Connect with us

Srbija

Slab zemljotres registrovan u Kragujevcu, bez prijavljene štete

Seizmološki zavod Srbije potvrdio potres jačine 1,8 stepeni po Rihteru, situacija pod kontrolom

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Seizmološki zavod Srbije potvrdio potres jačine 1,8 stepeni po Rihteru, situacija pod kontrolom

Seizmološki zavod Srbije registrovao je slab zemljotres u Kragujevcu, centru Šumadije, sinoć u 23:14 časova. Prema zvaničnim podacima, jačina potresa iznosila je 1,8 stepeni po Rihterovoj skali. Nadležne službe navode da ovako slab zemljotres ne može izazvati materijalnu štetu niti ugroziti bezbednost građana.

“Zemljotres je bio veoma slab i nije mogao prouzrokovati štetu”, saopštili su iz Seizmološkog zavoda Srbije. Prema dostupnim informacijama, građani Kragujevca nisu prijavili nikakve posledice ovog događaja.

Nadležne službe nastavljaju da prate seizmičku aktivnost u regionu Šumadije i apeluju na građane da ostanu mirni. Do sada nisu zabeležene nikakve vanredne situacije niti potrebe za intervencijom službi spasavanja.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Internet kupovina u Srbiji: U tri meseca čak 34,2 miliona transakcija, evo gde građani najviše troše

Plaćanja u dinarima činila su 71,5 odsto svih internet kupovina, a broj domaćih prodavnica takođe je značajno porastao.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Internet kupovina u Srbiji: U tri meseca čak 34,2 miliona transakcija, evo gde građani najviše troše

Plaćanja u dinarima činila su 71,5 odsto svih internet kupovina, a broj domaćih prodavnica takođe je značajno porastao.

Internet kupovina u Srbiji beleži snažan rast, a prema saopštenju Narodne banke Srbije, tokom poslednjeg tromesečja zabeleženo je čak 34,2 miliona internet transakcija. Ovaj rezultat predstavlja rast od 28,5 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Brojke jasno pokazuju da sve više građana koristi mogućnosti online plaćanja, a ključni deo tog rasta čini kupovina u domaćoj valuti.

Internet kupovina u Srbiji: dinari na prvom mestu

Od ukupnog broja realizovanih internet kupovina, čak 24,45 miliona plaćanja obavljeno je u dinarima. Prema saopštenju Narodne banke Srbije, ovakav trend potvrđuje kontinuirani rast internet kupovine na domaćem tržištu. Istovremeno, 9,75 miliona transakcija građani su obavili na stranim internet sajtovima, koristeći najčešće evro i američki dolar.

Plaćanja u dinarima, evrima i američkim dolarima zajedno čine 98,1 odsto svih internet kupovina u drugom tromesečju. U poređenju sa istim periodom prošle godine, kupovina u dinarima porasla je za 30,8 odsto – broj transakcija povećan je sa 18,7 miliona na 24,5 miliona. Vrednost tih transakcija skočila je sa 56,5 milijardi dinara na čak 76,3 milijarde dinara, što je rast od 34,9 odsto.

Rast kupovine na stranim sajtovima i promena navika

Kada je reč o kupovini na stranim internet sajtovima, posebno se izdvaja rast plaćanja u evrima. U odnosu na prethodnu godinu, broj takvih plaćanja porastao je za 34,7 odsto – sa 5,7 miliona na 7,7 miliona transakcija. Vrednost ovih plaćanja dostigla je 324,2 miliona evra, što je 23,8 odsto više nego ranije.

S druge strane, broj internet kupovina u američkim dolarima beleži pad od 16,0 odsto, sa 1,7 miliona na 1,4 miliona transakcija. Ipak, ukupna vrednost kupovine u dolarima povećana je za 11,2 odsto, dostigavši 67,7 miliona dolara.

Više domaćih prodavnica i promena tržišta

Zanimljivo je da je broj domaćih internet prodavnica na kraju juna ove godine dostigao 6.278, što je rast od 21,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Na kraju drugog tromesečja prošle godine bilo je 5.171 prodavnica. Osim toga, više od dve trećine, odnosno 71,5 odsto svih internet kupovina u drugom tromesečju, realizovano je u domaćoj valuti.

Na taj način, internet kupovina u Srbiji postaje sve razvijenija, uz rast ponude domaćih proizvoda i lakšu dostupnost digitalnog plaćanja. Trendovi iz izveštaja Narodne banke Srbije ukazuju da građani sve više veruju domaćim platformama i da se navike potrošača ubrzano menjaju u korist online kupovine.

Pročitaj još

Srbija

Bejbi bum u Loznici: Više od 600 novorođenčadi, devojčice prednjače ove godine

Loznica beleži rast broja novorođenih beba, sa 613 porođaja od početka godine i 42 više nego lane.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bejbi bum u Loznici: Više od 600 novorođenčadi, devojčice prednjače ove godine

Loznica beleži rast broja novorođenih beba, sa 613 porođaja od početka godine i 42 više nego lane.

Grad Loznica ovih dana ima mnogo razloga za radost, jer je zabeležen pravi bejbi bum u Loznici. Od početka godine do sada, u porodilištu Zdravstvenog centra Loznica rođeno je čak 613 beba, što donosi 42 novorođenčeta više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Statistika pokazuje da su devojčice ove godine u blagom vođstvu, što dodatno raduje lokalnu zajednicu.

Među ukupno 613 beba, rođeno je 328 dečaka i 285 devojčica. Ovaj rast broja novorođenih beba u Loznici naglašava pozitivne demografske promene u gradu, a prema zvaničnim podacima, grad je prošle godine u istom periodu imao 571 porođaj. Ove godine, broj je porastao, što pokazuje značajan napredak za lokalno stanovništvo.

Bejbi bum u Loznici: avgust donosi rekordan broj porođaja

Posebno srećan period bio je tokom avgusta, kada je u porodilištu rođena čak 71 beba. Tokom ovog meseca, devojčice su preuzele blago vođstvo, sa 39 novorođenih devojčica i 32 dečaka. Ovaj podatak stavlja avgust na mapu kao mesec sa najvećim brojem porođaja ove godine.

Pored toga, iz Zdravstvenog centra Loznica ističu da svaki broj predstavlja jednu porodicu, novi početak i priču koja tek počinje. Ovaj pristup podseća sve stanovnike Loznice na vrednost svakog novorođenčeta i doprinos zajednici.

Statistika bejbi buma u Loznici i značaj za zajednicu

Zdravstveni centar Loznica sa ponosom ističe pozitivnu statistiku i navodi da iza svake cifre stoji jedna porodica i novo poglavlje za grad. Na taj način, bejbi bum u Loznici nije samo brojčani podatak, već pokazatelj vitalnosti i nade u bolju budućnost.

Takođe, ovakvi rezultati mogu uticati na jačanje zajednice i podsticanje daljeg rasta grada. Povećan broj novorođenih beba donosi dodatnu radost i motivaciju za razvoj usluga i infrastrukture koje prate mlade porodice. Na kraju, Loznica nastavlja da beleži pozitivne trendove i pruža podršku svim novim roditeljima i njihovim mališanima.

Pročitaj još

Srbija

Živeti u velikom gradu ili manjem mestu: Šta zaista dobijate, a šta gubite?

Objavljeno pre

,

Objavio:

carpathians, ukraine, mountains, nature, landscape, village, countryside, rustic, europe, eastern europe, tourism, travel

Veliki grad pruža gotovo sve što čoveku može zatrebati – posao, zabavu, restorane, kulturne događaje i veliki izbor usluga. Sa druge strane, manja mesta nude nešto što je u urbanim sredinama postalo luksuz: mir, manje gužve i osećaj da poznajete ljude oko sebe.

Ali gde se zapravo bolje živi?

Odgovor zavisi od toga šta vam je važno. Ono što je za jednu osobu sloboda i uzbuđenje, za drugu može biti buka i stres.

Veliki grad: više mogućnosti, ali i više svakodnevnog stresa

Život u velikom gradu donosi veliki broj mogućnosti na jednom mestu. Posao je često lakše pronaći, posebno u specijalizovanim oblastima. Tu su univerziteti, bolnice, različite škole, sportski centri, bioskopi, pozorišta, koncerti i restorani.

Još jedna prednost je izbor. Ako vam se ne dopada jedno radno mesto, postoji mogućnost da potražite drugo. Ako želite da naučite strani jezik, promenite sport ili pronađete neobičan hobi, veća je šansa da u gradu postoji upravo ono što tražite.

Problem nastaje kada sve te mogućnosti počnu da zahtevaju previše vremena.

Gužve u saobraćaju, duža putovanja do posla, buka i veliki broj ljudi mogu da učine da i najobičniji odlazak do prodavnice postane mala avantura. Često se više vremena provodi u prevozu nego sa porodicom ili prijateljima.

Veliki grad takođe može da bude skup. Stanovanje, restorani, parking i različite usluge mogu značajno opteretiti kućni budžet.

Manje mesto: mirniji život, ali manje izbora

U manjim sredinama tempo života je često sporiji. Put do posla može trajati svega nekoliko minuta, priroda je uglavnom bliže, a svakodnevica je manje opterećena gužvom.

Tu postoji i nešto što je teško izmeriti novcem – osećaj zajednice.

U manjim mestima ljudi se češće poznaju, komšije lakše stupaju u kontakt, a porodične i prijateljske veze mogu imati važniju ulogu u svakodnevnom životu.

Za porodice sa decom ovo može biti posebno privlačno. Manje saobraćaja, više prostora i blizina prirode mogu predstavljati veliku prednost.

Ali postoji i druga strana.

Ponuda poslova je obično uža, posebno za ljude koji se bave specijalizovanim profesijama. Kulturnih događaja i mesta za izlazak može biti manje, a za neke specifične usluge potrebno je putovati u veći grad.

Ukoliko neko voli stalna nova poznanstva i dinamičan društveni život, manja sredina mu posle nekog vremena može delovati monotono.

Gde se troši više vremena?

Na prvi pogled deluje da ljudi u velikim gradovima imaju više mogućnosti, ali pitanje je koliko vremena imaju da ih koriste.

Ako svakodnevno provedete sat ili dva u saobraćaju, prednost velikog izbora može da izgubi deo svog smisla.

U manjem mestu, s druge strane, često imate više slobodnog vremena, ali manje sadržaja kojima možete da ga ispunite.

Zato se dilema zapravo može svesti na jedno pitanje:

Da li vam je važnije da imate više izbora ili više vremena?

A šta je sa novcem?

Troškovi života nisu isti u svim gradovima i mestima, ali razlika se najčešće najviše vidi kod stanovanja.

U velikim gradovima lokacija često značajno utiče na cenu nekretnine. Što ste bliže centru i važnim sadržajima, stanovanje može biti skuplje.

U manjim sredinama moguće je dobiti više prostora za manje novca, ali niže cene ne znače automatski i veće prihode.

Zbog toga se životni standard ne može posmatrati samo kroz cenu stana. Važni su i plata, troškovi prevoza, dostupnost posla i svakodnevne potrebe.

Društveni život je potpuno drugačiji

U velikom gradu možete svakog dana upoznati nove ljude. Postoje različite zajednice, klubovi, događaji i mesta za druženje.

Paradoks je, međutim, što čovek u velikom gradu može istovremeno biti okružen hiljadama ljudi i osećati se potpuno sam.

U manjoj sredini broj kontakata je manji, ali odnosi mogu biti prisniji. Ljudi se češće sreću, poznaju porodice jedni drugih i lakše se stvaraju dugotrajnije veze.

Naravno, to može biti i mana za one koji žele više privatnosti.

Šta je bolje za porodicu, a šta za karijeru?

Za nekoga ko tek gradi karijeru, veliki grad može pružiti mnogo više prilika. Veći broj kompanija, klijenata i kontakata olakšava profesionalno napredovanje.

Za porodicu kojoj je prioritet mirnija svakodnevica, manje mesto može imati svoje prednosti.

Ipak, granica više nije tako jasna kao ranije.

Rad na daljinu omogućio je mnogim ljudima da žive van velikih centara, a da rade za kompanije koje se nalaze stotinama kilometara dalje.

To stvara potpuno novu mogućnost: živeti u manjem mestu, a koristiti poslovne prilike velikog grada.

Možda odgovor nije „grad ili selo“

Sve više ljudi pokušava da pronađe sredinu između dva sveta.

Žive u manjem gradu ili predgrađu, rade za kompaniju iz velikog centra, a u grad odlaze kada žele koncerte, restorane, kupovinu ili druge sadržaje.

Takav način života pruža deo prednosti oba sveta, ali zahteva dobru organizaciju i dostupnost prevoza.

Na kraju, idealno mesto za život ne postoji.

Neko će se najbolje osećati u centru grada, okružen ljudima i događajima. Drugome će najveći luksuz biti kuća sa dvorištem, tišina i činjenica da do posla može da stigne za deset minuta.

Veliki grad vam možda daje više mogućnosti, dok manje mesto može da vam da više vremena. Pitanje je samo šta ste spremni da žrtvujete da biste dobili ono što vam je važnije.

Pročitaj još

U Trendu