Svet

Analiza investicione banke ukazuje na rast cena nafte i moguće nestašice goriva u Evropi

Prema najnovijim procenama, Evropa bi mogla da se suoči sa smanjenjem zaliha dizela i benzina od sredine aprila

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema najnovijim procenama, Evropa bi mogla da se suoči sa smanjenjem zaliha dizela i benzina od sredine aprila

Prema najnovijoj analizi investicione banke, cene nafte na svetskom tržištu mogle bi naglo da porastu u narednim nedeljama, dok Evropa i Azija ulaze u period rizika od nestašice goriva. Ključni putevi snabdevanja su pod pritiskom, a posledice se očekuju već tokom aprila.

Investiciona banka procenjuje da bi cene nafte mogle da dostignu između 120 i 130 dolara po barelu u kratkom roku. U slučaju nastavka poremećaja u snabdevanju kroz Ormuski moreuz do sredine maja, postoji mogućnost da cena pređe čak 150 dolara po barelu. Osnovni scenario predviđa da će poremećaji biti rešeni pregovorima, ali tek nakon perioda smanjenih zaliha i ograničene ponude, pri čemu bi cene ostale iznad 100 dolara po barelu tokom drugog kvartala.

Prve posledice očekuju se u Aziji, gde bi zemlje poput Kine i Indije, koje se u velikoj meri oslanjaju na uvoz kroz Ormuski moreuz, mogle da osete smanjenje isporuka već početkom aprila. Mere štednje se uvode u nekim državama, uključujući skraćivanje radne nedelje. U Evropi bi kritična faza mogla da nastupi oko 10. aprila, posebno za dizel, jer značajan deo uvoza dolazi sa Bliskog istoka. To bi moglo da utiče na transport, poljoprivredu i sisteme grejanja, a do kraja aprila postoji rizik od stvarne nestašice benzina i dizela u pojedinim državama, uključujući Nemačku.

Severna Amerika bi posledice poremećaja mogla da oseti nešto kasnije, sredinom aprila, dok se za Australiju procenjuje da bi mogla da bude pogođena krajem aprila. Na tržištu rafinisanih proizvoda već se beleže poremećaji, a dizel, kerozin i nafta su najkritičniji proizvodi, što utiče na industriju, avio-saobraćaj i hemijski sektor. Prvi otkazi letova i rast cena već su zabeleženi.

Stručnjaci upozoravaju da bi i u slučaju brzog smirivanja situacije posledice mogle da se osećaju još dugo, zbog već narušenih lanaca snabdevanja i neravnomernog pražnjenja skladišta. Energetska kriza razvija se u fazama, počevši od Azije, a zatim se preliva na Evropu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version