Connect with us

Domaće

STADA uložila 50 miliona evra u Hemofarm tokom 2025. godine uz rast prihoda od 6 odsto

Nemačka farmaceutska grupa investirala u modernizaciju Hemofarma iz Vršca, dok globalni prihodi STADA grupe dostižu 4,3 milijarde evra

Published

on

g3604550e7e9bb0461afb492caab64748b42d4ab49ed812ef53a934875b1a4c1c7b8b2f4ba9afcf19c2b9edc57d8ef7b946f7c30473f6ab38552304b24bd7e0e9_1280

Nemačka farmaceutska grupa investirala u modernizaciju Hemofarma iz Vršca, dok globalni prihodi STADA grupe dostižu 4,3 milijarde evra

Nemačka farmaceutska kompanija STADA investirala je više od 50 miliona evra u Hemofarm iz Vršca tokom 2025. godine, saopštila je grupa. Ova investicija obuhvatila je nabavku nove opreme i inovativnih mašina, kao i ulaganja u registracije i licence, čime je potvrđena strategija širenja i modernizacije Hemofarma, vodeće farmaceutske kompanije u Srbiji. Od 2006. godine, kada je STADA preuzela Hemofarm, ukupna ulaganja u ovu kompaniju dostigla su gotovo 530 miliona evra.

Na globalnom nivou, STADA grupa ostvarila je korigovane prihode od 4,3 milijarde evra u 2025. godini, što predstavlja rast od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Korigovana EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila je 961 milion evra, što je poboljšanje od 8 odsto kada se posmatraju konstantni devizni kursevi.

Generalni direktor Hemofarma Ronald Zeliger naveo je da je kompanija tokom godine u Srbiji preuzela brendove “Fortacell” i “Biota Intima”, dok je na tržištu Bosne i Hercegovine lansiran brend “EUNOVA”. Zeliger je istakao nastavak snažnog rasta STADA grupe u regionu zapadnog Balkana zahvaljujući novim investicijama.

Prema saopštenju STADA grupe, rast prihoda u 2025. zabeležen je u svim segmentima poslovanja: specijalitetima, zdravstvenim proizvodima široke potrošnje i generičkim lekovima. Prihodi segmenta specijaliteta, predvođeni biosimilarima i inovativnim lekovima, prvi put su premašili milijardu evra uz rast od 17 odsto i sada čine skoro četvrtinu ukupnih prihoda grupe. Istovremeno, segment generičkih proizvoda porastao je za 5 odsto, dok je tržišna pozicija STADA grupe dodatno ojačana na ključnim evropskim tržištima, uključujući Srbiju.

Generalni direktor STADA grupe Peter Goldšmit naglasio je da je rast iznad industrijskog proseka rezultat uspešnih lansiranja novih proizvoda u sva tri poslovna segmenta. “Tokom 2025. godine obogatili smo naš portfolio sa više od 110 novih licenciranih proizvoda, dodatno osnažujući razvojni pajplajn i temelje za budući rast”, izjavio je Goldšmit. On je najavio i planirano lansiranje pet novih biosimilara, kao i proširenje portfolija u segmentima dermatologije, preventivnog zdravlja i velnesa.

Van kategorije prehlade i kašlja, STADA je ostvarila rast prometa u srednjem jednocifrenom rasponu, a eCommerce prodaja kompanije skoro je udvostručena između 2022. i 2025. godine. Goldšmit je naveo da STADA aktivno analizira potencijalne akvizicije na globalnom nivou radi daljeg jačanja segmenta zdravstvenih proizvoda široke potrošnje.

Pored toga, STADA grupa ulaže i u onkološki razvojni pajplajn, uključujući molekule kao što su enzalutamid i ruksolitinib, kao i inovativne terapije za dijabetes poput empagliflozina. Uprava ističe da je strategija jasno usmerena na iskorišćavanje prilika nastalih istekom ekskluzivnosti GLP-1 terapija u oblastima dijabetesa i gojaznosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Akcije Delivery Hero porasle 10 odsto nakon Uberove ponude od 33 evra po akciji

Uber povećao udeo u Delivery Hero na 19,5 odsto, vrednost nemačke firme premašila 10 milijardi evra

Published

on

By

Uber povećao udeo u Delivery Hero na 19,5 odsto, vrednost nemačke firme premašila 10 milijardi evra

Akcije nemačke kompanije za dostavu hrane Delivery Hero, većinskog vlasnika brenda Glovo, zabeležile su danas rast od 10 odsto nakon što je američki Uber najavio mogućnost poboljšanja ponude za preuzimanje kompanije iz Berlina. Prethodna Uberova ponuda iznosila je 33 evra po akciji, čime bi ukupna vrednost Delivery Hero premašila 10 milijardi evra, preneli su relevantni izvori.

Uber je već povećao svoj vlasnički udeo u Delivery Hero sa sedam odsto na oko 19,5 odsto, čime je postao najveći akcionar nemačke firme. Ovaj potencijalni dogovor predstavlja nastavak trenda intenzivnih spajanja i akvizicija u globalnom sektoru dostave hrane.

Na tržištu se već beleže velike transakcije: američka kompanija Doordash je 2025. godine preuzela britanski Deliveroo za 3,9 milijardi funti, dok je holandski Prosus kupio Just Eat za 4,1 milijardu evra, odnosno 20,3 evra po akciji, kako su preneli mediji.

Prema navodima izvora, Delivery Hero je ranije odbio Uberovu ponudu, ali tržišni posmatrači očekuju dalji razvoj događaja i moguće nove ponude. Očekuje se da će nastavak konsolidacije uticati na konkurenciju i dinamiku na evropskom i globalnom tržištu dostave hrane.

Pročitaj još

Domaće

Huawei planira razvoj čipova od 1,4 nanometra do 2031. godine

Kineska kompanija ulaže u novu tehnološku arhitekturu i AI procesore kako bi umanjila efekat američkih sankcija

Published

on

By

Kineska kompanija ulaže u novu tehnološku arhitekturu i AI procesore kako bi umanjila efekat američkih sankcija

Kompanija Huawei najavila je da u narednih pet godina planira razvoj poluprovodnika svetske klase, sa ciljem da do 2031. godine dostigne gustinu tranzistora ekvivalentnu proizvodnom procesu od 1,4 nanometra. Ova najava dolazi u trenutku kada Kina nastoji da ublaži posledice američkih sankcija koje otežavaju proizvodnju najnaprednijih čipova, navedeno je na tehnološkom simpozijumu u Šangaju.

Prema dostupnim podacima, Kina trenutno može pouzdano da proizvodi čipove na nivou od oko 7,0 nanometara, dok se očekuje da će tehnologija od 1,4 nm postati globalni standard za najnaprednije poluprovodnike krajem decenije. Problem za kineske proizvođače predstavljaju američka ograničenja pristupa ključnim litografskim mašinama i drugim tehnologijama potrebnim za izradu najmodernijih čipova.

Kompanija Huawei ističe da budućnost razvoja ne zavisi isključivo od smanjenja veličine tranzistora, već da je predstavila novi koncept „Tau Scaling Law“, koji se fokusira na ubrzanje protoka podataka i signala unutar čipa. Cilj ove arhitekture je smanjenje kašnjenja i efikasnije povezivanje komponenti, kako bi se poboljšale performanse čak i bez pristupa najnaprednijoj litografiji.

Analitičar kompanije Omdia He Hui izjavio je da Huawei pokušava da pređe sa tradicionalnog smanjivanja tranzistora na unapređenje efikasnosti celog sistema: „Umesto oslanjanja isključivo na manje tranzistore, fokus je na kraćim vezama unutar čipa, manjem kašnjenju i boljem upravljanju podacima, što bi moglo da omogući veće performanse uprkos tehnološkim ograničenjima.“

U kontekstu ubrzanog razvoja veštačke inteligencije, Huawei serija AI procesora Ascend koristi se za pokretanje kineskih AI modela, uključujući i najnoviji model DeepSeek. Kompanija je najavila da će novi Kirin čipovi za pametne telefone koristiti arhitekturu „LogicFolding“, koja skraćuje unutrašnje veze i povećava performanse, a ova tehnologija trebalo bi kasnije da bude primenjena i u velikim AI data centrima.

Huawei je pod američkim sankcijama od 2019. godine, što je ograničilo pristup američkim tehnologijama i globalnim proizvođačima čipova. Tokom 2023. godine, kompanija je lansirala 5G telefon Mate 60 sa čipom proizvedenim u saradnji sa kineskim SMIC-om, što je iznenadilo tržište. Potražnja za Huawei AI čipovima raste, jer kineske tehnološke firme traže zamenu za Nvidia proizvode, čiji su najnapredniji AI procesori zabranjeni za izvoz u Kinu.

Pročitaj još

Domaće

Srbija i Kina potpisale 30 sporazuma, investicije kineskih kompanija 7,8 milijardi evra

Kineske kompanije u Srbiji zapošljavaju više od 38.000 ljudi, izvoz u Kinu povećan 85 odsto

Published

on

By

Kineske kompanije u Srbiji zapošljavaju više od 38.000 ljudi, izvoz u Kinu povećan 85 odsto

Srbija i Kina potpisale su više od 30 sporazuma i memoranduma o saradnji tokom zvanične posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Pekingu, u prisustvu predsednika Kine Si Đinpinga. Tom prilikom Si Đinping je Vučiću uručio najviše državno odlikovanje Kine za strance – Orden prijatelјstva. Potpisani dokumenti obuhvataju oblasti ekonomije, nauke, inovacija, obrazovanja i zajednički razvoj inicijative ‘Pojas i put’.

Prema zvaničnim podacima, kineske kompanije su do sada u Srbiji investirale 7,8 milijardi evra i zapošljavaju više od 38.000 ljudi. Izvoz iz Srbije u Kinu povećan je za 85 odsto, dok su nova poglavlja saradnje otvorena u infrastrukturi, industriji, energetici, modernim tehnologijama, veštačkoj inteligenciji i digitalnom sektoru. Vučić je naveo da su potpisani sporazumi ključni za dodatno jačanje trgovinske saradnje i razvoja zajedničkih projekata.

Vučić i Si su potpisali zajedničku izjavu o kontinuiranom promovisanju i izgradnji zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri, kao i zajedničku izjavu o unapređenju sprovođenja četiri globalne inicijative. Predsednik Vučić je istakao: „Potpisivanjem brojnih sporazuma dodatno smo učvrstili temelje partnerstva koje donosi konkretne rezultate za građane Srbije i menja lice naše zemlje.“

Tokom sastanka sa premijerom NR Kine Li Đijangom razgovarano je o daljem unapređenju bilateralnih odnosa, novim investicijama i infrastrukturnim projektima. Predsednik Si Đinping je naglasio važnost uzajamnog poverenja i podrške u turbulentnim globalnim okolnostima, navodeći: „Uveren sam da će vaša poseta postati nova prekretnica u našim bilateralnim odnosima i vezama, i da će naše sveobuhvatno strateško partnerstvo dovesti do novih visina.“

Delegaciju Srbije činili su ministar finansija Siniša Mali, ministar odbrane Bratislav Gašić, ministarka trgovine Jagoda Lazarević, ministarka privrede Adrijana Mesarović i direktor Kancelarije za IT i e-upravu Mihailo Jovanović. Predsednik Vučić je zahvalio Kini na dosadašnjoj podršci, posebno ističući zajednički rad na velikim projektima u Srbiji, uključujući izgradnju Ekspa i podršku u teškim trenucima.

Ovi koraci potvrđuju strateško partnerstvo Srbije i Kine, sa naglaskom na jačanje ekonomske saradnje i realizaciju zajedničkih projekata koji imaju direktan uticaj na privredni rast i zapošljavanje u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu