Connect with us

Svet

Balistički napad Irana na Dimonu, pet poginulih i više od 100 povređenih u Izraelu

Vlasti potvrđuju napade na strateške tačke, dok međunarodni lideri pozivaju na izbegavanje napada na civilnu infrastrukturu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vlasti potvrđuju napade na strateške tačke, dok međunarodni lideri pozivaju na izbegavanje napada na civilnu infrastrukturu

Iranski balistički projektil pogodio je 23. dana sukoba izraelsko-američkih snaga protiv Irana nuklearno postrojenje u Dimoni na jugu Izraela, pri čemu je poginulo pet osoba, a najmanje 100 je povređeno. Incident je potvrđen od strane zvaničnih izvora, dok su istovremeno zabeleženi napadi na više strateških lokacija, uključujući Teheran, Natanz, Jerusalim i Arad.

Prema poslednjim informacijama, ukupno je više od 3.000 ljudi izgubilo život u aktuelnim sukobima, a najteža situacija je u Iranu i Libanu. Napadi su zabeleženi i na američke vojne baze u regionu, dok su zalivske zemlje izložene snažnom pritisku iranskih snaga.

Reagujući na trenutnu situaciju, lideri više zemalja pozvali su na izbegavanje napada na civilnu infrastrukturu, a posebno je naglašena važnost očuvanja bezbednosti Ormuskog moreuza, ključnog za međunarodni transport. Bivši predsednik SAD Donald Tramp uputio je Iranu ultimatum, zahtevajući otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 48 sati, uz pretnju uništenjem elektrana. Kao odgovor, Iran je najavio mogućnost napada na postrojenja za desalinizaciju širom Zaliva i Bliskog istoka.

Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je čestitku iranskom predsedniku Masoudu Pezeshkianu povodom persijske Nove godine, ističući da Rusija ostaje odan prijatelj i pouzdan partner Teherana. “Nadamo se da će iranski narod s dostojanstvom prebroditi aktuelne ratne poteškoće”, naveo je Putin u zvaničnoj izjavi.

“Situacija je i dalje nestabilna, a međunarodna zajednica poziva na uzdržanost i zaštitu civilne infrastrukture”, saopšteno je iz diplomatskih izvora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Bastion Marije Terezije: Živa istorija Temišvara kroz objektiv Press.rs (FOTO+VIDEO)

Published

on

By

Pre skoro četiri veka, čuveni osmanski putopisac Evlija Čelebija opisao je Temišvar kako leži u močvarama reke Tamiš, kao kornjača u vodi, sa bastionima kao nogama i unutrašnjom tvrđavom kao glavom.

Danas, dok koračate ulicom Hektor, svedočite jedinom preostalom „udu“ te istorijske kornjače – Bastionu Marije Terezije, koji ponosno stoji kao najveći očuvani fragment nekadašnje temišvarske tvrđave.

Foto: Press.rs/AI

Izgrađen između 1730. i 1735. godine, ovaj kolos od crvene cigle prvobitno je bio poznat kao „Ravelin depozita provijanta“ (skladište hrane). Tek oko 1744–1745. godine, u čast kraljice Marije Terezije, dobija ime koje nosi i danas. Njegova arhitektura u obliku oštre strelice svedoči o vojnim inovacijama tog vremena, projektovana u stilu koji je kombinovao italijanske uticaje sa sistemima fortifikacije koje su razvili Pagan i Vauban.

Iako je Temišvar nekada opasivalo devet ovakvih bastiona, Marija Terezija je jedini koji je preživeo talas defortifikacije s kraja 19. veka, uglavnom zahvaljujući tome što su njegove prostorije bile praktične za upotrebu. Kroz vekove, ovi zidovi su videli sve: bili su rezidencija rimokatoličke episkopije, radionice, škole, internati, pa čak i državni arhiv.

Foto: Press.rs/AI

Danas, Bastion više nije hladno vojno utvrđenje, već pulsirajući društveni pol grada. Nakon velike restauracije završene 2010. godine, postao je dom brojnim kulturnim institucijama. Ovde se nalaze stalne postavke Muzeja Banata, uključujući fascinantnu „Vojnu istoriju Banata“ i dela svetski poznatog karikaturiste Štefana Pope Popasa.

Za posetioce željne opuštanja, Bastion nudi jedinstven spoj istorijskog ambijenta i modernog luksuza. Unutar njegovih lukova smešteni su restorani, koji služi tradicionalnu rumunsku kuhinju, moderni kafići i ekskluzivni klubovi. Posebna atrakcija je zelena terasa, jedinstvena u gradu, koja omogućava šetnju iznad samog ansambla muzeja.

Foto: Press.rs/AI

Iskustvo Bastiona dostiže vrhunac u večernjim satima. Kada se upale dekorativna svetla, drevne zidine poprimaju magičan izgled, postajući omiljeno mesto za fotografe i romantične šetnje. Tokom leta, Bastion postaje bina na otvorenom; serije događaja poput „Bastion by Merlin“ oživljavaju prostor koncertima i predstavama za decu i mlade.

Međutim, Temišvar ne staje ovde. Najavljena je nova faza modernizacije. Planovi uključuju uvođenje ambijentalnog osvetljenja najnovije generacije, nove fontane, više zelenih površina i pretvaranje zone u potpuno pešačku tokom velikih kulturnih manifestacija. Cilj je da se ovaj prostor, koji već sada spaja prošlost i sadašnjost, transformiše u još energičnije mesto susreta istorije, gastronomije i umetnosti.

Kao svedok vremena koji je izdržao opsadu od 107 dana tokom revolucije 1848. godine, Bastion Marije Terezije ostaje nepokolebljivi simbol Temišvara – grada koji se stalno iznova definiše, ne zaboravljajući svoje korene. Za svakog putnika koji zakorači u ovaj banatski grad, Bastion nije samo turistička atrakcija, već živa priča koja se i dalje piše.

Foto: Press.rs/AI

Pročitaj još

Svet

Istraga pljačke umetnina iz Luvra vodi ka osumnjičenima iz istočne Evrope

Francuska i Belgija vode zajedničku istragu, nestali nakit vredan 88 miliona evra i dalje nije pronađen

Published

on

By

Francuska i Belgija vode zajedničku istragu, nestali nakit vredan 88 miliona evra i dalje nije pronađen

Policija u Francuskoj i Belgiji intenzivno istražuje spektakularnu pljačku umetničkih predmeta iz Luvra u Parizu, koja se dogodila 19.10.2025. godine, saopštili su policijski izvori. Osumnjičeni za krađu, među kojima su osobe iz istočne Evrope, uhapšeni su u Belgiji i Francuskoj, dok ukradeni krunski nakit procenjene vrednosti od 88 miliona evra još nije pronađen.

Prema navodima iz istrage, belgijska policija je na mobilnim telefonima više osoba pronašla fotografije iz Galerije Apolon, mesta izvršenja dela. Zvaničnici ističu da je cilj istrage da se utvrdi da li postoji veza između uhapšenih u Belgiji i četvorice osumnjičenih u pritvoru u Francuskoj.

“Istraga je u toku”, izjavio je portparol nadležnih organa. Javnost je obaveštena da su tokom pljačke počinioci koristili kamion sa hidrauličnom platformom, što im je omogućilo da provale u muzej kroz balkon na prvom spratu. Incident je trajao svega nekoliko minuta, a tokom provale oštećena je i kruna carice Evgenije, koja je kasnije pronađena.

Dvojica muškaraca iz Sen Denija uhapšena su 25.10.2025. godine zbog sumnje na učešće u pljački, dok je treći osumnjičeni priveden tokom pokušaja ukrcavanja na let sa aerodroma. Istraga je pokrenuta zbog sumnje da su neki od osumnjičenih deo grupe specijalizovane za krađe umetnina i tereta.

Krađa umetničkog blaga iz Luvra izazvala je međunarodnu pažnju i pokrenula pitanja o bezbednosti muzeja, dok se potraga za nestalim nakitom nastavlja. Prethodna krađa umetnina u Luvru dogodila se 1998. godine.

Pročitaj još

Svet

Broj doseljenika u Nemačkoj pao za 45 odsto tokom prethodne godine

Savezni zavod za statistiku beleži drastičan pad neto migracije, najveći gubitak stanovništva u Berlinu

Published

on

By

Savezni zavod za statistiku beleži drastičan pad neto migracije, najveći gubitak stanovništva u Berlinu

Broj doseljenika u Nemačku značajno je opao tokom prošle godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku. U 2025. godini zabeleženo je oko 1,48 miliona novih doseljenika, što je 13 odsto manje u poređenju sa 2024. godinom. Istovremeno, broj građana koji su napustili Nemačku smanjen je za oko dva odsto, na 1,25 miliona.

Prema zvaničnim podacima, neto migracija – razlika između broja onih koji su došli i onih koji su otišli – iznosila je 235.000 ljudi, što predstavlja pad od 45 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od glavnih razloga za smanjenje imigracije je manji broj ljudi koji dolazi iz zemalja koje su ranije bile glavne zemlje porekla tražilaca azila.

Zvaničnici navode da je neto imigracija iz Sirije opala za 67 procenata, dok je iz Avganistana zabeležen pad od 41 procenat. U istom periodu, stanovništvo Nemačke smanjeno je za oko 100.000, a ukupna populacija iznosi oko 83,5 miliona građana.

Smanjen je i priliv stanovništva iz zemalja Evropske unije. Oko 97.000 više ljudi napustilo je Nemačku nego što se vratilo, dok je godinu dana ranije migracioni gubitak iznosio 81.000. Najveći broj emigranata otišao je u Švajcarsku (23.000), Austriju (14.000) i Španiju (10.000).

Kada je reč o unutrašnjoj migraciji, broj selidbi između saveznih država ostao je stabilan, sa oko 996.000 zabeleženih slučajeva. Najveći priliv stanovnika imao je Brandenburg, sa porastom od 9.000, dok su Bavarska i Šlezvig-Holštajn zabeležile po 8.000 novih stanovnika. Berlin je, međutim, imao najveći odlazak stanovništva – 12.000 ljudi više napustilo je prestonicu nego što se doselilo.

“Manji broj doseljenika iz glavnih zemalja porekla tražilaca azila značajno je uticao na ukupnu migracionu sliku”, navodi se u zvaničnoj izjavi Saveznog zavoda za statistiku.

Pročitaj još

U Trendu