Connect with us

Svet

Broj izvršenih smrtnih kazni u Iranu udvostručen tokom 2025. godine

Amnesty International izvestio o rekordnom broju egzekucija u svetu, najvećem od 1981. godine, Iran sa najviše slučajeva

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Amnesty International izvestio o rekordnom broju egzekucija u svetu, najvećem od 1981. godine, Iran sa najviše slučajeva

Globalna primena smrtne kazne značajno je porasla tokom 2025. godine, zabeleživši najviši broj izvršenih egzekucija u poslednje 44 godine, saopštava međunarodna organizacija Amnesty International u svom najnovijem izveštaju. Većina ovog povećanja pripisuje se Iranu, gde je, prema navodima iz izveštaja, broj izvršenih smrtnih kazni udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima Amnesty International, tokom 2025. godine najmanje 2.707 ljudi je pogubljeno širom sveta. Organizacija ipak ističe da je stvarni broj verovatno znatno veći, posebno zbog nedostatka zvaničnih informacija iz pojedinih zemalja. Najveći deo egzekucija zabeležen je u Iranu, sa najmanje 2.159 slučajeva, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na 2024. godinu.

Pored Irana, smrtna kazna je tokom 2025. godine primenjena i u još 16 država. Među njima izdvajaju se Saudijska Arabija sa najmanje 356 pogubljenja, Jemen sa najmanje 51, Sjedinjene Američke Države sa 47, Egipat sa 23 i Somalija sa najmanje 17 izvršenih smrtnih kazni. Takođe, Singapur i Kuvajt su zabeležili po 17 slučajeva, dok je u Avganistanu registrovano 6, Ujedinjenim Arapskim Emiratima 3, a u Japanu, Južnom Sudanu i Tajvanu po jedan slučaj.

Amnesty International navodi da postoje i podaci o izvršenim smrtnih kaznama ili izrečenim presudama u Iraku, Severnoj Koreji i Vijetnamu, ali zbog nedovoljne transparentnosti nije moguće izneti pouzdane brojke za ove zemlje. Organizacija posebno ističe slučaj Kine, za koju se pretpostavlja da godišnje izvrši hiljade smrtnih kazni, ali zbog državne tajnosti nema potvrđenih podataka koji bi mogli biti uvršteni u globalnu statistiku.

Izveštaj ukazuje da je, čak i kada se izuzmu procene za Kinu, broj zabeleženih egzekucija u svetu porastao za 78% u odnosu na 2024. godinu. Posmatrači ističu da se trend povećanja broja smrtnih kazni, posebno u Iranu, poklapa sa restriktivnijim zakonodavstvom i političkim okolnostima u pojedinim državama.

Međunarodne organizacije za ljudska prava redovno apeluju na ukidanje smrtne kazne i veću transparentnost u postupcima, dok su reakcije pojedinih vlada različite. Zvanične institucije u Iranu i drugim državama koje primenjuju smrtnu kaznu uglavnom ne objavljuju detalje o svakom slučaju, navodi se u izveštaju.

Smrtna kazna ostaje tema širokih međunarodnih debata, a broj država koje sprovode egzekucije i dalje je ograničen. Prema poslednjem izveštaju, većina svetskih država ne primenjuje smrtnu kaznu ili je ukinula njenu upotrebu u praksi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Plate osoblja u američkim domaćinstvima dostižu i do 300.000 dolara godišnje

Prema podacima agencije za luksuzno zapošljavanje, potražnja za kućnim osobljem među bogatima u SAD raste, što utiče na rekordne iznose plata

Published

on

By

Prema podacima agencije za luksuzno zapošljavanje, potražnja za kućnim osobljem među bogatima u SAD raste, što utiče na rekordne iznose plata

Prema izveštaju agencije specijalizovane za luksuzno zapošljavanje, potražnja za kućnim osobljem u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležila je značajan rast, što rezultira povećanjem plata za različite profesionalne profile. Izveštaj navodi da su npr. privatni kuvari, dadilje, šoferi i lični asistenti među najtraženijim zanimanjima u domaćinstvima bogatih američkih građana.

Prema navodima agencije, deficit kvalifikovanog osoblja u ovom sektoru doprinosi rastu zarada. Privatni kuvari mogu ostvariti godišnje prihode u rasponu od 100.000 do 300.000 dolara, posebno oni sa prestižnim priznanjima ili specijalizacijom za posebne dijetetske potrebe. Dadilje koje govore više jezika takođe su među najplaćenijima u ovoj oblasti.

Ostale pozicije koje donose visoke godišnje zarade uključuju šefove osoblja (150.000–300.000 dolara), lične asistente (80.000–250.000 dolara), izvršne asistente (120.000–200.000 dolara) i upravnike imanja (150.000–200.000 dolara). Izveštaj ističe da je, prema podacima agencije, najtraženija pozicija među bogatim američkim domaćinstvima lični asistent, koja čini 22% ukupnih zahteva za zapošljavanjem u ovom sektoru.

U izveštaju se takođe navodi da globalna ekonomska nestabilnost utiče na ponašanje bogatih, koji sve češće kupuju više nekretnina i time povećavaju potrebu za pouzdanim osobljem koje će upravljati imanjima i svakodnevnim obavezama. Agencija navodi da je “obezbeđivanje kvalitetnog osoblja sa dokazanim iskustvom sve teže, što doprinosi rastu plata najboljih kandidata na globalnom nivou”.

Za poređenje, prema poslednjim dostupnim podacima, srednji prihod domaćinstava u Sjedinjenim Američkim Državama u 2024. godini iznosio je 83.730 dolara. Izveštaj zaključuje da rastuće zarade u sektoru kućnog osoblja odražavaju promene u ekonomskoj i društvenoj strukturi bogatijih slojeva društva u SAD.

Pročitaj još

Svet

Bivši avganistanski general uhapšen u SAD zbog optužbi za narkotike i oružje

Američke vlasti potvrdile hapšenje bivšeg generala Abdul Zahira Kadeera, istraga obuhvata navodnu trgovinu narkoticima i oružjem

Published

on

By

Američke vlasti potvrdile hapšenje bivšeg generala Abdul Zahira Kadeera, istraga obuhvata navodnu trgovinu narkoticima i oružjem

Bivši visoki zvaničnik avganistanske Nacionalne skupštine i nekadašnji general paravojnih graničnih snaga Avganistana, Abdul Zahir Kadeer, uhapšen je i optužen u Sjedinjenim Američkim Državama zbog navodne umešanosti u ilegalni uvoz narkotika i oružja, saopšteno je iz američkih pravosudnih izvora. Prema navodima iz sudskih dokumenata, Kadeer se tereti za učešće u zaveri radi uvoza heroina i metamfetamina, kao i za zavere povezane sa posedovanjem automatskog oružja i destruktivnih naprava.

Kadeeru su federalne optužbe podignute u Južnom distriktu Njujorka, a prema informacijama iz tužilaštva, on je u petak po prvi put izveo pred sud. Sudija je naložio da ostane u pritvoru do početka suđenja, potvrdio je američki zvaničnik.

Sudska dokumenta, uključujući izjavu specijalnog agenta američke Agencije za borbu protiv narkotika (DEA), navode da je od novembra 2024. godine Kadeer bio u kontaktu sa poverljivim izvorom koji je sarađivao sa američkim istražiteljima. U decembru iste godine, navodi se da je Kadeer navodno predao dvokilogramsku “probnu pošiljku” metamfetamina saradniku DEA informanta u Južnoj Africi.

Nakon što je ta pošiljka preuzeta i isplaćena u iznosu od 14.000 američkih dolara, Kadeer je, prema navodima iz istrage, nastavio pregovore tokom 2025. godine sa ciljem prodaje većih količina heroina i metamfetamina. Takođe je, prema sudskoj izjavi, dogovarao prodaju većeg broja automatskih pušaka, teških mitraljeza, pištolja, raketnih bacača i ručnih bombi, zajedno sa hiljadama metaka.

U februaru 2025. godine, poverljivi izvor DEA informisao je Kadeera da planira kupovinu između 500 i 600 kilograma heroina i metamfetamina, kao i pomenutog oružja, radi distribucije u Sjedinjenim Državama. Kadeer je navodno pružio cene i detalje oko nabavke oružja, prema izveštaju istražitelja. Istraga je u toku, a Kadeer se nalazi u pritvoru dok čeka dalji tok sudskog procesa.

Prema dostupnim informacijama, Kadeer je ranije obavljao funkciju visokog zvaničnika u avganistanskim institucijama i imao je značajnu ulogu u oružanim snagama pre promena vlasti u Avganistanu. Američke vlasti nisu iznosile dodatne detalje o mogućim vezama između optužbi i njegovih prethodnih državnih funkcija. Do ovog trenutka, Kadeer ili njegov pravni tim nisu davali zvanične izjave u vezi sa optužbama.

Ovaj slučaj deo je šire istrage američkih pravosudnih organa protiv međunarodne trgovine narkoticima i oružjem, posebno u regionima zahvaćenim konfliktima, gde su bivši vojni i politički zvaničnici povremeno predmet istraga. Suđenje će se nastaviti pred federalnim sudom u Njujorku, a dalji detalji očekuju se nakon novih ročišta.

Pročitaj još

Svet

Porodica Čarlija Kirka navodi dokaze protiv osumnjičenog nakon završetka pretresa

Porodica aktiviste iznela saopštenje posle preliminarnog ročišta, sudija odlučuje o daljim koracima

Published

on

By

Porodica aktiviste iznela saopštenje posle preliminarnog ročišta, sudija odlučuje o daljim koracima

Porodica Čarlija Kirka izjavila je da smatra kako su tužioci izneli „preovlađujuće dokaze“ protiv Tajlera Robinsona, koji je osumnjičen za ubistvo konzervativnog aktiviste tokom njegovog obraćanja studentima na Univerzitetu Juta Veli u septembru 2025. godine. Izjava porodice objavljena je neposredno nakon što je okončano preliminarno ročište koje je trajalo nedelju dana.

Sudija Okružnog suda Jute Toni Graf sada treba da odluči da li postoje dovoljni elementi da Robinson bude izveden pred sud zbog optužbe za teško ubistvo. Porodica Kirka je u saopštenju navela da završetak ovog ročišta predstavlja značajan korak u traženju pravde, opisujući postupak kao „izuzetno bolan i emotivno zahtevan“. Porodica nije davala izjave za medije po završetku ročišta.

„Koliko god su protekli dani bili teški, našoj porodici pruža izvesnu utehu to što je javnost imala priliku da sagleda dokaze o onome što se dogodilo Čarliju tog dana“, navodi se u saopštenju. Porodica je dodala da gubitak bliskog člana ne može biti nadoknađen i izrazila očekivanje da će naredna faza postupka biti vođena pravedno i utemeljeno na činjenicama.

Neposredno po završetku ročišta, supruga Čarlija Kirka, Erika, podnela je zahtev sudu da sudija Graf donese odluku najkasnije do 1. septembra. Za taj datum zakazano je i dodatno četvoročasovno usmeno izlaganje, nakon kojeg se očekuje sudska odluka o daljem toku postupka.

Tokom ročišta, Robinson nije iznosio odbranu niti je svedočio. Prema dostupnim informacijama, predao se nadležnim organima, dok sud još nije doneo odluku o eventualnom pokretanju glavnog pretresa.

Slučaj izaziva značajnu pažnju javnosti i medija, s obzirom na okolnosti pod kojima je došlo do incidenta i status žrtve u javnom životu. Očekuje se da će sud u narednim nedeljama odlučiti o osnovanosti optužnice i daljim koracima u postupku.

Pročitaj još

U Trendu