Connect with us

Srbija

Ministarka Pavkov predstavila planove za zelenu ekonomiju Srbije na međunarodnom skupu u Uzbekistanu

Sara Pavkov iznela strateške prioritete Vlade Srbije za podsticanje zelenih investicija i inovacija

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Sara Pavkov iznela strateške prioritete Vlade Srbije za podsticanje zelenih investicija i inovacija

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov obratila se 15.01.2026. na plenarnoj sednici na visokom nivou pod nazivom „Zelene investicije i inovacije“, održanoj u okviru međunarodne izložbe „Eco Expo Central Asia 2026“ u Uzbekistanu. U svom izlaganju, Pavkov je istakla da je prelazak Srbije na zelenu ekonomiju ključan za dugoročnu stabilnost, konkurentnost i prosperitet zemlje.

Govoreći pred svetskim liderima i predstavnicima međunarodnih organizacija, ministarka Pavkov naglasila je da su klimatske promene, energetska bezbednost i održiv ekonomski rast međusobno povezani izazovi koji zahtevaju zajedničko delovanje i inovativne mehanizme finansiranja. Ona je posebno ukazala na važnost saradnje između država, međunarodnih organizacija i finansijskih institucija kako bi se omogućile nove šanse za mlade i privredu kroz zelene investicije.

„Prelazak na zelenu ekonomiju ne treba posmatrati kao trošak, već kao investiciju u budućnost Srbije i regiona. Zelene investicije otvaraju nova radna mesta i jačaju konkurentnost privrede, posebno za mlade generacije“, izjavila je Pavkov.

Ministarka je poručila da će Vlada Srbije nastaviti da radi na unapređenju regulatornog okvira i podsticanju inovacija u oblasti zaštite životne sredine, kao i na privlačenju investicija koje doprinose održivom razvoju. Takođe je naglašeno da je međunarodna saradnja od suštinskog značaja za ostvarivanje ovih ciljeva.

„Srbija je spremna da bude deo globalnih napora u borbi protiv klimatskih promena i unapređenju životne sredine, uz istovremeno jačanje ekonomskog rasta i otvaranje novih mogućnosti za mlade“, zaključila je Pavkov.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Prva složena operacija krvnih sudova mozga kod deteta izvedena u Tiršovoj

Zahvat je trajao sedam sati i urađen je uz stručnu podršku iz Neurovaskularnog centra iz Bostona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prva složena operacija krvnih sudova mozga kod deteta izvedena u Tiršovoj

Zahvat je trajao sedam sati i urađen je uz stručnu podršku iz Neurovaskularnog centra iz Bostona

Prvi put u Srbiji uspešno je izvedena složena operacija krvnih sudova mozga kod deteta sa Mojamoja sindromom. Intervencija je obavljena u Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova, a sam zahvat je trajao sedam sati. Operacija krvnih sudova mozga kod deteta predstavlja važan iskorak za domaću pedijatrijsku neurohirurgiju, prema zvaničnom saopštenju.

Podrška iz Bostona za domaće stručnjake

Tokom zahvata, stručnu podršku pružio je dr Edvard Smit, direktor Neurovaskularnog centra Dečje bolnice u Bostonu, jednog od najpoznatijih svetskih centara za lečenje ovog oboljenja. Mojamoja sindrom je retka i ozbiljna bolest krvnih sudova mozga koja može značajno povećati rizik od moždanog udara, posebno kod dece.

Obostrana revaskularizacija mozga kod dece, koja je primenjena u ovom slučaju, izuzetno je složena neurohirurška procedura. Do sada je bila dostupna samo u određenim evropskim državama, kao što su Velika Britanija i Švajcarska. Na taj način, ovaj zahvat u Tiršovoj predstavlja značajan korak napred za domaću medicinu.

Značaj intervencije za Srbiju

Kako je istaknuto, obavljanje ovakve operacije krvnih sudova mozga kod deteta omogućava lečenje retkih neuroloških bolesti u Srbiji, koje su dosad zahtevale odlazak u inostranstvo. Osim toga, stručnjaci smatraju da će ovaj uspeh olakšati dalje usavršavanje domaćih timova i pružiti nadu porodicama dece sa složenim neurološkim oboljenjima.

Klinika Tiršova je ovom intervencijom potvrdila svoju ulogu lidera u oblasti pedijatrijske neurohirurgije u regionu. Pored toga, saradnja sa međunarodnim stručnjacima pokazuje otvorenost domaćeg medicinskog sektora za najnovije metode i multidisciplinarni pristup lečenju teških stanja kod najmlađih pacijenata.

Pročitaj još

Srbija

Isplata 6.000 dinara punoletnim građanima: Naslednici ostvaruju pravo na veće iznose

Punoletni građani Srbije dobiće po 6.000 dinara, dok naslednici preminulih mogu ostvariti i veće iznose, prema izmenama zakona.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Isplata 6.000 dinara punoletnim građanima: naslednici ostvaruju pravo na veće iznose

Punoletni građani Srbije dobiće po 6.000 dinara, dok naslednici preminulih mogu ostvariti i veće iznose, prema izmenama zakona.

Punoletni građani Srbije dobiće po 6.000 dinara novčane podrške iz Akcionarskog fonda, a isplata 6.000 dinara punoletnim građanima najavljena je za 22. septembar. Prema najavama, izmenama zakona biće omogućeno da pravo na ovaj iznos ostvare svi punoletni, dok će naslednici preminulih građana imati pravo na sredstva koja su njima pripadala. Ova mera trebalo bi da stupi na snagu odmah po usvajanju zakonskih izmena, čime se obuhvata širi krug građana.

Detalji o isplati 6.000 dinara punoletnim građanima

Isplata 6.000 dinara punoletnim građanima biće realizovana nakon što budu usvojene promene zakona iz 2007. i 2008. godine. Svi punoletni građani, prema novom modelu, dobiće isti iznos. Međutim, zbog naslednih prava, pojedini građani mogu očekivati i veće sume. Tačnije, naslednici preminulih građana imaće pravo na isplatu iznosa koji bi pripadao njihovim članovima porodice. Na taj način, jedan naslednik može ostvariti pravo na 12.000 ili čak 18.000 dinara, u zavisnosti od broja preminulih srodnika čije pravo prenosi.

Prava naslednika i razlozi za izmenu zakona

Prema aktuelnom predlogu, pravo na isplatu priznaje se i za oko 1,3 miliona preminulih građana. Njihov iznos od 6.000 dinara biće raspodeljen zakonskim naslednicima prema pravilima ostavinskog postupka. Takođe, država planira ukupno 7.668.000 pojedinačnih isplata, što je više od broja punoletnih građana. Ovo povećanje obima isplata posledica je činjenice da se sredstva preminulih prenose na njihove naslednike.

Kada počinje isplata i šta sledi nakon izmena

Kako je najavljeno, isplata 6.000 dinara punoletnim građanima počeće 22. septembra, odmah po usvajanju potrebnih izmena zakona. Osnovni iznos dobiće svi punoletni građani, dok će naslednici preminulih ostvariti i dodatne isplate na osnovu ostvarenih naslednih prava. Ovim izmenama država nastoji da obuhvati sve građane koji ispunjavaju uslove, kao i da omogući prenos prava na naslednike, čime se ispravlja ograničenje iz ranijih zakonskih rešenja.

Pročitaj još

Srbija

Srbija započinje izgradnju auto-puta A9 ka Rumuniji uz novi granični prelaz

Auto-put A9 povezaće Beograd i Vršac sa Rumunijom, a predviđen je i zajednički granični prelaz Vatin

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija započinje izgradnju auto-puta A9 ka Rumuniji uz novi granični prelaz – auto-put A9 ka Rumuniji

Auto-put A9 povezaće Beograd i Vršac sa Rumunijom, a predviđen je i zajednički granični prelaz Vatin

Izgradnja auto-puta A9 ka Rumuniji predstavlja ključan korak u infrastrukturnom razvoju Srbije. Nova saobraćajnica povezaće Beograd, Pančevo i Vršac sa granicom prema Rumuniji. Ovaj projekat ima strateški značaj za Južni Banat, a prema zvaničnoj izjavi predsednika Srbije, dogovor je postignut posle 14 godina pregovora.

Trasa auto-puta A9 ka Rumuniji i planirani koridori

Auto-put A9, zvanično državni put IA reda, predviđen je dužine oko 130 kilometara, od kojih 65 kilometara prolazi od Pančeva do graničnog prelaza Vatin. Projektovana brzina puta biće do 130 km/h. Tehničku dokumentaciju izradio je Saobraćajni institut CIP. Fizička izgradnja počeće nakon završetka radova na auto-putu Beograd-Zrenjanin.

Postoje dve varijante trase. Severna, duga oko 58 kilometara, prolazi severnije između Alibunara i Banatskog Karlovca, sa petljama „Alibunar“ i „Lokve“. Petlja „Vršac“ biće severozapadno od grada. Južna varijanta (oko 63 kilometra) prati postojeći međunarodni put, a uključuje petlju kod Vladimirovca i Banatskog Karlovca, kao i petlju „Uljma“. Petlja „Vršac“ nalaziće se blizu Industrijske zone „Sever“.

Zajednički granični prelaz i povezivanje saobraćajnica

Obe varijante auto-puta A9 ka Rumuniji ponovo se spajaju kod novog zajedničkog graničnog prelaza Vatin. Paralelno se radi na modernizaciji i elektrifikaciji železničke pruge Beograd–Vršac–državna granica. Ovim će Južni Banat dobiti jedinstven logistički čvor za drumski i železnički saobraćaj.

Auto-put je direktno povezan sa obilaznicom oko Beograda, posebno sa Sektorima C i D. Sektor C (Bubanj Potok–Vinča–Pančevo) dugačak je 31 kilometar i omogućava izmeštanje teretnog saobraćaja, dok Sektor D povezuje Pančevo sa Batajnicom preko novog mosta na Dunavu.

Izjave zvaničnika o značaju projekta

Tokom posete Vladimirovcu, predsednik Aleksandar Vučić istakao je da je dogovor oko auto-puta A9 veliki uspeh za ceo region. „Razgovarao sam sa predsednikom Rumunije, zamolio sam ga da nam kažu mogu li da konačno urade brzu saobraćajnicu. Prvi put sam u poslednjih 14 godina dobio odgovor da. Velika vest za sve nas, ali i za Južni Banat“, rekao je Vučić.

Miodrag Poledica, pomoćnik direktora Puteva Srbije, naveo je da je cilj povezivanje Srbije sa svim zemljama u regionu auto-putskim vezama, a Rumunija je jedan od prioriteta.

Nastavak radova i značaj za region

Radovi na Sektorima C i D beogradske obilaznice uveliko napreduju, a planirana je i izrada dokumentacije za novi most kod Batajnice. Kada se spoji sa auto-putem A9 ka Rumuniji, saobraćaj iz Vršca ka Novom Sadu više neće prolaziti kroz Beograd. Osim toga, logistička efikasnost ovog dela Srbije biće dodatno unapređena.

Auto-put A9 ka Rumuniji, sa zajedničkim graničnim prelazom Vatin, predstavljaće novu vezu Srbije sa istočnim susedom i doprineće razvoju Južnog Banata.

Pročitaj još

U Trendu