finansiraju najveći deo ulaganja, a države nastavljaju da usklađuju svoje procedure sa novim zakonodavnim zahtevima. Prethodna iskustva sa implementacijom sličnih sistema ukazuju na značajne izazove u pogledu tačnosti i dostupnosti pomoći, ali zvaničnici ističu da je cilj obezbeđivanje efikasnosti i transparentnosti procesa dodele prava na socijalnu zaštitu.

Pročitaj još

Svet

NASA najavljuje lansiranje posade Artemis II na let oko Meseca ove nedelje

Američka svemirska agencija potvrdila termin polaska posade, pripreme završene nakon prethodnih odlaganja

Published

on

By

Američka svemirska agencija potvrdila termin polaska posade, pripreme završene nakon prethodnih odlaganja

NASA je saopštila da je planirano lansiranje misije Artemis II, koja podrazumeva let četvoročlane posade oko Meseca, zakazano za sredu, 1. aprila 2026. godine u 18:24 po lokalnom vremenu. Let će biti izveden pomoću rakete Space Launch System sa Kennedyjevog svemirskog centra na Floridi. Prema informacijama agencije, prognoze vremena za lansiranje su povoljne, sa oko 80% šanse za prihvatljive uslove.

U posadi su zapovednik Reid Wiseman, pilot Victor Glover, astronautkinja Christina Koch i kanadski astronaut Jeremy Hansen. Oni su stigli u svemirski centar nekoliko dana pre planiranog polaska i održali obraćanje za novinare, gde su istakli značaj povratka misija sa ljudskom posadom u orbitu Meseca. “Nacija i svet dugo su čekali povratak na Mesec”, izjavio je zapovednik Wiseman tokom susreta sa medijima.

Prvobitni datum lansiranja bio je planiran za februar, ali je let više puta odlagan. Kao razloge, NASA navodi curenje goriva vodonika i tehničke poteškoće sa sistemom za pritisak goriva u gornjem stepenu rakete. Oba problema su, prema navodima agencije, u međuvremenu otklonjena, čime su ispunjeni tehnički uslovi za početak misije.

Artemis II je prvi let ove rakete sa ljudskom posadom. Misija je planirana kao test, tokom koje će posada provesti devet dana u svemiru, obići Mesec i vratiti se na Zemlju. Agencija ističe da je ovo deo šireg programa povratka čoveka na Mesec, a prikupljena iskustva biće osnova za buduće letove i eventualno formiranje stalne baze.

Tokom priprema, astronauti su prošli kroz seriju obuka i simulacija, a inženjerski timovi izvršili su dodatne provere svih sistema. Portparol NASA je naveo da su svi zadaci završeni u skladu sa protokolima i da je bezbednost posade prioritet.

Međunarodna zajednica prati napredak misije, a stručnjaci ističu istorijski značaj povratka ljudskih letova u orbitu Meseca posle više decenija. Artemis II je deo dugoročnog plana istraživanja svemira i doprinosi unapređenju tehničkih i naučnih znanja.

Sledeće informacije o toku misije i eventualnim promenama biće dostavljene nakon lansiranja, prema najavama NASA.

Pročitaj još

Svet

Ruski tanker sa 100.000 tona nafte pristigao u luku Mansas na Kubi

Američka obalska straža nije dobila nalog za presretanje broda, izbegnuta direktna konfrontacija

Published

on

By

Američka obalska straža nije dobila nalog za presretanje broda, izbegnuta direktna konfrontacija

Tanker “Anatolij Kolodkin” sa 100.000 tona sirove nafte stigao je u luku Mansas na Kubi, saopštilo je Ministarstvo saobraćaja Rusije. Brod, koji prevozi humanitarni teret, očekuje istovar u kubanskoj luci.

Sjedinjene Američke Države dozvolile su ruskom tankeru da se približi Kubi, a američka obalska straža nije dobila nalog da presretne brod, iako u regionu ima plovila sposobna za takvu operaciju.

Prema navodima iz saopštenja, time je izbegnuta moguća direktna konfrontacija sa Rusijom u blizini američke obale. U ovom trenutku, nisu objavljeni dodatni detalji u vezi sa isporukom nafte ili daljim koracima nadležnih službi.

“Američka obalska straža nije imala zadatak da interveniše u ovom slučaju”, navodi se u zvaničnom saopštenju. Očekuje se istovar tereta i dalji razvoj situacije pratiće nadležne institucije.

Pročitaj još

U Trendu