Connect with us

Domaće

STADA uložila 50 miliona evra u Hemofarm tokom 2025. godine uz rast prihoda od 6 odsto

Nemačka farmaceutska grupa investirala u modernizaciju Hemofarma iz Vršca, dok globalni prihodi STADA grupe dostižu 4,3 milijarde evra

Published

on

g3604550e7e9bb0461afb492caab64748b42d4ab49ed812ef53a934875b1a4c1c7b8b2f4ba9afcf19c2b9edc57d8ef7b946f7c30473f6ab38552304b24bd7e0e9_1280

Nemačka farmaceutska grupa investirala u modernizaciju Hemofarma iz Vršca, dok globalni prihodi STADA grupe dostižu 4,3 milijarde evra

Nemačka farmaceutska kompanija STADA investirala je više od 50 miliona evra u Hemofarm iz Vršca tokom 2025. godine, saopštila je grupa. Ova investicija obuhvatila je nabavku nove opreme i inovativnih mašina, kao i ulaganja u registracije i licence, čime je potvrđena strategija širenja i modernizacije Hemofarma, vodeće farmaceutske kompanije u Srbiji. Od 2006. godine, kada je STADA preuzela Hemofarm, ukupna ulaganja u ovu kompaniju dostigla su gotovo 530 miliona evra.

Na globalnom nivou, STADA grupa ostvarila je korigovane prihode od 4,3 milijarde evra u 2025. godini, što predstavlja rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Korigovana EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila je 961 milion evra, što je poboljšanje od 8 odsto kada se posmatraju konstantni devizni kursevi.

Generalni direktor Hemofarma Ronald Zeliger naveo je da je kompanija tokom godine u Srbiji preuzela brendove “Fortacell” i “Biota Intima”, dok je na tržištu Bosne i Hercegovine lansiran brend “EUNOVA”. Zeliger je istakao nastavak snažnog rasta STADA grupe u regionu zapadnog Balkana zahvaljujući novim investicijama.

Prema saopštenju STADA grupe, rast prihoda u 2025. zabeležen je u svim segmentima poslovanja: specijalitetima, zdravstvenim proizvodima široke potrošnje i generičkim lekovima. Prihodi segmenta specijaliteta, predvođeni biosimilarima i inovativnim lekovima, prvi put su premašili milijardu evra uz rast od 17 odsto i sada čine skoro četvrtinu ukupnih prihoda grupe. Istovremeno, segment generičkih proizvoda porastao je za 5 odsto, dok je tržišna pozicija STADA grupe dodatno ojačana na ključnim evropskim tržištima, uključujući Srbiju.

Generalni direktor STADA grupe Peter Goldšmit naglasio je da je rast iznad industrijskog proseka rezultat uspešnih lansiranja novih proizvoda u sva tri poslovna segmenta. “Tokom 2025. godine obogatili smo naš portfolio sa više od 110 novih licenciranih proizvoda, dodatno osnažujući razvojni pajplajn i temelje za budući rast”, izjavio je Goldšmit. On je najavio i planirano lansiranje pet novih biosimilara, kao i proširenje portfolija u segmentima dermatologije, preventivnog zdravlja i velnesa.

Van kategorije prehlade i kašlja, STADA je ostvarila rast prometa u srednjem jednocifrenom rasponu, a eCommerce prodaja kompanije skoro je udvostručena između 2022. i 2025. godine. Goldšmit je naveo da STADA aktivno analizira potencijalne akvizicije na globalnom nivou radi daljeg jačanja segmenta zdravstvenih proizvoda široke potrošnje.

Pored toga, STADA grupa ulaže i u onkološki razvojni pajplajn, uključujući molekule kao što su enzalutamid i ruksolitinib, kao i inovativne terapije za dijabetes poput empagliflozina. Uprava ističe da je strategija jasno usmerena na iskorišćavanje prilika nastalih istekom ekskluzivnosti GLP-1 terapija u oblastima dijabetesa i gojaznosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija beleži pad broja stanovnika za milion u poslednje dve decenije

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Published

on

By

Ukupan broj stanovnika iznosi 6,87 miliona, a do polovine veka očekuje se smanjenje za 20 odsto

Srbija je u poslednjih dvadeset godina zabeležila smanjenje broja stanovnika za milion, čime je ukupna populacija sada 6,87 miliona, prema podacima iznetim na konferenciji Srpske akademije nauka i umetnosti 20. marta 2026. godine. Prema procenama, do polovine ovog veka očekuje se da broj stanovnika opadne za još jednu petinu.

Demografska kretanja su posledica ekonomskih i društvenih faktora, a ne njihov uzrok, istaknuto je na skupu. Na konferenciji su predstavljeni i podaci da danas svega 3 odsto svetske populacije čine migranti, dok je pre jednog veka mobilnost radne snage bila znatno veća. U svetu trenutno ima blizu 300 miliona međunarodnih migranata, dok je u Kini isti broj unutrašnjih migranata, a svega šest miliona Kineza živi van svoje zemlje.

Unutrašnje migracije u Srbiji su izraženije od međunarodnih, a najveći priliv stanovništva beleže Beograd i Novi Sad, dok su pogranični i planinski regioni u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i delovi Šumadije i Zapadne Srbije, pogođeni odlaskom mladih. Odliv mladih ljudi između 25 i 34 godine, koji su skoro deset godina mlađi od prosečne starosti stanovništva, dovodi do dodatnog starenja populacije i nižeg fertiliteta u tim regionima u poređenju sa republičkim prosekom.

Žene, posebno one sa sela, češće menjaju prebivalište u potrazi za obrazovanjem i boljim mogućnostima, što u urbanim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš dovodi do većeg broja žena nego muškaraca. Demografski stručnjaci ističu da populacione politike koje ne uzimaju u obzir ekonomsku i društvenu realnost imaju minorne efekte, što potvrđuje i situacija u regionu Balkana.

Predsednik Društva demografa Srbije Vladimir Nikitović izjavio je: „Demografski procesi su posledica svih drugih dešavanja u zemlji. Na rast ili opadanje migracija najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu.” On je dodao da dosadašnje strategije i sredstva izdvojena za populacione politike daju minimalne rezultate.

Depopulacija je, prema izveštajima, prvenstveno posledica velikih regionalnih razlika i nedovoljne valorizacije domaće radne snage, što se ogleda i u činjenici da se za slabo plaćena fizička zanimanja najčešće angažuju strani radnici.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije smanjuje akcize na gorivo za 61 odsto, gubitak budžeta 1,2 milijarde evra

Poljoprivrednici plaćaju dizel 181 dinar, iz rezervi oslobođeno 40.000 tona nafte i derivata

Published

on

By

Poljoprivrednici plaćaju dizel 181 dinar, iz rezervi oslobođeno 40.000 tona nafte i derivata

Vlada Republike Srbije uvela je dodatne mere u sektoru energetike, uključujući novo smanjenje akcize na gorivo za još 40 odsto, čime ukupno smanjenje dostiže 61 odsto, saopšteno je 20. marta 2026. godine. Ove promene znače da će akciza na benzin i dizel iznositi oko 28 dinara umesto dosadašnjih 72, odnosno 74 dinara. Predsednik Aleksandar Vučić istakao je da je zakonsko ograničenje smanjenja 20 odsto, ali je Vlada pronašla način da smanji dodatnih 40 odsto kroz drugi zakon.

Prema izjavama predsednika, država godišnje prihoduje oko dve milijarde evra od akciza na derivate, što predstavlja najveći pojedinačni prihod od akciza. Implementacijom novih mera, budžet će mesečno ostajati bez oko 100 miliona evra, odnosno između 1,2 i 1,3 milijarde evra na godišnjem nivou, ukoliko ovakva situacija potraje. “Gotovo ćemo se odreći naših prihoda državnih da bismo držali ovu cenu i držaćemo je u nedeljama pred nama. Osim ako ne ode nafta na 200. Onda ne znam. Tražićemo rešenje. Gotovo da se u potpunosti odričemo naših prihoda”, naglasio je Vučić.

Smanjenje akcize odnosi se na sve korisnike, dok će poljoprivrednici u narednih sedam dana dizel plaćati 181 dinar po litru, što je 31 dinar manje od redovne cene. Nakon tog perioda, cena može biti povećana najviše do 184 dinara. Dodatna mera Vlade odnosi se na puštanje 40.000 tona nafte i derivata iz državnih rezervi, kako bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta. Rezerve će biti obnovljene kada se cene na svetskom tržištu stabilizuju na povoljnijem nivou.

Vučić je naglasio da su prihodi od akciza ključni za finansiranje državnih projekata i isplatu plata u sektorima zdravstva, policije i vojske. “To su najviši akcizni prihodi za našu zemlju. Od toga finansiramo puteve, škole, od toga isplaćujemo plate zdravstvenim radnicima, i policiji, i vojsci, i svima drugim”, rekao je predsednik.

Ove mere predstavljaju odgovor na aktuelne izazove na tržištu nafte i rast cena, s ciljem očuvanja stabilnosti cena goriva i podrške domaćoj poljoprivredi.

Pročitaj još

Domaće

Cena brent nafte pala na 107 dolara, gorivo u Srbiji skuplje 2 do 4 dinara

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Published

on

By

Nafta tokom marta dostigla 115 dolara po barelu, maloprodajna cena benzina BMB95 sada 188 dinara, evrodizela 212 dinara

Na svetskim berzama cena brent nafte pala je na 107 dolara po barelu, nakon što je tokom marta dostigla i 115 dolara, dok se poslednji berzanski šok nastavlja da preliva na srpske pumpe. U petom uzastopnom poskupljenju goriva u Srbiji, odlučeno je da benzin i dizel budu skuplji za dva do četiri dinara.

Prema poslednjim podacima, nedeljni rast cene brent nafte iznosio je 6,3 odsto, a tokom marta cena je porasla oko 50 odsto. Povećanje cena goriva rezultat je poremećaja u snabdevanju naftom izazvanih ratom na Bliskom istoku, što je dovelo do rasta cena derivata i u mediteranskim lukama.

Vlade u regionu reaguju različitim merama – u Srbiji su smanjene akcize (kumulativno 61 odsto), ograničen je rast cena i korišćeno je 40.000 tona naftnih rezervi nabavljenih po nižim svetskim cenama. Uprkos ovim merama, maksimalno dozvoljene maloprodajne cene goriva ponovo su povećane.

Od danas do narednog petka, maloprodajna cena benzina BMB95 iznosi 188 dinara po litru, dok je cena standardnog evrodizela 212 dinara po litru. To je povećanje od dva dinara za benzin i četiri dinara za dizel u odnosu na prethodnu nedelju.

Maloprodajne cene goriva u Srbiji određuju se prema Uredbi o ograničenju cena goriva donetoj sredinom februara 2022. godine. Cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, na koju se dodaje maloprodajna marža i PDV. U izračunavanje veleprodajne cene ne ulazi fabrička cena domaće rafinerije, već prosek kotacija na berzi za Mediteran (PLATTS CIF Mediteran za luku u Đenovi/Lavera). Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi već dva meseca zbog nedostatka dotoka nafte.

Srbija je, pored smanjenja akciza i ograničenja cena, povukla 40.000 tona iz strateških rezervi kako bi ublažila rast cena goriva i smanjila pritisak na potrošače, ali su cene i dalje u porastu zbog globalnih tržišnih kretanja.

Pročitaj još

U Trendu