Connect with us

Svet

Američke savezne države izdvajaju sredstva za ažuriranje sistema za Medicaid po novom zakonu

Državne agencije potvrđuju milionske ugovore sa konsultantskim firmama radi usklađivanja sa zakonodavnim promenama u programu Medicaid

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Markus winkler

Državne agencije potvrđuju milionske ugovore sa konsultantskim firmama radi usklađivanja sa zakonodavnim promenama u programu Medicaid

Savezne države Sjedinjenih Američkih Država angažovale su konsultantske firme kao što su Deloitte, Accenture i Optum kako bi uskladile informatičke sisteme sa zahtevima novog zakona poznatog kao One Big Beautiful Bill Act. Ova zakonska promena donosi modifikacije u procesu određivanja prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, uključujući Medicaid i program pomoći za ishranu (SNAP), što podleže novim administrativnim i finansijskim zahtevima. Prema navodima državnih institucija i dostupnim dokumentima, države su uložile milionske iznose u saradnju sa kompanijama koje razvijaju i održavaju softverska rešenja za proveru podobnosti korisnika.

Ove firme su zadužene za projektovanje i upravljanje sistemima koji procenjuju pravo na pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva. Izveštaji pokazuju da su u prošlosti takvi sistemi beležili određene greške, što je u pojedinim slučajevima dovodilo do privremenog prekida davanja pomoći i korisnicima koji su ispunjavali uslove. Istraživanja ukazuju da su državne vlasti u žurbi da prilagode svoje informatičke sisteme zahtevima novog zakona, pri čemu je većina troškova pokrivena iz federalnog budžeta, dok preostali deo finansiraju same države.

Prema podacima iz dokumenata u koje su imali uvid novinari i na osnovu izjava državnih zvaničnika, procenjuje se da će ukupni troškovi usklađivanja sistemi iznositi milione dolara. Države navode da su ove investicije neophodne kako bi se postigle uštede na duži rok, s obzirom da zakon predviđa strožije kriterijume za dodelu zdravstvene i socijalne zaštite. Predviđanja Kongresnog budžetskog biroa ukazuju da bi, zbog ovih promena, do 2034. godine oko 7,5 miliona ljudi moglo ostati bez osiguranja u okviru Medicaid programa, dok bi oko 2,4 miliona korisnika izgubilo pravo na mesečnu novčanu pomoć za ishranu, uključujući porodice sa decom.

Procene iz pet država pokazuju da će troškovi prilagođavanja ovih sistema premašiti 45,6 miliona dolara, dok je očekivana ušteda veća zbog smanjenja broja korisnika. Savezne vlasti i dalje finansiraju najveći deo ulaganja, a države nastavljaju da usklađuju svoje procedure sa novim zakonodavnim zahtevima. Prethodna iskustva sa implementacijom sličnih sistema ukazuju na značajne izazove u pogledu tačnosti i dostupnosti pomoći, ali zvaničnici ističu da je cilj obezbeđivanje efikasnosti i transparentnosti procesa dodele prava na socijalnu zaštitu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senat razmatra potvrdu kandidata za direktora nacionalne obaveštajne službe SAD ove nedelje

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Published

on

By

Senator Mark Vorner izrazio nadu u brzo potvrđivanje kandidata, dok je nadležnost za nadzor obaveštajnih aktivnosti privremeno istekla

Senator Mark Vorner, vodeći demokrata u Odboru za obaveštajne poslove Senata, izjavio je da očekuje da bi Senat mogao potvrditi novog kandidata predsednika Donalda Trampa za direktora nacionalne obaveštajne službe tokom ove nedelje. Ova izjava dolazi nakon što je došlo do zastoja u vezi sa privremenim rukovodstvom te službe, što je dovelo do isteka ključnih ovlašćenja za nadzor obaveštajnih aktivnosti krajem prošle sedmice.

Predsednik Tramp je u četvrtak najavio da je nominovao Džej Klejtona, aktuelnog američkog tužioca za južni okrug Njujorka, za funkciju direktora nacionalne obaveštajne službe. Ova nominacija usledila je nakon što su pojedini članovi Demokratske, ali i Republikanske stranke, izrazili rezerve u vezi sa prethodnim izborom predsednika – Bilu Pultu, direktoru Federalne agencije za finansiranje stanovanja, koji je trebalo privremeno da preuzme tu funkciju.

Zbog protivljenja opozicije, ali i nekih članova vladajuće stranke, nije postignut dogovor o produženju ovlašćenja za nadzor elektronskih komunikacija bez naloga, poznatih kao Sekcija 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA). Predsednik Tramp je objavio nominaciju Džej Klejtona neposredno pre isteka ovih ovlašćenja, ali je tajming bio takav da Kongres više nije mogao da reaguje, budući da je Predstavnički dom već napustio zasedanje.

Lideri republikanske većine u Senatu najavili su povratak na posao u ponedeljak i izrazili spremnost da ubrzaju proces potvrđivanja kandidata. Odbor za obaveštajne poslove Senata zakazao je saslušanje za sredu, gde će biti razmotrene kvalifikacije Džej Klejtona.

Senator Vorner je istakao da bi, ukoliko postoji saglasnost među senatorima, potvrda mogla biti završena već ove nedelje. Takođe je naveo da bi ponovna autorizacija FISA ovlašćenja trebalo da usledi odmah nakon izbora novog direktora, ocenjujući to kao prioritet za nacionalnu bezbednost.

Nominacija novog direktora dolazi nakon što je dosadašnja direktorka Tulsi Gabard podnela ostavku, navodeći kao razlog zdravstvene okolnosti u porodici. Tokom prethodnih nedelja, pitanje rukovodstva nacionalne obaveštajne službe izazvalo je podeljena mišljenja unutar Kongresa, dok su pojedini članovi insistirali na imenovanju kandidata sa iskustvom u oblasti bezbednosti.

Ishod potvrđivanja Džej Klejtona i ponovno uspostavljanje nadležnosti za nadzor obaveštajnih aktivnosti ostaju u fokusu američkog Kongresa ove sedmice.

Pročitaj još

Svet

Pentagon tvrdi da nema krize u američkim zalihama municije

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Published

on

By

Ministar odbrane SAD odbacio navode o nestašici, ističući da se kapaciteti proizvodnje povećavaju

Ministar odbrane Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, izjavio je 14. juna 2026. godine u Vašingtonu da Sjedinjene Države ne doživljavaju krizu u zalihama municije, uprkos spekulacijama o mogućim nestašicama usled produženih vojnih operacija i aktuelnih konflikata. Hegset je ove tvrdnje izneo tokom gostovanja u emisiji, gde je naglasio da smatra da su priče o nedostatku municije “konstruisane” i da su američke zalihe stabilne.

Prethodno je, tokom svedočenja pred Odborom za oružane snage Senata, Hegset naveo da bi obnavljanje zaliha moglo potrajati “mesecima i godinama”, naglašavajući da brzina zavisi od vrste naoružanja. Naveo je i da su u toku izgradnje novih proizvodnih postrojenja, što bi trebalo da ubrza proizvodnju municije u narednom periodu.

Tokom iste sednice, Hegset je istakao da su pojedini nivoi zaliha smanjeni, ali je naveo da se proizvodnja intenzivira i da su “u realnom vremenu u toku izgradnje novih kapaciteta”. Dodao je i da je prošla administracija ostavila niže zalihe, što je uticalo na trenutnu dinamiku popunjavanja.

Na pitanje o vremenskom okviru za obnavljanje zaliha, Hegset je izjavio: “Neke vrste municije zahtevaju više vremena, dok se druge mogu brže obnoviti. Imamo dovoljno resursa u rezervi.” Ministarstvo odbrane nije objavilo zvanične podatke o potrošnji municije tokom poslednjih operacija u Iranu, kao ni detalje o trenutnim zalihama.

Pitanje proizvodnje i isporuke sistema Patriot takođe je bilo u fokusu. Prema saopštenju jednog od glavnih proizvođača, potrebno je tri do četiri godine da se godišnja proizvodnja povećava sa 650 na 2.000 jedinica. Hegset je naveo da se kapaciteti uvećavaju i da Sjedinjene Države ostaju otvorene za kooperaciju u proizvodnji sa partnerskim državama.

Na upit o zahtevima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za dodatne isporuke, Hegset je izjavio da su SAD spremne za saradnju i da se proizvodnja municije ubrzava. Ponovio je da “nijedna zemlja ne proizvodi više municije od SAD” i da američka industrija radi na jačanju kapaciteta.

Hegsetove izjave usledile su nakon više izveštaja o upotrebi i potrošnji municije tokom aktuelnih konflikata. Ministarstvo odbrane SAD nije objavilo precizne brojke o upotrebljenim količinama, dok međunarodni posmatrači ukazuju na povećane zahteve za vojnom opremom u poslednjih godinu dana.

Pročitaj još

Svet

Sudar dva helikoptera u Rio de Žaneiru, šest osoba poginulo

Istragu o uzrocima nesreće vodi brazilsko ratno vazduhoplovstvo, saobraćaj obustavljen dok traje uviđaj

Published

on

By

Istragu o uzrocima nesreće vodi brazilsko ratno vazduhoplovstvo, saobraćaj obustavljen dok traje uviđaj

Šest osoba poginulo je kada su se dva helikoptera sudarila u vazduhu i srušila u oblasti Rekreio dos Bandeiras, na jugozapadu Rio de Žaneira, u nedelju ujutru, saopštili su nadležni organi. Prema rečima očevidaca, do sudara je došlo pod još nerazjašnjenim okolnostima, a svi putnici iz oba helikoptera su stradali na licu mesta.

Vatrogasna služba saopštila je da su ostaci letelica bili rasuti na prostoru prečnika od najmanje 100 metara, dok su pojedini delovi završili na krovovima okolnih zgrada. Na terenu je angažovano oko 45 vatrogasaca sa 15 vozila, a zbog bezbednosti je privremeno obustavljen saobraćaj na priobalnoj saobraćajnici Avenida das Amerikas.

Požar koji je izbio nakon pada letelica stavljen je pod kontrolu nekoliko sati kasnije, dok su ekipe nastavile proveru mogućeg curenja goriva i uklanjanje ostataka sa mesta nesreće.

Brazilsko ratno vazduhoplovstvo potvrdilo je da je aktiviran Centar za istragu i prevenciju vazduhoplovnih nesreća (CENIPA), koji je odmah započeo prikupljanje podataka i sprovođenje preliminarne istrage o uzrocima sudara.

“Istraga je u toku i svi relevantni podaci se prikupljaju”, navedeno je u zvaničnom saopštenju nadležnih organa.

Identitet stradalih još nije zvanično potvrđen, a istraga o okolnostima nesreće se nastavlja.

Pročitaj još

U Trendu