Connect with us

Srbija

TAJNA MANASTIRA KOD POŽAREVCA KOJA VEKOVIMA INTRIGIRA SRBIJU! Predanje o nevinoj Jelici i relikviji koja je nestala bez traga u ratu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug/Zoran Žestić

Na svega desetak kilometara od Požarevca nalazi se manastir Rukumija, jedna od najzagonetnijih srpskih svetinja. Njegovu istoriju vekovima prate legenda o tragično stradaloj Jelici, ali i priča o relikviji za koju se verovalo da je čuvana u manastiru sve do Prvog svetskog rata, kada joj se zauvek izgubio svaki trag.

Na putu od Požarevca ka Kostolcu, u blizini sela Bradarac, smešten je manastir Rukumija, svetinja Braničevske eparhije Srpske pravoslavne crkve čija istorija spaja narodna predanja, duhovnost i istorijske činjenice.

O poreklu ovog manastira i danas postoje brojne nedoumice, ali gotovo svi koji ga posećuju najpre čuju priču o Jelici, devojci čija je tragična sudbina ostala duboko utkana u narodnu tradiciju.

Legenda o Jelici koja je obeležila ovaj kraj

Narodno predanje, poznato i kroz pesmu “Bog nikom dužan ne ostaje”, govori o vlastelinskoj porodici u kojoj su braća Pavle i Radul neizmerno voleli svoju najmlađu sestru Jelicu. Ljubomorna Pavlova supruga, prema legendi, osmislila je strašnu prevaru kako bi je optužila za zločine koje nije počinila.

Nakon što je zaklala Pavlovog sokola i konja, a potom i sopstveno dete, krvave tragove podmetnula je Jelici. Pavle je poverovao optužbama i naredio da sestru vežu za repove konja i rastrgnu.

Predanje kaže da su na mestima gde su pali delovi njenog tela kasnije podignute četiri svetinje. Manastir Bradača vezuje se za mesto gde je pala njena brada, Rukumija za mesto gde je pala ruka, Sestroljin za oči, dok je na mestu gde je pao trup nastao manastir Zaova.

U unutrašnjosti Rukumije i danas se nalazi freska Svete Jelice, koja podseća na ovu potresnu priču koju stanovnici Braničeva prenose s kolena na koleno.

Relikvija kojoj se izgubio svaki trag

Jedna od najvećih misterija vezanih za Rukumiju odnosi se na relikviju za koju se verovalo da predstavlja upravo Jeličinu ruku.

Prema svedočenjima koja se prenose među monasima, relikvija je bila čuvana u posebnom drvenom kivotu u crkvi i bila je delimično okovana srebrom.

Međutim, tokom bugarske okupacije između 1914. i 1918. godine relikvija je nestala. Od tada nije pronađena, niti postoje pouzdani podaci šta se sa njom dogodilo.

U manastiru se danas čuvaju mošti prepodobnog Sinajita Martirija, za koga se vezuje najraniji period monaškog života u ovoj svetinji.

Foto Izvor: Ustupljene fotografije

Kada je nastala Rukumija?

Istoričari još nisu dali konačan odgovor na pitanje kada je podignut manastir. Postoji nekoliko teorija.

Prema jednoj, zadužbinu je podigao knez Lazar u 14. veku. Druga pretpostavlja da potiče iz vremena kraljeva Milutina ili Dragutina, dok treća njegove korene smešta čak u period rimske vladavine.

Poznato je da se selo Rukumija pominje u povelji kneza Lazara iz 1376. godine, ali tada nema pomena o samom manastiru. Prvi sigurni pisani tragovi o njemu pojavljuju se tek krajem 16. veka u turskim poreskim popisima, gde se navodi pod imenom Vrlište ili Varlište.

Rušenje i obnova kroz vekove

Prvi detaljniji opis manastira ostavio je Maksim Ratković 1733. godine. Tada je crkva bila posvećena Vaznesenju Gospodnjem, sazidana od kamena i pokrivena crepom, a u njoj se nalazio i grob Martirija Sinajita.

Tokom Prvog srpskog ustanka Turci su porušili manastir, koji je potom godinama bio zapušten.

Današnja crkva podignuta je 1825. godine zaslugom kneza Miloša Obrenovića i posvećena Svetom Nikolaju. Već naredne godine putopisac Joakim Vujić zapisao je da je upravo knez Miloš svojim sredstvima obnovio ovu svetinju.

Freske stradale u požaru

Crkvu je 1829. godine oslikao Moler Janja, ali današnje freske potiču iz kasnijeg perioda.

Novi živopis izradio je monah Naum Andrić 1971. godine u skladu sa pravilima pravoslavne ikonografije. Samo sedam godina kasnije, veliki požar ozbiljno je oštetio freske, zbog čega je 1994. godine sprovedena restauracija koju je izveo ruski freskopisac Aleksandar Točilov.

Ženski manastir više od sedam decenija

Od 1953. godine Rukumija funkcioniše kao ženski manastir. Prva igumanija bila je mati Angelina Ilić, koja je, prema dostupnim istorijskim podacima, dala veliki doprinos obnovi i razvoju ove svetinje.

I danas, manastir Rukumija privlači vernike, poklonike i ljubitelje istorije koji dolaze da obiđu mesto obavijeno legendama, ali i misterijama koje ni posle više vekova nisu dobile konačan odgovor.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Svi za Luku u Borči: Humanitarni bazar, žurka i maskenbal uz SMS podršku

Zajednica Borče okuplja se 31. oktobra na humanitarnom bazaru, žurci i maskenbalu kako bi pomogla Luki, a pomoć je moguća i slanjem SMS poruke.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svi za Luku u Borči: Humanitarni bazar, žurka i maskenbal uz SMS podršku – humanitarni bazar u Borči

Zajednica Borče okuplja se 31. oktobra na humanitarnom bazaru, žurci i maskenbalu kako bi pomogla Luki, a pomoć je moguća i slanjem SMS poruke.

Humanitarni događaj pod nazivom Svi za Luku biće održan 31.10.2026. u Borči, u organizaciji lokalne zajednice i Fondacije „Humanost bez granica“. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za lečenje dečaka Luke, a pomoć je moguća i onima koji nisu u mogućnosti da prisustvuju, slanjem SMS poruke. Očekuje se bogat program koji spaja druženje i solidarnost, a ključna poruka je da Luka ne bude sam u svojoj borbi.

Na humanitarnom bazaru biće izloženi domaći proizvodi, nakit, knjige, slike i razni slatkiši. Prema najavi organizatora, posetioci će moći da uživaju i u dodatnim sadržajima kao što su gledanje u tarot i druge zanimacije. Istovremeno, žurka i maskenbal, koje će pratiti di-džej iznenađenja, daće posebnu atmosferu ovoj akciji, pa će građani imati priliku da se zabave i učine dobro delo.

Humanitarni bazar u Borči: program i način učešća

Mesto okupljanja biće Mesna zajednica Borča, gde će, prema najavi, raznovrsni sadržaji čekati sve generacije. Organizatori ističu da svi koji žele mogu doneti domaće proizvode ili rukotvorine, čime dodatno doprinose uspehu bazara. Pored toga, poseban akcenat stavljen je na zajedništvo – građani su pozvani da dođu, podrže akciju i provedu se uz muziku i druženje.

Za one koji nisu u mogućnosti da lično prisustvuju, pružena je mogućnost da podrže akciju slanjem SMS poruke sa brojem 350 na 2407. Cena poruke iznosi 200 dinara, bez naplate PDV-a. Na taj način, svako može dati doprinos, bez obzira na to gde se nalazi. Akcija je otvorena za sve ljude dobre volje, a svaki doprinos je važan.

Zašto je važno učestvovati u akciji Svi za Luku

Pomoć Luki preko Fondacije „Humanost bez granica“ ima poseban značaj, jer omogućava da se zajednica okupi oko jednog cilja. Organizatori veruju da će humanitarni bazar, žurka i maskenbal u Borči okupiti veliki broj ljudi i pokazati koliko je podrška važna. “Dođi, podrži, provedi se i učini dobro!” poručuje se sa plakata, dok je apel za pomoć istaknut kako bi Luka imao što više podrške u svom lečenju.

Pored konkretne podrške na događaju, ističe se značaj solidarnosti i humanosti. Ovakve akcije često predstavljaju primer kako lokalna zajednica može da se organizuje i učini razliku za pojedinca. Organizatori se nadaju da će svaki gest, bilo dolaskom ili slanjem poruke, doprineti Luki na putu ozdravljenja.

Pročitaj još

Srbija

Slobodan dan za krsnu slavu vikendom: Šta zaista kaže zakon i kome pripada

Pravo na slobodan dan za krsnu slavu ne prenosi se na ponedeljak ako slava padne za vikend, osim za radnike sa vikend smenama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slobodan dan za krsnu slavu vikendom: Šta zaista kaže zakon i kome pripada – krsna slava

Pravo na slobodan dan za krsnu slavu ne prenosi se na ponedeljak ako slava padne za vikend, osim za radnike sa vikend smenama.

Mnogi zaposleni u Srbiji svake godine postavljaju isto pitanje: da li postoji pravo na slobodan ponedeljak ako krsna slava padne za vikend? Prema zvaničnom tumačenju zakona, odgovor je jasan i ne ostavlja mesta za dilemu.

Krsna slava je važan verski praznik za mnoge građane, ali zakon o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji pravi jasnu razliku između državnih i verskih praznika. Pravo na slobodan dan za krsnu slavu vikendom ne prenosi se na prvi sledeći radni dan, odnosno ponedeljak, osim u određenim slučajevima.

Slobodan dan za krsnu slavu vikendom: zakonski okvir

Zaposleni često veruju da imaju isto pravo kao i za državne praznike, poput Nove godine ili Dana državnosti, koji se, ako padnu na vikend, prenose na prvi naredni radni dan. Međutim, za krsnu slavu ovo pravilo ne važi. Zakon jasno propisuje da pravoslavni vernici imaju pravo da ne rade isključivo na prvi dan svoje krsne slave, bez mogućnosti prenošenja tog dana na ponedeljak ili bilo koji drugi radni dan, ukoliko slava padne u subotu ili nedelju.

Kada slava padne na vikend, a ti dani su po vašem rasporedu već neradni, zaposleni su iskoristili svoje pravo. Poslodavac nije u obavezi da odobri zamenski slobodan dan tokom radne nedelje. Ova razlika često dovodi do zabune među zaposlenima, jer se pravila verskih i državnih praznika neretko mešaju.

Kada zaposleni ima pravo na slobodan dan za krsnu slavu

Zakon pravi izuzetak za radnike čiji raspored obuhvata rad vikendom. Ako vam krsna slava pada na subotu ili nedelju, a prema rasporedu rada tog dana treba da radite, imate pravo da zatražite slobodan dan. Poslodavac je tada u obavezi da odobri odsustvo i isplati naknadu zarade u visini prosečne plate ostvarene u prethodnih dvanaest meseci.

U slučaju da specifičnosti posla i neprekidni proces rada zahtevaju vaše prisustvo, zakon nalaže da poslodavac isplati uvećanu zaradu za rad na praznik. Ova naknada iznosi najmanje 110% od osnovne zarade za svaki sat rada na dan praznika.

Važne napomene za zaposlene i poslodavce

Zaposleni koji slave krsnu slavu treba da znaju da se pravo na slobodan dan ne može preneti na drugi dan ukoliko je vikend po rasporedu već neradan. Pravo na slobodan dan ostvaruju samo oni koji bi inače radili tog datuma.

Isto tako, poslodavci ne smeju zahtevati od zaposlenih da iskoriste godišnji odmor ili slobodne dane na račun slave. Zakon precizno reguliše ova prava i obaveze, pa je važno da obe strane budu informisane i poštuju zakonski okvir.

Na kraju, krsna slava ostaje značajan lični praznik, ali pravila o slobodnom danu razlikuju se u odnosu na državne praznike. Zbog toga je preporučljivo da zaposleni unapred provere svoj raspored i pravila u svojoj firmi kako bi izbegli nesporazume.

Pročitaj još

Srbija

Jordan kroz oči vodiča: Čari Petre i mesta Hristovog krštenja otkrivene u razgovoru

Turistički vodič Samer Kaseb predstavio je bogatu istoriju i verske znamenitosti Jordana, zemlje susreta civilizacija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jordan kroz oči vodiča: Čari Petre i mesta Hristovog krštenja otkrivene u razgovoru

Turistički vodič Samer Kaseb predstavio je bogatu istoriju i verske znamenitosti Jordana, zemlje susreta civilizacija.

U emisiji posvećenoj putovanjima, turistički vodič Samer Kaseb govorio je o Jordanu, zemlji u kojoj se susreću vere i civilizacije. Kaseb je istakao da je Jordan, zahvaljujući svojoj bogatoj prošlosti i raznolikosti, destinacija koja nudi mnogo više od tipičnog odmora. Tema razgovora bila je upravo Jordan kroz oči vodiča, što je slušaoce upoznalo sa znamenitostima poput Petre i mesta Hristovog krštenja.

Prema rečima Samera Kaseba, Jordan zauzima posebno mesto na mapi Bliskog istoka. Na relativno malom prostoru isprepliću se hiljade godina istorije, biblijska predanja, hrišćanstvo, islam i nasleđe brojnih drevnih naroda. Kaseb je naglasio koliko je Jordan kroz oči vodiča drugačiji kada ga otkrivate putem organizovanih turističkih tura, koje nude uvid u raznolikost ovog regiona.

Najvažnije znamenitosti Jordana

Kaseb je posebno istakao važnost Petre, nekadašnje prestonice Nabatejaca, koja je danas jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svetu. Osim toga, Jordan je dom značajnih hrišćanskih svetinja, uključujući i mesto za koje se veruje da je Hrist kršten. Kako je naveo, pored Petre, posetioci mogu otkriti i brojne hramove, crkve, pozorišta, tvrđave, džamije i mozaike koji svedoče o prisustvu grčke, rimske, vizantijske i islamske civilizacije.

Međutim, Samer Kaseb dodaje da nije reč samo o istoriji. Jordan je i zemlja izuzetnih prirodnih pejzaža, zbog čega privlači ljubitelje prirode i avanturiste iz celog sveta. Štaviše, turističke ture koje Kaseb vodi omogućavaju posetiocima da upoznaju ovu zemlju iz sasvim nove perspektive.

Značaj verskih lokaliteta i kulturne raznolikosti

Pored istorijskih lokaliteta, Kaseb je istakao i značaj verskog turizma. Jordan je mesto gde se susreću hrišćanstvo i islam, kao i brojne druge religijske tradicije. Kroz posećivanje svetih mesta, turisti imaju priliku da bolje razumeju duhovni značaj regiona i njegovu ulogu u razvoju civilizacija.

Takođe, u razgovoru je naglašeno da Jordan kroz oči vodiča otkriva kulturnu raznolikost i gostoljubivost lokalnog stanovništva. Zbog toga, svaki putnik može doživeti autentična iskustva, bilo da je reč o degustaciji lokalne hrane, susretu sa tradicijama ili poseti istorijskim lokalitetima.

Jordan kao destinacija za drugačije putovanje

Na kraju, Samer Kaseb je poručio da Jordan nudi jedinstveno iskustvo svim posetiocima. Pre svega, ova zemlja je raskrsnica civilizacija, koja čuva tragove hiljada godina istorije i nudi širok spektar kulturnih i prirodnih znamenitosti. Kaseb je pozvao sve koji žele da otkriju Bliski istok iz posebnog ugla da razmisle o putovanju kroz Jordan, jer je, kako je istakao, svaka tura prilika da upoznate zemlju na jedinstven način.

Pročitaj još

U Trendu