Srbija

Epidemiolog iz Vranja: Andes soj hantavirusa ne preti masovnom širenju u Srbiji

Zdravstvene službe prate kontakte, putnici sa kruzera pod nadzorom 40 dana

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zdravstvene službe prate kontakte, putnici sa kruzera pod nadzorom 40 dana

Epidemiolog Zavoda za javno zdravlje u Vranju, dr Slađan Stanković, izjavio je da se andes soj hantavirusa, koji je potvrđen na kruzeru kod Južne Amerike, ne može proširiti masovno kao što je bio slučaj sa virusom korona. Prema njegovim rečima, prenos virusa među ljudima moguć je samo pri veoma bliskom kontaktu, putem kapljica pljuvačke, što značajno smanjuje rizik od širenja.

“Kod ovog soja prenos među ljudima jeste moguć, ali uglavnom pri veoma bliskom kontaktu. To nije način prenošenja koji ima potencijal kao korona. Najvažnija je izolacija, zbog čega se sada rigorozno sprovodi nadzor svih kontakata”, izjavio je dr Stanković.

Svi putnici sa kruzera, uključujući i one bez simptoma, biće pod zdravstvenim nadzorom najmanje 40 dana, što odgovara maksimalnom inkubacionom periodu virusa. Zdravstvene službe više zemalja aktivno traže putnike koji su ranije napustili brod. “Dobro je što se sve dogodilo na brodu, jer su kontakti ograničeni i lakše se prate. I oni koji budu pušteni sa broda zbog lečenja biće izolovani dok ne prestanu da budu zarazni”, dodao je dr Stanković.

Kao dodatni kontekst, dr Stanković je istakao da je Pčinjski okrug endemsko područje za mišju groznicu, ali da se u Srbiji slučajevi do sada nisu prenosili sa čoveka na čoveka, već preko izlučevina glodara, kontaminirane prašine i neopranih šumskih plodova. Preporučio je poseban oprez prilikom boravka u prirodi i čišćenja prostorija koje dugo nisu provetravane.

“Važno je prati šumsko voće i sve namirnice koje su mogle biti u kontaktu sa glodarima. Poseban oprez potreban je pri čišćenju podruma, ostava i vikendica koje dugo nisu provetravane, jer se virus može preneti i udisanjem prašine. Trebalo bi voditi računa i o vodi iz prirode i ne piti je bez provere da li je bezbedna”, upozorio je epidemiolog.

U periodu od 1989. do 2025. godine, u Pčinjskom okrugu registrovane su 32 osobe obolele od mišje groznice, a devetoro je preminulo. Poslednji smrtni slučaj zabeležen je 2022. godine, dok u poslednje tri godine nije bilo novih registrovanih slučajeva. “Ranije zdravstveni radnici nisu brzo prepoznavali bolest, pa je bilo i više smrtnih ishoda. Danas se odmah reaguje čim dođe do naglog pada trombocita, što je jedan od važnih znakova mišje groznice. Pacijenti se bez odlaganja šalju u Infektivnu kliniku u Nišu, zbog čega su ishodi lečenja bolji”, zaključio je dr Stanković.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version