Connect with us

Srbija

Aleksa Marković govori o ličnoj borbi sa gojaznošću i emotivnim prejedanjem

Sagovornik otkriva da su dijete rešavale posledicu, ali ne i uzrok, dok stručnjaci nisu pitali zašto jede

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Privatna arhiva

Sagovornik otkriva da su dijete rešavale posledicu, ali ne i uzrok, dok stručnjaci nisu pitali zašto jede

Aleksa Marković izneo je svoju ispovest o dugogodišnjoj borbi sa gojaznošću i emotivnim prejedanjem, ističući da se iza viška kilograma često kriju problemi koje okolina ne vidi. Kako navodi, promena nije počela dijetama, već kada je prepoznao unutrašnje razloge zbog kojih je posezao za hranom.

Marković je godinama pokušavao da reši problem gojaznosti kroz brojne dijete i konsultacije sa nutricionistima, ali su preporuke bile ograničene na kalorijske planove i spiskove dozvoljene hrane. Kako ističe, niko ga nije pitao zbog čega zapravo jede, niti se bavio njegovim emotivnim stanjem.

„Hrana mi nije bila zadovoljstvo. Bila je beg. Dok jedem, ne razmišljam. Čim završim, bol se vrati još jači“, navodi Marković, opisujući kako je stres često vodio do prejedanja, umesto suočavanja sa problemima.

Stručnjaci su, prema njegovim rečima, uglavnom pristupali problemu kroz pravila i zabrane, dok je glavni uzrok ostajao neprepoznat. Dijete su pomagale da na kratko smrša, ali bez trajnog rešenja. Marković podvlači važnost razumevanja psiholoških faktora u borbi sa gojaznošću, smatrajući da je potrebno baviti se uzrocima, a ne samo posledicama.

„Svi su gledali tanjir, a niko ono što nosim u sebi. Svi pretpostavljaju da kada imate višak kilograma da je to zato što samo jedete i da nemate drugih problema“, istakao je Marković, dodajući da promena počinje tek kada osoba postane svesna svojih unutrašnjih borbi.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Srbija

Letnja škola kaligrafije i istorije održava se u manastiru kod Prizrena

Učesnici iz više regiona predstavili radove, završna priredba planirana za petak

Objavljeno pre

,

Objavio:

Učesnici iz više regiona predstavili radove, završna priredba planirana za petak

Deseta Svetoarhangelska letnja škola kaligrafije i istorije organizovana je ove godine u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena. Na radionici učestvuju deca sa Kosova i iz regiona, a završna priredba biće održana u petak, kada će polaznici izložiti svoje kaligrafske radove.

Vasilija Gavrilović iz Beograda drugi put prisustvuje školi, navodeći da je prethodno iskustvo bilo izuzetno značajno za nju. ‘Mnogo mi je drago što mogu ponovo da dođem jer prošli put kad sam bila to su bila najbolja četiri dana u mom životu. Kaligrafiju što učimo je pismo kojim se ranije pisalo, i čast je pisati time. Jako mi se sviđa i mislim da sam se pronašla u tome. Verovatno ću nastaviti time da se bavim kao hobijem’, rekla je Gavrilović.

Stefan Tomić, učesnik iz Švajcarske, istakao je da mu se radionice dopadaju i da planira da nastavi da dolazi. ‘Dolazim iz Švajcarske, pričam srpski pošto su mi roditelji iz Bijeljine. Sviđaju mi se radionice kaligrafije, dobro je društvo, učimo i istoriju. Doći ću i sledeće godine i uvek kad mogu’, izjavio je Tomić.

Magdalena Savić iz Batusa sa Kosova preporučila je svima da se uključe u radionice sledeće godine. ‘Ova radionica kaligrafije mi se mnogo sviđa, ovde sam drugi put i želela bih svima da preporučim da dođu i probaju neko novo iskustvo i da upoznaju ljude’, navela je Savić.

Akademski slikar i kaligraf Danica Veselinović iz Loznice najavila je da će deca u petak izložiti svoje radove. Organizatori su pozvali sve zainteresovane da se priključe narednih godina.

Učesnici: Preporučujemo svima da dodju i učestvuju na Svetoarhangelskoj letnjoj školi


Pročitaj još

Srbija

Ambasador Srbije i gradonačelnik Niša obišli povređene državljane Srbije u bolnici u Risnu

Zvaničnici posetili sedam povređenih nakon saobraćajne nesreće, svi stabilno i spremni za transport

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici posetili sedam povređenih nakon saobraćajne nesreće, svi stabilno i spremni za transport

Ambasador Srbije Nebojša Rodić i gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović obišli su danas sedam povređenih državljana Srbije koji su hospitalizovani u specijalnoj bolnici “Vaso Ćuković” u Risnu, nakon saobraćajne nesreće na magistralnom putu Kotor-Nikšić 12. jula 2026. godine, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prilikom posete, zvaničnici su razgovarali sa medicinskim osobljem i informisali se o stanju pacijenata, koji su prema navodima iz bolnice u stabilnom stanju i spremni za transport u Srbiju.

Ambasador Rodić je, zajedno sa generalnim konzulom Republike Srbije u Herceg Novom Jasminom Milačić, obišao i povređenu državljanku Srbije koja je na lečenju u bolnici u Kotoru. Predstavništva Srbije u Crnoj Gori su u stalnom kontaktu sa osobljem Kliničkog centra Crne Gore, gde je hospitalizovan maloletni državljanin Srbije kojem se pruža potrebna medicinska pomoć.

Ambasada Republike Srbije navodi da je u neprekidnoj komunikaciji sa relevantnim institucijama u Crnoj Gori i sa povređenim državljanima Srbije, kojima je obezbeđena logistička i druga neophodna pomoć nakon saobraćajne nesreće. „Svi povređeni su pod stalnim nadzorom lekara, a naše predstavništvo prati njihovo zdravstveno stanje i pruža svu neophodnu podršku“, saopšteno je iz ambasade.

Pročitaj još

Srbija

Neplanirani troškovi na letovanju povećavaju izdatke građana Srbije

Finansijski savetnici upozoravaju na skrivene troškove prilikom odlaska na letovanje, uključujući provizije i kursne razlike

Objavljeno pre

,

Objavio:

Finansijski savetnici upozoravaju na skrivene troškove prilikom odlaska na letovanje, uključujući provizije i kursne razlike

Građani Srbije često se suočavaju sa neplaniranim troškovima prilikom odlaska na letovanje, što može značajno uticati na ukupne izdatke za odmor, navode finansijski savetnici. Troškovi kupovine evra, plaćanja karticom u inostranstvu, provizije, putno zdravstveno osiguranje i pomoć na putu često se ne uzimaju u obzir prilikom planiranja budžeta za putovanje.

Sve veći broj građana devize kupuje putem mobilnih aplikacija, zbog praktičnosti i mogućnosti povoljnijeg kursa. Ipak, razlika u kursu prilikom kupovine većih iznosa može predstavljati realnu uštedu ili dodatni trošak.

Plaćanje karticama u inostranstvu postalo je standard, ali retko ko proverava po kom kursu banka obračunava transakcije, što može dovesti do skrivenih troškova. Stručnjaci ističu da je važno obratiti pažnju na kursne liste i eventualne dodatne provizije.

Putno zdravstveno osiguranje smatra se sigurnošću, a ne troškom. Cena lekarske intervencije u inostranstvu često premašuje cenu samog osiguranja, ali mnogi građani i dalje kupuju polisu u poslednjem trenutku ili je u potpunosti preskaču.

Kvar automobila van granica Srbije povlači dodatne troškove šlepovanja, popravke i eventualnog smeštaja, pa je asistencija na putu pogodnost koju vozači sve češće traže. Finansijski savetnici podsećaju da banke prilagođavaju svoje pakete korisnicima, nudeći objedinjene usluge koje mogu olakšati upravljanje finansijama tokom putovanja.

„Najveći troškovi letovanja često nisu oni koje planiramo, već oni koje primetimo tek kada se vratimo kući“, navode finansijski savetnici.

Pročitaj još

U Trendu