Connect with us

Srbija

KADA JE UBOD STRŠLJENA SMRTONOSAN?! Press.rs istražuje od čega zavisi da li će osoba preživeti ili ne

Objavljeno pre

,

german wasp, wasp, drink, hand, insect, wasp on the hand, wasp, wasp, wasp, wasp, wasp ClaudiaWollesen

Tokom leta sve je više prijava građana koji nailaze na stršljene u dvorištima, voćnjacima i naseljima. Iako većina uboda prolazi bez ozbiljnijih posledica, u pojedinim slučajevima oni mogu biti opasni po život. Lekari upozoravaju da ishod ne zavisi samo od toga da li je u pitanju stršljen, već od više faktora koji mogu odlučiti koliko će reakcija organizma biti ozbiljna.

Većina uboda nije smrtonosna

Za zdravu osobu jedan ubod stršljena najčešće izaziva jak bol, otok, crvenilo i neprijatan osećaj koji prolaze za nekoliko dana. Sam otrov nije dovoljno jak da kod većine ljudi izazove smrtni ishod.

Međutim, postoje situacije u kojima i jedan ubod može predstavljati hitno medicinsko stanje.

Najopasnija je alergijska reakcija

Najveći rizik predstavlja anafilaksija, odnosno teška alergijska reakcija na otrov. Ona može da se razvije u roku od nekoliko minuta nakon uboda.

Simptomi uključuju:

  • otežano disanje;
  • oticanje jezika, usana ili grla;
  • promuklost;
  • osip po celom telu;
  • nagli pad krvnog pritiska;
  • vrtoglavicu, gubitak svesti ili kolaps.

Bez hitnog lečenja anafilaktički šok može biti smrtonosan.

Mesto uboda može biti presudno

Posebno su opasni ubodi u:

  • usta;
  • jezik;
  • grlo;
  • vrat.

Čak i kod osoba koje nisu alergične, otok na ovim mestima može suziti disajne puteve i otežati ili potpuno onemogućiti disanje.

Zbog toga je neophodno odmah potražiti medicinsku pomoć ako do uboda dođe u predelu glave ili vrata.

Više uboda znači veći rizik

Kod jedne ili dve ubodne rane otrov uglavnom ne predstavlja ozbiljan problem za zdravu odraslu osobu.

Međutim, desetine ili stotine uboda mogu dovesti do trovanja organizma, oštećenja bubrega, jetre i mišića, poremećaja rada srca i drugih ozbiljnih komplikacija. Takve situacije najčešće nastaju kada osoba slučajno uznemiri gnezdo stršljenova.

Najugroženiji su deca, stariji i hronični bolesnici

Veći rizik od komplikacija imaju:

  • mala deca;
  • starije osobe;
  • oboleli od bolesti srca i pluća;
  • osobe sa oslabljenim imunitetom;
  • ljudi koji su ranije imali tešku alergijsku reakciju na ubod pčele, ose ili stršljena.

Lekari savetuju da osobe koje znaju da imaju ozbiljnu alergiju sa sobom nose autoinjektor adrenalina, ukoliko im je propisan.

Šta treba uraditi odmah nakon uboda?

Prva pomoć podrazumeva:

  • udaljavanje sa mesta gde ima stršljenova;
  • stavljanje hladne obloge na mesto uboda;
  • praćenje simptoma tokom narednih 30 do 60 minuta;
  • izbegavanje češanja mesta uboda.

Ako se pojave otežano disanje, oticanje lica ili grla, ubrzan pad pritiska ili gubitak svesti, potrebno je odmah pozvati Hitnu pomoć, jer je svaka minuta važna.

Mit koji može biti opasan

Često se može čuti da je „sedam uboda stršljena smrtonosno za čoveka, a tri za dete“. Stručnjaci ističu da za takvu tvrdnju ne postoje naučni dokazi.

Ishod uboda ne određuje unapred utvrđen broj uboda, već pre svega alergijska reakcija organizma, mesto uboda, broj uboda, uzrast, telesna masa i opšte zdravstveno stanje osobe.

Ne pokušavajte sami da uklanjate gnezdo

Ako primetite gnezdo stršljenova u blizini kuće ili stana, ne preporučuje se njegovo samostalno uklanjanje. Uznemireni stršljenovi mogu napasti u roju, čime se višestruko povećava rizik od velikog broja uboda.

Stručnjaci savetuju da se u takvim situacijama angažuju službe koje su obučene i opremljene za bezbedno uklanjanje gnezda.

Jedan ubod stršljena u najvećem broju slučajeva neće ugroziti život zdrave osobe. Međutim, ako se razvije jaka alergijska reakcija, dođe do uboda u grlo ili usta ili osoba zadobije veliki broj uboda, situacija može postati životno ugrožavajuća i zahteva hitnu medicinsku pomoć. Zato je važno ne potcenjivati simptome i na vreme reagovati.

Srbija

PRŽIĆEMO SE NA PLUS 40 STEPENI: Toplotni talas u Srbiji donosi EKSTREMNE TEMPERATURE početkom avgusta, a evo kada nas očekuje zahlađenje

Prema prognozi Ivana Ristića, očekuje se nastavak tropskih vrućina sa minimalnim padavinama i povećanim rizikom od požara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Toplotni talas u Srbiji donosi temperature iznad 40 stepeni početkom avgusta

Prema prognozi Ivana Ristića, očekuje se nastavak tropskih vrućina sa minimalnim padavinama i povećanim rizikom od požara.

Prvi dani avgusta u Srbiji obeležiće novi toplotni talas, sa temperaturama koje će, prema rečima meteorologa Ivana Ristića, u pojedinim delovima zemlje prelaziti 40 stepeni. Ovaj toplotni talas u Srbiji nastavlja seriju ekstremno toplih dana tokom leta, dok padavina gotovo da neće biti.

Prema dostupnim podacima, u Srbiji je započeo treći toplotni talas ove godine, dok je u Evropi ovo već četvrti po redu. Prvi talas, koji se desio u maju, uglavnom je zahvatio zapadni deo kontinenta, sa temperaturama koje su u Londonu dostizale skoro 35 stepeni Celzijusa. Nakon toga, usledila su još tri toplotna talasa, a trenutni je pratio ozbiljan nedostatak padavina širom Evrope.

Toplotni talas u Srbiji pogoršava sušu i povećava rizik od požara

Ekstremno visoke temperature i toplo leto doneli su i brojne požare, naročito u južnim, jugoistočnim i jugozapadnim delovima kontinenta, gde je suša dodatno pogoršala situaciju. Prema navodima meteorologa, u 99 odsto slučajeva uzrok požara su ljudski faktori. Kada se stvore povoljni uslovi, vatra se brzo širi i postaje teško kontrolisati, dok vatrogasci često ne mogu da zaustave širenje plamena.

Osim toga, izostanak padavina tokom ovog toplotnog talasa u Srbiji dodatno utiče na poljoprivredu i svakodnevni život građana. Gradovi kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, Subotica, Čačak i Leskovac beleže veoma visoke temperature već na početku avgusta, a meteorolozi ne najavljuju skoro osveženje.

Očekivanja za kraj toplotnog talasa i mogućnost osveženja

Prema prognozi Ivana Ristića, najteži deo leta tek sledi, a visoke temperature zadržaće se i tokom narednih dana. Takođe, zbog produženog sušnog perioda, građanima se savetuje povećana pažnja kako bi se sprečilo izbijanje novih požara.

U međuvremenu, stručnjaci prate razvoj situacije i ističu važnost odgovornog ponašanja u prirodi, posebno u oblastima koje su podložne požarima. Očekuje se da će osveženje stići tek nakon prestanka aktuelnog toplotnog talasa, ali tačan datum i dalje nije poznat.

Na kraju, toplotni talas u Srbiji predstavlja ozbiljan izazov za građane i službe zaštite. Pored toga, stručnjaci naglašavaju važnost praćenja zvaničnih upozorenja i preporuka tokom ovog perioda ekstremnih vrućina.

Pročitaj još

Srbija

Stari narodni običaj koji svi moraju da znaju pre nego što PADNE MRAK: Uoči Svetog Ilije jedna stvar je STROGO ZABRANJENA

Pred praznik Svetog Ilije u Srbiji se poštuju tradicionalna verovanja, uključujući zabranu kupanja u rekama na određenim mestima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stari običaji i zabrane uoči Svetog Ilije širom Srbije

Pred praznik Svetog Ilije u Srbiji se poštuju tradicionalna verovanja, uključujući zabranu kupanja u rekama na određenim mestima.

Praznik Sveti Ilija, poznat i kao Ilindan, jedan je od najvažnijih dana u narodnom kalendaru Srbije. Uoči praznika, koji se obeležava 2. avgusta, širom zemlje se primenjuju brojni stari običaji i verovanja. Prema narodnoj tradiciji, Sveti Ilija je svetitelj koji odlučuje gde će padati kiša, a gde suša, kao i gde će se pojaviti gromovi. Zbog toga se pred Ilindan strogo poštuju pravila i zabrane, kako se ne bi navukao njegov gnev.

Upravo jedna od najpoznatijih tradicija vezana za ovaj praznik jeste da je uoči Svetog Ilije strogo zabranjeno kupanje u rekama i dubokim virovima, posebno u istočnim delovima Srbije i na području Homolja. Prema verovanju, voda u ovo doba godine „doziva“ svoje žrtve, a mutni šumovi reka smatraju se zloslutnim znakom. Zbog toga se ljudi u ovim krajevima uzdržavaju od odlaska na reke i izbegavaju kupanje sve do prolaska praznika.

Običaji i verovanja u različitim regionima

Osim zabrane kupanja, u istočnoj Srbiji je običaj da pčelari pre praznika preduzimaju posebne mere zaštite svojih košnica. Na taj način žele da sačuvaju pčelinjake od eventualnih nepogoda koje se, prema narodnom predanju, povezuju sa Svetim Ilijom. Takođe, u mnogim oblastima Srbije ljudi se trude da dan provedu mirno, bez galame i svađa, verujući da će tako sačuvati mir u svom domaćinstvu.

Zanimljivo je da su mnoga od ovih verovanja i danas živa, iako većina njih potiče još iz predhrišćanskog perioda. Stari Sloveni su osobine gromovnika Peruna kasnije preneli na hrišćanskog svetitelja Iliju. Zbog toga je Sveti Ilija u narodu poznat kao vladar gromova i kiše, a njegov praznik se smatra danom posebnog poštovanja.

Značaj tradicije za očuvanje identiteta

Mnogi stanovnici sela i manjih mesta i dalje pažljivo prate običaje vezane za praznik Svetog Ilije. Iako se danas verovanja često tumače kao deo kulturnog nasleđa, brojni ljudi ih i dalje poštuju iz strahopoštovanja prema tradiciji. Pored toga, ovakvi običaji podsećaju na važnost prirode i poštovanja prema silama koje su nekada određivale svakodnevni život.

Na kraju, praznik Svetog Ilije ostaje prilika da se podsetimo bogate narodne tradicije Srbije i običaja koji su oblikovali identitet čitavih generacija. Zabrana kupanja u rekama na ovaj dan, kao i drugi stari običaji, i dalje su deo svakodnevnog života u mnogim krajevima, čuvajući vezu sa prošlošću i narodnim predanjima.

Pročitaj još

Srbija

Gužve na graničnom prelazu Batrovci, zadržavanje na izlazu duže od dva sata

Na izlazu iz zemlje najduže se čeka na Batrovcima, dok su kraća zadržavanja zabeležena na drugim prelazima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gužve na graničnom prelazu Batrovci, zadržavanje na izlazu duže od dva sata – gužve na graničnim prelazima

Na izlazu iz zemlje najduže se čeka na Batrovcima, dok su kraća zadržavanja zabeležena na drugim prelazima.

Zadržavanja na graničnim prelazima danas su posebno izražena na Batrovcima, gde putnička vozila na izlazu iz Srbije čekaju više od dva sata, prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije. Ova informacija potvrđuje da su gužve na graničnim prelazima postale uobičajene tokom pojačanog saobraćaja, a najduže zadržavanje danas beleži se upravo na Batrovcima.

Osim toga, na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 na izlazu iz Srbije putnička vozila čekaju oko pola sata. Na Kelebiji se beleži zadržavanje od jednog sata, dok na Bačkom Vinogradu čekanja traju do 20 minuta. Na Gradini se, prema istom izvoru, na izlazu čeka oko 80 minuta.

Zadržavanja na drugim graničnim prelazima

Na Preševu, zadržavanje za putnička vozila je 40 minuta, kako na ulazu, tako i na izlazu iz zemlje. Na Trbušnici zadržavanje za putnička vozila i autobuse traje oko 25 minuta. Na ulazu na Badovincima putnička vozila i autobusi čekaju 35 minuta.

Prema informacijama Uprave granične policije, na putničkim terminalima više graničnih prelaza postoji zadržavanje, ali najduže je na izlazu na Batrovcima. Na teretnim terminalima naših graničnih prelaza, međutim, nema zadržavanja vozila.

Stanje na auto-putevima i naplatnim stanicama

Na naplatnim stanicama na auto-putevima u Srbiji nema zadržavanja vozila, što olakšava kretanje i omogućava vozačima da brže stignu do graničnih prelaza. Iako postoje gužve na graničnim terminalima, posebno na izlazu na Batrovcima, na putevima unutar zemlje saobraćaj se odvija bez dužih zastoja.

Osim toga, nadležne službe pozivaju vozače da prate najnovija saopštenja i planiraju putovanje u skladu sa aktuelnim zadržavanjima na graničnim prelazima. Takođe, preporučuje se korišćenje alternativnih prelaza gde su zadržavanja kraća. Zbog toga je važno pratiti informacije o gužvama na graničnim prelazima tokom celog putovanja. Ovakve situacije su česte tokom perioda pojačanog saobraćaja, pa se preporučuje strpljenje i pravovremeno informisanje.

Pročitaj još

U Trendu