Connect with us

Svet

Cene goriva u SAD opale ispod 4 dolara prvi put posle tri meseca

Nacionalni prosek za gorivo pao na najniži nivo od marta, potvrđuje američko udruženje vozača, dok se očekuje dalji pad usled deeskalacije sukoba u Iranu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ekaterina belinskaya

Nacionalni prosek za gorivo pao na najniži nivo od marta, potvrđuje američko udruženje vozača, dok se očekuje dalji pad usled deeskalacije sukoba u Iranu

Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama pale su ispod 4 dolara po galonu u četvrtak, što je prvi put za gotovo tri meseca, potvrdilo je američko udruženje vozača. Pad cena usledio je nakon prethodnog rasta, izazvanog porastom globalnih cena nafte tokom sukoba u Iranu. Prema najnovijim podacima, nacionalni prosek za galon benzina iznosi 3,99 dolara, što je najniži nivo zabeležen od 30. marta.

Iako su cene i dalje više za više od jednog dolara u poređenju sa periodom pre izbijanja sukoba, poslednjih nedelja beleži se tendencija opadanja, što je povezano sa padom cena sirove nafte i inicijativama za rešenje konflikta između SAD i Irana. Memorandum o razumevanju, koji je potpisan između dve zemlje s ciljem okončanja sukoba, doveo je do ponovnog otvaranja moreuza Hormuz, ključne tačke za svetski izvoz nafte. Ovaj morski prolaz, kroz koji prolazi oko petine svetske nafte, bio je gotovo zatvoren od početka sukoba 28. februara, što je značajno uticalo na rast cena nafte i goriva na svetskom tržištu.

Nakon potpisivanja sporazuma, povećan je broj komercijalnih brodova koji prolaze kroz moreuz. Prema izveštajima, najmanje deset brodova prošlo je ovim putem nakon formalne potvrde dogovora. Paralelno sa tim, cene nafte su nastavile da opadaju: Brent nafta, međunarodni standard, pala je za 1,4% na 78,46 dolara po barelu, dok je američki West Texas Intermediate zabeležio pad od 2,2% na 75,10 dolara po barelu.

Stručnjaci za tržište goriva navode da bi, u slučaju nastavka pozitivnog trenda u odnosima SAD i Irana, cene goriva mogle dalje padati. Prema rečima analitičara, postoji mogućnost da cena regularnog benzina do kraja godine ili početkom 2027. godine padne ispod 3 dolara po galonu, u zavisnosti od razvoja situacije na Bliskom istoku. Dodatno, omogućavanje Iranu da ponovo izvozi naftu na svetsko tržište moglo bi ubrzati oporavak globalnih zaliha nafte, što bi dodatno uticalo na pad cena.

Iako su cene goriva trenutno niže, stručnjaci ističu da dalji tok zavisi od stabilnosti dogovora i situacije na Bliskom istoku. Promene na tržištu moguće su u slučaju novih tenzija ili poremećaja u snabdevanju. Situacija će, prema izveštajima sa terena, nastaviti da se prati kako bi se procenio dalji uticaj na globalno tržište energenata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vrhovni sud SAD podržao žalbu iz Teksasa na zakon o oružju i upotrebi droga

Sud doneo odluku u predmetu U.S. protiv Hemanija, zakon ostaje na snazi, ali primena ograničena

Published

on

By

Sud doneo odluku u predmetu U.S. protiv Hemanija, zakon ostaje na snazi, ali primena ograničena

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku u korist stanovnika Teksasa koji je osporio federalni zakon kojim se osobama koje koriste određene droge zabranjuje posedovanje vatrenog oružja. Odluka je doneta u slučaju U.S. protiv Hemanija, a sud je jednoglasno zaključio da je procesuiranje Alija Hemanija zbog posedovanja oružja dok je bio povremeni korisnik marihuane u suprotnosti sa Drugim amandmanom američkog ustava. Prema navodima iz sudske dokumentacije, Hemani je povremeno koristio marihuanu, a tokom pretresa njegove kuće 2022. godine, federalni istražitelji pronašli su pištolj.

Odluka Vrhovnog suda je ograničenog dometa, jer sud nije u potpunosti ukinuo zakon koji zabranjuje osobama koje nezakonito koriste droge da poseduju vatreno oružje. Zakon predviđa kaznu do 15 godina zatvora za prekršioce, a prema procenama Ministarstva pravde SAD, svake godine oko 300 ljudi bude optuženo na osnovu ovog propisa.

Sud je istakao da se odluka odnosi na okolnosti konkretnog slučaja, gde su utvrđene nepravilnosti u načinu primene zakona prema Hemaniju. Zakon i dalje ostaje na snazi, ali prema tumačenju suda, ne može se primenjivati na sve situacije na isti način.

Jedan od poznatijih slučajeva na osnovu ovog zakona bio je i proces protiv Hantera Bajdena, sina bivšeg predsednika SAD Džoa Bajdena, koga je predsednik pomilovao u decembru 2024. godine.

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da će nastaviti sa primenom zakona u skladu sa novim smernicama koje proističu iz odluke Vrhovnog suda. Očekuje se da će ova odluka imati uticaj na buduće slučajeve koji se odnose na posedovanje oružja i upotrebu droga, ali će svaka situacija biti razmatrana pojedinačno.

Ovo je ujedno i deo šire pravne debate o tumačenju Drugog amandmana, u kojoj Vrhovni sud poslednjih godina ima značajnu ulogu. Slučaj U.S. protiv Hemanija nastavlja da izaziva pažnju stručne i opšte javnosti, a dalji razvoj situacije se prati.

Pročitaj još

Svet

Intel najavio saradnju sa Apple na proizvodnji čipova u Sjedinjenim Državama

Prema navodima američkog predsednika, postignut je dogovor o zajedničkoj proizvodnji, akcije Intel-a zabeležile rast

Published

on

By

Prema navodima američkog predsednika, postignut je dogovor o zajedničkoj proizvodnji, akcije Intel-a zabeležile rast

Akcije kompanije Intel porasle su u četvrtak nakon što je predsednik SAD izjavio da će ova tehnološka kompanija sarađivati sa Apple-om na dizajniranju i proizvodnji čipova u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema objavi na društvenim mrežama, predsednik je naveo da je postignut dogovor između dve kompanije, što je uticalo na rast vrednosti deonica Intel-a.

Vrednost deonice Intel-a porasla je za više od 10 procenata i dostigla iznos od 133,82 dolara nakon otvaranja berze u četvrtak. Na upit novinara, Apple nije odmah komentarisao navode o saradnji, dok je predstavnik Intel-a izjavio da kompanija ne daje komentare na potencijalne ugovore sa Apple-om.

Ova objava dolazi nekoliko meseci nakon što je predsednik SAD posredovao u sporazumu kojim je američka vlada stekla 10 odsto udela u Intel-u. U tom trenutku, pojedini analitičari i instituti izrazili su zabrinutost zbog mogućeg konflikta interesa, s obzirom na to da Intel ima i druge poslovne veze sa američkom vladom, a sporazum bi mogao uticati na tržišnu konkurenciju. Institut Cato je tada ocenio da je reč o neobičnom primeru državnog vlasništva u privatnom sektoru.

Predsednik SAD je u četvrtak takođe istakao da je procenjena vrednost Intel-a porasla sa oko 100 milijardi dolara prošlog avgusta na približno 600 milijardi dolara u trenutku objave. “Za devet meseci, vrednost je povećana za više od pola biliona dolara. Američki udeo sada vredi više od 60 milijardi dolara”, naveo je predsednik.

Vlada SAD je sa 10 odsto udela najveći pojedinačni vlasnik akcija Intel-a, dok slede institucionalni investitori, među kojima su Vanguard i BlackRock, sa po oko 6 odsto udela, prema podacima iz nezavisnih izvora.

Prema navodima analitičara, potencijalna saradnja sa Intel-om mogla bi omogućiti Apple-u da dodatno diversifikuje svoju proizvodnju i smanji oslanjanje na dosadašnjeg glavnog dobavljača čipova iz inostranstva. U istraživačkoj belešci, analitičar američke brokerske kuće navodi da je dogovor rezultat višemesečnih pregovora i predstavlja strateški potez za diversifikaciju lanca snabdevanja Apple-a, uključujući proizvodnju u zemljama poput Vijetnama, Indije i Sjedinjenih Država.

Zvaničnici Apple-a nisu se javno oglašavali povodom najava o saradnji sa Intel-om. Detalji dogovora, uključujući obim i vremenski okvir proizvodnje, za sada nisu saopšteni javnosti.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća najavljuje potpisivanje američko-iranskog memoranduma od 14 tačaka

Američka administracija sprovodi strategiju ekonomskog pritiska, uz ekonomske olakšice kao deo nove faze odnosa sa Teheranom

Published

on

By

Američka administracija sprovodi strategiju ekonomskog pritiska, uz ekonomske olakšice kao deo nove faze odnosa sa Teheranom

Najava potpisivanja američko-iranskog memoranduma, koji bi trebalo da bude realizovan za manje od 48 sati, predstavlja značajan geopolitički potez Vašingtona prema Iranu. Prema dostupnim informacijama, tekst memoranduma sadrži 14 tačaka, a ovaj dokument dolazi u trenutku nagle promene na finansijskim tržištima, sa rastom akcija i padom cena nafte. Izvori ukazuju da memorandum obuhvata ekonomske olakšice za Iran i otvaranje Ormuskog moreuza, što mnogi posmatraju kao deo šire strategije američke administracije pod vođstvom predsednika Donalda Trampa.

Prema analitičarima, javna retorika američkog predsednika, u kombinaciji sa predloženim ekonomskim benefitima, ima za cilj da izvrši dvostruki pritisak na iranske vlasti. U okviru predloga memoranduma planirano je i odmrzavanje iranskih finansijskih sredstava u iznosu od 300 milijardi dolara, što se u diplomatskim krugovima tumači kao pokušaj da se podstaknu unutrašnje promene u iranskoj vlasti.

Privremeno ukidanje pomorske blokade i otvaranje ekonomskih tokova ne predstavljaju, prema tumačenju izvora, ustupak Teheranu, već deo pažljivo osmišljenog plana za smanjenje uticaja Islamske revolucionarne garde na iransku privredu. Cilj je, kako se navodi, da finansijska infuzija bude katalizator za potencijalnu tranziciju vlasti iznutra, pri čemu bi ekonomska obnova stvorila pritisak na radikalne elemente režima.

Za period od 60 dana predviđeni su pregovori tokom kojih će iransko rukovodstvo biti podvrgnuto testu izdržljivosti. Prema navodima, svako kršenje obaveza iz memoranduma moglo bi dovesti do uvođenja najstrožih vojnih mera. Vašington na ovaj način preuzima ulogu konstruktivnog pregovarača, dok odgovornost za eventualni neuspeh sporazuma prebacuje na Teheran.

Zvaničnici ističu da je cilj postizanja sporazuma stabilizacija globalnih energetskih tokova i izbegavanje direktnog vojnog sukoba na Bliskom istoku. “Pregovori sa iranskom stranom deo su šire strategije stabilizacije i otvaranja ekonomskih kanala, uz uslov poštovanja svih tačaka memoranduma”, navodi se u zvaničnoj izjavi američkih predstavnika.

Dogovorom predviđena finansijska sredstva i ukidanje blokade imaće uticaj na unutrašnje političke dinamike u Iranu, uz mogućnost brže tranzicije vlasti ukoliko postojeće strukture ne odgovore na zahteve iz memoranduma.

Pročitaj još

U Trendu