Connect with us

Srbija

Hantavirus potvrđen na kruzeru, tri žrtve, u Srbiji nema zaraženih

Direktorka Instituta ‘Batut’ navela da je zdravstveni sistem spreman, rizik za Srbiju minimalan

Published

on

Foto Izvor:

Direktorka Instituta ‘Batut’ navela da je zdravstveni sistem spreman, rizik za Srbiju minimalan

Tri osobe preminule su usled hantavirusa na kruzeru na kojem se nalazilo više od 145 putnika iz 28 zemalja, saopštila je direktorka Instituta ‘Batut’, profesorka Verica Jovanović. Prema njenim rečima, nijedan putnik sa spornog kruzera nije iz Srbije, a domaći zdravstveni sistem je spreman da reaguje ako se ukaže potreba.

Na kruzeru, svi putnici su pod strogim epidemiološkim nadzorom, a osobe koje ne razviju simptome biće praćene tokom maksimalnog inkubacionog perioda od 42 dana. “Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije možemo da kažemo da je rizik od bilo kakvog prenosa hantavirusa ovog tipa koji se zove Andes soj zaista mali”, navela je Jovanović.

Profesorka Jovanović je istakla da je Andes soj hantavirusa karakterističan za Južnu Ameriku, posebno Argentinu, i da je laboratorijski potvrđeno da poslednjih 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa. Dodala je da je prenos sa čoveka na čoveka moguć, ali izuzetno redak, te da nema razloga za zabrinutost od pandemije nalik kovidu.

Jovanović je apelovala na građane da vode računa o higijeni, posebno prilikom čišćenja podruma, vikendica i prostora gde mogu biti prisutni glodari, jer se hantavirus najčešće prenosi sa glodara na ljude. Simptomi variraju u zavisnosti od soja, pri čemu evropski tip izaziva probleme sa bubrezima, dok Andes soj može izazvati simptome slične gripu i brzo dovesti do oštećenja pluća.

“Na osnovu svih dostupnih podataka, u Srbiji nema razloga za zabrinutost jer nije bilo putnika sa spornog kruzera, a zdravstveni sistem je spreman da reaguje u slučaju potrebe”, zaključila je Jovanović.

Srbija

Srpski predstavnik izabran za kopredsedavajućeg komiteta Ujedinjenih nacija za geoprostorne informacije

Republički geodetski zavod saopštio je da je Darko Vučetić jednoglasno izabran na sednici u Ženevi

Published

on

By

Republički geodetski zavod saopštio je da je Darko Vučetić jednoglasno izabran na sednici u Ženevi

Pomoćnik direktora Republičkog geodetskog zavoda Darko Vučetić izabran je za kopredsedavajućeg Komiteta Ujedinjenih nacija za upravljanje geoprostornim informacijama za Evropu (UN-GGIM Europe). Kako je saopšteno iz Republičkog geodetskog zavoda, izbor je obavljen na 13. plenarnoj sednici ovog tela održanoj u Ženevi, a Vučetić je jednoglasno podržan od strane predstavnika evropskih država.

Vučetić će u naredne tri godine obavljati funkciju kopredsedavajućeg zajedno sa Džejmsom Norisom iz Ujedinjenog Kraljevstva. Ovaj izbor predstavlja prvi put da Srbija preuzima rukovodeću ulogu u najvišem regionalnom telu Ujedinjenih nacija za oblast geoprostornih informacija, katastra i geodezije.

U saopštenju Republičkog geodetskog zavoda navodi se da je izbor Darka Vučetića priznanje za njegov dugogodišnji rad u međunarodnim stručnim organizacijama i doprinos modernizaciji katastra, razvoju geoprostornih informacija i digitalnoj transformaciji javne uprave u Srbiji.

Tokom svoje karijere, Vučetić je bio član Izvršnog komiteta UN-GGIM Europe, Biroa Radne grupe za zemljišnu administraciju pri Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE WPLA), kao i upravnog odbora organizacije EuroGeographics.

Republički geodetski zavod ocenjuje da ovaj izbor predstavlja značajno međunarodno priznanje za instituciju i Republiku Srbiju, kao i potvrdu stručnog ugleda srpskog katastra među evropskim institucijama i ekspertima. Preuzimanjem funkcije kopredsedavajućeg, Srbija će imati priliku da aktivno učestvuje u kreiranju evropskih i globalnih politika u oblasti geoprostornih informacija, katastra i digitalnog upravljanja.

Pročitaj još

Srbija

Nuklearna energija dobija na značaju zbog potrošnje struje u data centrima

Stručnjaci upozoravaju da rast digitalne ekonomije zahteva stabilne izvore električne energije

Published

on

By

Stručnjaci upozoravaju da rast digitalne ekonomije zahteva stabilne izvore električne energije

Ekspanzija veštačke inteligencije i digitalnih servisa dovela je do naglog rasta potrošnje električne energije u data centrima širom sveta. Prema rečima stručnjaka, trenutni tempo razvoja obnovljivih izvora mogao bi biti nedovoljan da isprati potrebe ove infrastrukture, što otvara pitanje uloge nuklearne energije u budućem energetskom miksu.

Data centri su postali jedni od najvećih pojedinačnih potrošača struje, dok tehnološki sektor ulaže milijarde dolara u nove kapacitete za obradu podataka. Energetski sistem moraće da se prilagodi ovim potrebama bez ugrožavanja klimatskih ciljeva. U tom kontekstu, nuklearna energija ponovo ulazi u fokus kao potencijalno rešenje za stabilno snabdevanje.

Dalibor Arbutina, direktor JP “Nuklearni objekti Srbije”, ističe da kombinacija nuklearne energije, prirodnog gasa i obnovljivih izvora sa sistemima za skladištenje može zadovoljiti rastuće potrebe. “Solarne elektrane i vetroparkovi mogu da obezbede oko 80% potreba, ali samo ako su povezani sa skladištima energije. S obzirom na to da solarne elektrane rade prosečno šest sati dnevno, a vetroelektrane devet sati, potreban je stabilan bazni izvor za snabdevanje 24 sata. Takođe, elektrane na obnovljive izvore često nisu u blizini lokacija data centara, što povećava troškove prenosa”, rekao je Arbutina.

Govoreći o prednostima nuklearne energije za data centre i AI infrastrukturu, Arbutina naglašava da su stabilnost snabdevanja i mogućnost decentralizacije ključne. “Nuklearne elektrane mogu da obezbede stabilnost sistema, ali izgradnja klasičnih postrojenja traje dugo. Zato razvoj malih modularnih elektrana omogućava fleksibilnije lociranje u blizini data centara, čime se smanjuje rizik od prekida napajanja. Tako data centri dobijaju kontinuiran izvor energije bez opterećenja na ostatak mreže”, zaključio je Arbutina.

Pročitaj još

Srbija

Univerzitetski klinički centar Niš uređuje više od 100 novih parking mesta

Uprava UKC Niš saopštila da radovi obezbeđuju lakši pristup pacijentima i porodicama

Published

on

By

Uprava UKC Niš saopštila da radovi obezbeđuju lakši pristup pacijentima i porodicama

U Univerzitetskom kliničkom centru Niš u toku su radovi na uređenju novog parkinga kapaciteta više od 100 vozila, prema zvaničnom saopštenju uprave ustanove. Projekat je pokrenut sa ciljem da se korisnicima Starog kliničkog centra omogući bezbednije i organizovanije parkiranje.

Novi parking prostor, kako je navedeno, unaprediće organizaciju saobraćaja u okviru bolničkog kompleksa i olakšati dolazak pacijentima i njihovim porodicama iz Niša i drugih delova Srbije. Iz UKC Niš ističu da se ovim potezom rešava višedecenijski problem nedostatka parking mesta i uvodi red u sistem.

“Briga o pacijentima počinje od osnovnih uslova – dostupnosti, sigurnosti i uređenog prostora”, navodi se u zvaničnoj izjavi rukovodstva ustanove. Dodaje se da će nova infrastruktura doprineti smanjenju stresa i gubitka vremena prilikom traženja parkinga, omogućavajući porodicama da budu bliže svojim najmilijima tokom lečenja.

Radovi se izvode pod vođstvom doc. dr Milana Lazarevića, direktora UKC Niš, a očekuje se da će završetkom projekta biti značajno poboljšani uslovi za sve korisnike zdravstvenih usluga ovog centra.

Pročitaj još

U Trendu