Connect with us

Srbija

Psiholog analizira razlike između zatvorenih i otvorenih društava

Milan Krajnc ističe važnost psihologije u razumevanju društvenih sistema i upozorava na opasnosti kontrole zasnovane na strahu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Milan Krajnc ističe važnost psihologije u razumevanju društvenih sistema i upozorava na opasnosti kontrole zasnovane na strahu

Psiholog Milan Krajnc u autorskom tekstu analizira ključne razlike između zatvorenih i otvorenih društava, naglašavajući da psihologija ima značajnu ulogu u oblikovanju političkih sistema. Krajnc navodi da diktatori ne nastaju slučajno, već kao proizvod društvenih obrazaca koji omogućavaju koncentraciju moći i kontrolu putem straha. On ističe da se u trenucima nesigurnosti ljudi češće odlučuju za sigurnost umesto slobode, a diktatorski sistemi koriste tu potrebu nudeći jednostavna rešenja i preuzimajući odgovornost od pojedinca.

Krajnc objašnjava da diktatorski režimi održavaju kontrolu stalnim stvaranjem narativa o spoljnim i unutrašnjim neprijateljima, čime generišu atmosferu straha i sprečavaju otvorenu komunikaciju. U takvim uslovima, istina postaje opasna, a sistem gubi kontakt sa stvarnošću. Nasuprot tome, otvorena društva dozvoljavaju neslaganje i kritiku, što omogućava korekciju grešaka i doprinosi stabilnosti sistema.

„Sloboda nije slabost sistema. Ona je mehanizam njegove stabilnosti“, navodi Krajnc i dodaje da je odgovornost osnov otvorenih društava. On zaključuje da sistemi zasnovani na strahu mogu trajati dugo, ali nikada ne traju zauvek, jer prava stabilnost dolazi iz jasnoće, odgovornosti i slobode.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Letnji i Zimski Aranđelovdan nisu isti praznik: Evo u čemu je razlika i zašto mnogi to mešaju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska pravoslavna crkva obeležava Svetog Tomu Maleina i njegovo nasleđe – Svetog Tome Maleina

Mnogi veruju da su Letnji i Zimski Aranđelovdan isti praznik koji se obeležava dva puta godišnje. Ipak, iako su oba dana posvećena arhangelima, između njih postoje važne razlike. Jedan je posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, a drugi Svetom arhangelu Mihailu i ostalim nebeskim silama.

Zašto se praznici često mešaju?

Naziv „Letnji Aranđelovdan“ nije zvaničan crkveni naziv, već potiče iz narodne tradicije. Budući da su oba praznika posvećena arhangelima, narod je julski praznik nazvao letnjim, a novembarski zimskim Aranđelovdanom.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da je reč o istom prazniku, iako Srpska pravoslavna crkva obeležava dva različita događaja.

Šta se obeležava na Letnji Aranđelovdan?

Letnji Aranđelovdan slavi se 26. jula i posvećen je Saboru Svetog arhangela Gavrila.

Arhangel Gavrilo u hrišćanstvu zauzima posebno mesto kao Božji glasnik. Prema Svetom pismu, upravo je on Presvetoj Bogorodici doneo vest da će roditi Isusa Hrista, zbog čega se smatra vesnikom radosnih i spasonosnih poruka.

Na ovaj praznik vernici odlaze u crkvu, pale sveće i mole se za zdravlje, mir i blagostanje, dok ga pojedine porodice obeležavaju i kao svoju krsnu slavu.

Šta se slavi na Zimski Aranđelovdan?

Zimski Aranđelovdan obeležava se 21. novembra i posvećen je Saboru Svetog arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila.

Sveti arhangel Mihailo smatra se vođom nebeske vojske i zaštitnikom pravde, koji je, prema crkvenom predanju, predvodio anđele u borbi protiv zla. Ovaj praznik spada među najrasprostranjenije krsne slave u Srbiji i vekovima zauzima posebno mesto u narodnoj tradiciji.

Koje su glavne razlike?

Iako oba praznika govore o arhangelima i njihovoj ulozi u hrišćanstvu, razlika je jasna:

  • Letnji Aranđelovdan (26. jul) posvećen je Svetom arhangelu Gavrilu, Božjem glasniku.
  • Zimski Aranđelovdan (21. novembar) posvećen je Svetom arhangelu Mihailu i svim nebeskim silama.

Šta kaže narodno predanje?

U narodu se veruje da su oba praznika dani koje treba provesti u miru, molitvi i porodičnom okupljanju. Izbegavaju se svađe i teški poslovi, a poseban značaj pridaje se činjenju dobrih dela i pomaganju drugima.

Bez obzira na to da li obeležavaju Letnji ili Zimski Aranđelovdan, vernici ovaj dan doživljavaju kao priliku da se podsete na značaj vere, nade i međusobnog poštovanja, vrednosti koje arhangeli simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji.

Pročitaj još

Srbija

Letnji Aranđelovdan danas slave mnoge porodice: Veruje se da ovaj svetac donosi zaštitu doma, a jedan običaj posebno se poštuje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Letnji Aranđelovdan donosi blage vesti i tradiciju molitve u domovima

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Letnji Aranđelovdan, praznik posvećen Svetom arhangelu Gavrilu, jednom od najpoštovanijih svetitelja u hrišćanstvu. Ovaj dan je u narodu ispraćen brojnim običajima i verovanjima, a mnoge porodice ga obeležavaju kao svoju krsnu slavu.

Praznik posvećen glasniku radosnih vesti

Sveti arhangel Gavrilo smatra se Božjim glasnikom koji je, prema hrišćanskom predanju, donosio najvažnije poruke ljudima. Upravo je on Bogorodici doneo vest da će roditi Isusa Hrista, zbog čega zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji.

Letnji Aranđelovdan obeležava se 26. jula po novom, odnosno 13. jula po starom kalendaru, i razlikuje se od jesenjeg Aranđelovdana, koji je posvećen Svetom arhangelu Mihailu i među najčešćim je slavama u Srbiji.

Koji se običaji poštuju?

U mnogim domovima danas se pali slavska sveća, odlazi u crkvu i izgovara molitva za zdravlje, mir i blagostanje porodice. Oni koji Svetog arhangela Gavrila proslavljaju kao krsnu slavu dočekuju goste uz slavski kolač, žito i svečanu trpezu.

Narodno verovanje kaže da je ovaj dan dobar za pomirenje, opraštanje i donošenje važnih životnih odluka. Smatra se da bi svađe i teške reči trebalo izbegavati, kako bi u domu tokom cele godine vladali mir i sloga.

Narodna verovanja

Prema starim verovanjima, na Letnji Aranđelovdan nije dobro započinjati sukobe niti odbijati pomoć onome kome je potrebna. Verovalo se da će dobro delo učinjeno na ovaj praznik biti višestruko nagrađeno.

U pojedinim krajevima Srbije zadržao se običaj da se na ovaj dan obiđu njive, voćnjaci i vinogradi, uz molitvu za dobar rod i zaštitu od nepogoda.

Praznik koji podseća na veru i zajedništvo

Bez obzira na to da li ga obeležavaju kao krsnu slavu ili crkveni praznik, vernici ovaj dan provode u molitvi, porodičnom okupljanju i dobrim delima. Suština praznika je podsećanje na veru, nadu i važnost međusobnog razumevanja, koje su, prema narodnom predanju, najveći blagoslov Svetog arhangela Gavrila.

Pročitaj još

Srbija

Ministar Glamočić potvrdio pojavu boginja ovaca i koza u Srbiji

Virus boginja ovaca i koza registrovan je u opštini Raška, a sumnja se na ulazak putem švercerskih kanala sa Kosova i Metohije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministar Glamočić potvrdio pojavu boginja ovaca i koza u Srbiji – boginje ovaca i koza

Virus boginja ovaca i koza registrovan je u opštini Raška, a sumnja se na ulazak putem švercerskih kanala sa Kosova i Metohije.

Pojava boginja ovaca i koza u Srbiji potvrđena je u selu Nosoljin, opština Raška, prema izjavi ministra poljoprivrede Dragana Glamočića. On je naveo da je virus boginja ovaca i koza najverovatnije ušao u zemlju švercerskim kanalima sa prostora Kosova i Metohije. Ova vest izazvala je zabrinutost među stočarima zbog potencijalnog širenja bolesti.

„Došla je u Nosoljin u opštini Raška. Odmah smo imali dojavu da je tamo, analizirali i ekipe su bile. Nažalost jedini lek je ubijanje i ubili smo 67 ovaca i 60 jagnjadi“, rekao je Glamočić u zvaničnoj izjavi.

Pojava boginja ovaca i koza i mere nadležnih

Virus boginja ovaca i koza, prema rečima ministra, manje je opasan od afričke kuge svinja, ali i dalje predstavlja rizik za stočarstvo. Nakon prve dojave, stručne ekipe su brzo reagovale i na terenu su sprovedene sve neophodne mere. Jedina dostupna metoda suzbijanja ove bolesti bila je eutanazija zaraženih životinja, zbog čega je uništeno 67 ovaca i 60 jagnjadi.

Osim toga, Glamočić je potvrdio da se trenutno posmatraju još neka gazdinstva za koja se sumnja da su mogla doći u kontakt sa virusom. Prema njegovim rečima, prošle godine je zabeležen sličan slučaj, ali je tada problem rešen u roku od dva meseca.

Kretanje virusa i poreklo infekcije

U zvaničnoj izjavi, ministar je naglasio da je virus boginja ovaca i koza najverovatnije dospeo u Srbiju iz Albanije i Severne Makedonije, prešavši preko teritorije Kosova i Metohije švercerskim kanalima. Na taj način, ponovljena je potreba za pojačanom kontrolom ilegalnog prometa životinja, kako bi se smanjio rizik od unošenja sličnih bolesti u budućnosti.

Iako je virus manje opasan od afričke kuge svinja, stočari i nadležni organi ostaju na oprezu. Ministar Glamočić istakao je da ne očekuje veće ekonomske štete, ali da je važno reagovati brzo i odgovorno.

Dalji postupci i preporuke za stočare

Trenutno se situacija sa boginjama ovaca i koza prati na svim gazdinstvima za koja postoji sumnja da su bila u kontaktu sa zaraženim životinjama. S druge strane, nadležne službe nastavljaju da prate stanje na terenu i pozivaju stočare na oprez. U međuvremenu, preduzimaju se sve mere kako bi se sprečilo širenje bolesti na druga područja.

Na kraju, ministar je naglasio da su dosadašnje reakcije na pojavu boginja ovaca i koza bile brze i efikasne. Štaviše, prethodna iskustva sa sličnim slučajevima ukazuju da se ovakve situacije mogu rešiti u relativno kratkom roku, uz odgovarajuće mere i saradnju stočara sa nadležnim institucijama.

Pročitaj još

U Trendu