Connect with us

Svet

Bivši predsednik SAD Džo Bajden suočava se sa širenjem raka prostate

Rak prostate koji je dijagnostikovan Džou Bajdenu proširio se na kosti, izazivajući jake bolove i otežano kretanje.

Objavljeno pre

,

Bivši predsednik SAD Džo Bajden suočava se sa širenjem raka prostate – Džo Bajden rak prostate Foto Izvor: Pexels / Artem Podrez

Rak prostate koji je dijagnostikovan Džou Bajdenu proširio se na kosti, izazivajući jake bolove i otežano kretanje.

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Džo Bajden, suočava se sa ozbiljnim zdravstvenim izazovima nakon što je njegov rak prostate metastazirao na kosti. Ovu informaciju potvrdio je njegov sin Hanter Bajden u emotivnom intervjuu za CBS News.

Detalji o zdravstvenom stanju bivšeg predsednika

U intervjuu objavljenom kasno u petak, Hanter Bajden opisao je stanje svog oca kao ‘veoma bolno i onesposobljavajuće’. Rak se proširio nakon što je dijagnostikovan sa Gleason skorom 9, što ga svrstava u najtežu kategoriju. Džo Bajden, koji ima 83 godine, bio je najstariji predsednik u istoriji SAD-a i njegovo zdravstveno stanje bilo je predmet zabrinutosti tokom njegovog mandata.

Prošlog septembra, bivši predsednik podvrgnut je operaciji zbog kožnog raka, a u oktobru je započeo i tretman radioterapijom za rak prostate. Njegova supruga, Džil Bajden, izjavila je da je vest o dijagnozi bila šokantna za celu porodicu.

Reakcije i podrška javnosti

Javnost i bivši saradnici izražavaju podršku bivšem predsedniku u ovim teškim trenucima. Detalji o daljem tretmanu i prognozi nisu još uvek poznati, ali porodica Bajden ostaje otvorena prema medijima i javnosti.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena nova vrsta žabe u plantažama kafe u Kostariki

Nova vrsta, poznata kao ‘kafena žaba’, suočava se sa pretnjama zbog upotrebe pesticida

Objavljeno pre

,

Objavio:

Otkrivena nova vrsta žabe u plantažama kafe u Kostariki – nova vrsta žabe u Kostariki

Nova vrsta, poznata kao ‘kafena žaba’, suočava se sa pretnjama zbog upotrebe pesticida

Novootkrivena vrsta žabe u Kostariki

U centralnom Pacifičkom regionu Kostarike, na plantažama kafe, nedavno je otkrivena nova vrsta žabe. Ova mala zelena noćna žaba, koja meri manje od 4 centimetra, poznata je pod nazivom ‘proljećna žaba’. Istraživač Vagner Čaves-Akuna izjavio je da je ovo nova vrsta stablašice za nauku i da je endemična za Kostariku.

Pretnje od pesticida

Unatoč otkriću, ova vrsta se suočava sa ozbiljnim rizicima zbog agrohemikalija koje se koriste u poljoprivredi. ‘Noću, kada su najaktivniji, može se čuti kako mužjaci pevaju dok su smješteni na grmovima kafe’, dodao je Čaves-Akuna. Žabe generalno traže hladovinu, vlagu i hranu među usevima, ali ne hrane se bobama kafe, već malim insektima koji žive u ovom staništu.

Vagner Čaves-Akuna, istraživač i jedan od autora studije, naglasio je važnost očuvanja ovih jedinstvenih stvorenja i potrebu za smanjenjem upotrebe pesticida na plantažama kako bi se zaštitila njihova prirodna staništa.

Pročitaj još

Svet

Zamena rodea za policijsku akciju: Zamajac iz Alabame vraćen bez povreda

Zamajac težak preko 680 kilograma privremeno je izazvao haos u Pikens okrugu, ali je brzo savladan.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zamena rodea za policijsku akciju: Zamajac iz Alabame vraćen bez povreda – potera za zamajcem u Alabami

Zamajac težak preko 680 kilograma privremeno je izazvao haos u Pikens okrugu, ali je brzo savladan.

U neobičnom događaju koji više liči na scenu iz vestern filma nego na uobičajeni policijski dan, zamajac težak oko 1,500 funti (oko 680 kilograma) privukao je pažnju stanovnika i policije u Pikens okrugu, Alabama. Incident se dogodio prošlog petka, kada je zamajac uspeo da pobegne iz ograde i zaputi se ka lokalnom naselju.

Potera za zamajcem na ulicama Alabame

Video snimci prikazuju kako zamajac mirno šeta kroz predgrađe, dok ga trojica policajaca na konjima pokušavaju uhvatiti koristeći laso. Kako se laso približavao, zamajac je počeo da beži, ali bez većeg uspeha da izmakne policiji.

Pikens okružni šerifov ured objavio je da su, nakon nekoliko padova i klizanja, uspeli da ‘prevelikog umetnika bekstva’ vrate u ogradu bez ikakvih povreda. Policajci su šaljivo komentarisali da su možda bolji u patroliranju ulica nego u rodeu.

‘Vratićemo naše kaubojske šešire i čizme nazad na zid, bar dok se sledeći zamajac ne odluči na izlet’, zaključili su iz šerifovog ureda.

Pročitaj još

Svet

Vanredne mere u Rumuniji: Barže potopljene na Dunavu radi zaštite nuklearke Černavoda

Rumunske vlasti potopile tri barže kod reke Dunav kako bi obezbedile hlađenje elektrane Černavoda tokom niskog vodostaja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vanredne mere u Rumuniji: Barže potopljene na Dunavu radi zaštite nuklearke Černavoda – potapanje barži na Dunavu

Rumunske vlasti potopile tri barže kod reke Dunav kako bi obezbedile hlađenje elektrane Černavoda tokom niskog vodostaja.

Rumunija je uvela vanredne mere zbog izuzetno niskog vodostaja reke Dunav, što je dovelo do potapanja tri od četiri barže u rukavcu Bala. Ova mera ima za cilj da preusmeri deo vodenog toka i spreči dalji pad nivoa vode u blizini nuklearne elektrane Černavoda, čime se obezbeđuje dovoljan protok za hlađenje reaktora. Prema saopštenju, ekipe su spremne i za potapanje četvrte barže, koje bi trebalo da bude završeno tokom večeri, ukoliko ne dođe do dodatnih komplikacija.

Potapanje barži na Dunavu zbog sigurnosti

Operacija je počela u petak popodne, ali je prethodno bilo kašnjenja od dva dana zbog problema sa utovarom barži, jakim rečnim strujama i administrativnim procedurama. Potapanje barži na Dunavu deo je tehničke intervencije koja ima za cilj da zaštiti normalan rad nuklearne elektrane Černavoda i spreči moguće poremećaje u snabdevanju energijom. Prema prognozi Nacionalnog instituta za hidrologiju i upravljanje vodama, protok Dunava na ulasku u zemlju iznosio je 1.400 kubnih metara u sekundi, sa blagim porastom koji se očekuje do sredine naredne nedelje.

S druge strane, stručne službe ističu da je drugi blok elektrane za sada u stabilnom režimu rada. Međutim, ukazuju na to da bi reaktor mogao biti isključen ukoliko radovi na potapanju barži ne budu završeni na vreme. Ova situacija zahteva kontinuirano praćenje i brzu reakciju nadležnih organa.

Važnost stabilnog protoka vode za Černavoda

Zbog niskog vodostaja Dunava, obezbeđivanje stabilnog protoka vode postalo je ključno za funkcionisanje nuklearne elektrane Černavoda. Potapanje barži trebalo bi da omogući preusmeravanje dovoljne količine vode prema elektrani kako bi sistem hlađenja radio bez zastoja. Ukoliko bi došlo do prekida u radu reaktora, posledice bi mogle biti značajne za energetsku stabilnost Rumunije.

Tokom čitave intervencije, nadležne službe prate situaciju i procenjuju dalji razvoj događaja. Takođe, stručnjaci upozoravaju da svako odlaganje radova može povećati rizik za bezbedan rad elektrane. Konačno, očekuje se da će, ukoliko operacija bude sprovedena bez novih prepreka, sistem hlađenja elektrane ostati stabilan dok se ne stabilizuje vodostaj Dunava.

Pročitaj još

U Trendu