Connect with us

Svet

Američki predsednik najavio mogućnost vazdušnih udara na Iran ukoliko pregovori u Islamabadu ne uspeju

Zvanična izjava predsednika SAD naglašava spremnost vojske, pregovori sa Iranom u Islamabadu u ključnoj fazi

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvanična izjava predsednika SAD naglašava spremnost vojske, pregovori sa Iranom u Islamabadu u ključnoj fazi

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da su Sjedinjene Američke Države spremne za nastavak vazdušnih udara na Iran ukoliko mirovni pregovori, koji se vode u Islamabadu, ne rezultiraju dogovorom koji odgovara zahtevima Vašingtona.

“Očekujem bombardovanje”, naveo je Tramp odgovarajući na pitanje novinara o narednim potezima SAD u slučaju neuspeha pregovora sa Teheranom. Dodao je da ne planira da čeka unedogled i da je američka vojska već spremna za potencijalnu akciju.

“Spremni smo da krenemo. Vojska je spremna”, istakao je Tramp, prema zvaničnoj izjavi.

Pregovori u Islamabadu trenutno su u centru pažnje međunarodne javnosti, a razgovara se o mogućim rešenjima za prekid rata. Prema poslednjim informacijama, predsednik SAD insistira na rešenju koje u potpunosti odgovara američkim interesima, bez spremnosti na kompromis.

U ovom trenutku nisu saopšteni dodatni detalji o toku pregovora niti o mogućim narednim koracima, dok se očekuje dalji razvoj situacije u narednim danima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

NATO avioni presreli ruske vojne letelice iznad Baltičkog mora

Francusko ministarstvo odbrane potvrdilo akciju, ruski avioni leteli u neutralnim vodama, incident deo redovnih patrola

Published

on

By

Francusko ministarstvo odbrane potvrdilo akciju, ruski avioni leteli u neutralnim vodama, incident deo redovnih patrola

Vazduhoplovne snage NATO presrele su ruske strateške bombardere i borbene avione koji su u ponedeljak, 20. aprila 2026. godine, leteli iznad Baltičkog mora. Akciju su potvrdili predstavnici francuskog kontingenta stacioniranog u Litvaniji, kao deo dugogodišnje NATO misije nadgledanja vazdušnog prostora u regionu.

Prema saopštenju francuskog ministarstva odbrane, u operaciji su učestvovali borbeni avioni Rafale, opremljeni raketama vazduh-vazduh, koji su poleteli sa baze u Litvaniji. Njima su se pridružili avioni iz Švedske, Finske, Poljske, Danske i Rumunije, sa zadatkom da kontrolišu i nadgledaju let ruskih aviona tokom njihovog prolaska iznad međunarodnih voda Baltičkog mora.

Rusko ministarstvo odbrane navelo je da je u misiji učestvovalo dva strateška bombardera Tu-22M3, uz pratnju oko deset borbenih aviona tipa Su-30 i Su-35, koji su se smenjivali u obezbeđivanju većih letelica. Ruski zvaničnici ističu da je let bio planiran i sproveden u međunarodnom vazdušnom prostoru, trajao više od četiri sata i obavljen u skladu sa međunarodnim pravilima.

“Na određenim deonicama rute, bombarderi su bili praćeni avionima stranih država”, saopštilo je rusko ministarstvo. U istom obraćanju navodi se da ruska avijacija redovno izvodi letove iznad neutralnih voda Severnog Atlantika, Arktika, Tihog okeana, kao i Baltičkog i Crnog mora.

NATO komanda za savezničku avijaciju nije odmah dala komentar povodom ovog događaja. Slični incidenti, prema ranijim izveštajima, dešavali su se i ranije – poslednji put u januaru, kao i tokom prethodne godine, kada su letove ruskih bombardera takođe pratili avioni NATO snaga.

Ovakve aktivnosti predstavljaju deo redovne vojne prakse i mera bezbednosti u regionu Baltičkog mora, gde NATO i Rusija sprovode nadgledanje i demonstraciju prisustva. Incidenti ovog tipa do sada nisu doveli do direktnog sukoba, ali dodatno naglašavaju tenzije i potrebu za transparentnošću i komunikacijom između vojnih alijansi.

Nijedna od strana nije izveštavala o incidentima ili bezbednosnim problemima tokom ove operacije. Posmatrači navode da su ovakvi presreti standardna procedura u situacijama kada vojni avioni preleću blizu granica vazdušnih prostora država članica NATO, kao i da se operacije obavljaju prema međunarodnim pravilima i bez upotrebe sile.

Pročitaj još

Svet

Američko ministarstvo pravde pokrenulo istragu o radu Southern Poverty Law Center

Istraga Ministarstva pravde SAD fokusirana na korišćenje plaćenih informanata od strane nevladine organizacije, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Istraga Ministarstva pravde SAD fokusirana na korišćenje plaćenih informanata od strane nevladine organizacije, potvrđeno iz više izvora

Američko ministarstvo pravde sprovodi istragu protiv organizacije Southern Poverty Law Center (SPLC) u vezi sa programom kroz koji su korišćeni plaćeni poverljivi informanti za prikupljanje informacija o grupama koje promovišu mržnju, saopštili su izvori upoznati sa slučajem. Istragu vodi kancelarija američkog tužioca za srednji distrikt Alabame.

Prema navodima iz video obraćanja objavljenog od strane SPLC, glavni izvršni direktor organizacije, Brajan Fer, izjavio je da se istraga odnosi na mogućnost podizanja optužnica protiv same organizacije, ali i pojedinaca povezanih sa njom. Fer je naveo da je angažovanje poverljivih informanata korišćeno kako bi se prikupile informacije o izuzetno nasilnim grupama.

Kao deo obrazloženja, Fer je naveo da je SPLC bio izložen pretnjama nasiljem tokom svog višedecenijskog rada. “Od 1983. godine, kada su naše kancelarije bile meta napada, organizacija i osoblje suočavali su se sa brojnim pretnjama. U cilju zaštite zaposlenih i javnosti, informacije dobijene putem informanata često su deljene sa lokalnim i federalnim bezbednosnim službama, uključujući FBI,” izjavio je Fer.

Southern Poverty Law Center je nevladina organizacija koja prati aktivnosti grupa koje promovišu mržnju na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Organizacija je tokom godina bila meta kritika i pritisaka, a prema navodima izveštaja, često je bila u fokusu političkih debata.

Prema dosadašnjim informacijama, program korišćenja poverljivih informanata više nije aktivan. Detalji o konkretnim pravnim osnovama istrage, kao i o mogućim optužbama, nisu objavljeni. Slučaj je u toku, a zvanične reakcije iz Ministarstva pravde SAD nisu objavljene u trenutku izveštavanja.

Predstavnici SPLC su naglasili da su sve aktivnosti organizacije bile usmerene na prikupljanje informacija radi suzbijanja nasilja i zaštite bezbednosti zajednice. Dalje informacije o toku istrage očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Rat u Iranu utiče na inflaciju, Federalne rezerve naglašavaju nezavisnost

Kandidat za predsedavajućeg Federalnih rezervi istakao važnost nezavisnosti monetarne politike tokom saslušanja pred Senatom

Published

on

By

Kandidat za predsedavajućeg Federalnih rezervi istakao važnost nezavisnosti monetarne politike tokom saslušanja pred Senatom

Kevin Varš, kandidat za predsedavajućeg Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je tokom svog saslušanja pred bankarskim komitetom Senata da će centralna banka ostati “strogo nezavisna” u vođenju monetarne politike. Saslušanje je održano u Vašingtonu, a Varš je naglasio da aktuelni ekonomski izazovi, uključujući posledice rata u Iranu na cene energije i inflaciju, zahtevaju profesionalan i nezavisan pristup odlučivanju.

Varš je nominovan od strane predsednika i trebalo bi da zameni aktuelnog predsedavajućeg Džeroma Pauela. U svojoj pripremnoj izjavi, koju su preneli međunarodni mediji, Varš je naveo: “Posvećen sam tome da vođenje monetarne politike ostane strogo nezavisno.” Ova poruka dolazi nakon što je predsednik više puta kritikovao trenutnog predsedavajućeg Federalnih rezervi zbog politike kamatnih stopa, dok je Pauel u više navrata isticao da odluke treba da budu zasnovane na ekonomskim podacima, a ne na političkim pritiscima.

Značaj nezavisnosti centralne banke posebno je istaknut poslednjih nedelja, jer je, prema izveštajima, rat u Iranu doprineo rastu cena energije u SAD i ubrzavanju inflacije na najviši nivo u poslednje dve godine. Ekonomski analitičari i predstavnici finansijskog sektora pažljivo prate stavove kandidata za predsedavajućeg Federalnih rezervi, s obzirom na uticaj monetarne politike na stabilnost tržišta i ekonomsku aktivnost.

Varš je tokom prethodnog mandata kao član odbora Federalnih rezervi, od 2006. do 2011. godine, imao reputaciju zagovornika čvrste politike prema inflaciji, ali je u poslednje vreme signalizirao podršku smanjenju referentne kamatne stope, uz obrazloženje da napredak u veštačkoj inteligenciji može doprineti većoj produktivnosti i stabilizaciji cena. Ekonomski stručnjaci iz Bank of America naveli su u analizi da će tokom saslušanja biti važno da li će Varš zadržati ovaj blaži pristup ili ukazati na rizike po cenovnu stabilnost usled trenutnih izazova sa snabdevanjem.

Saslušanje pred Senatom deo je procedure potvrde kandidata za jedno od najvažnijih mesta u američkom finansijskom sistemu. U fokusu su pitanja o tome kako će Federalne rezerve reagovati na aktuelne inflatorne pritiske i da li će doći do promene strategije u odnosu na prethodni period, posebno u svetlu međunarodnih kriza.

Federalne rezerve tradicionalno ističu svoju ulogu kao nezavisne institucije čiji je cilj održanje stabilnosti cena i podrška zapošljavanju, bez političkog uticaja na odluke o kamatnim stopama i drugim instrumentima monetarne politike. Javnost i finansijski sektor nastaviće da prate dalji tok saslušanja i moguće promene u pristupu centralne banke, dok ekonomska situacija ostaje pod uticajem dešavanja na globalnom planu.

Pročitaj još

U Trendu