Connect with us

Domaće

Srbija četvrta u Evropi po proizvodnji borovnica, izvozna cena do 8 evra po kilogramu

Borovnica postaje među deset vodećih izvoznih proizvoda, a 40 odsto gazdinstava obrađuje do dva hektara

Published

on

pexels-photo-36219480

Borovnica postaje među deset vodećih izvoznih proizvoda, a 40 odsto gazdinstava obrađuje do dva hektara

Srbija je zauzela četvrto mesto u Evropi po savremenoj proizvodnji borovnica, a izvozna cena kvalitetnih plodova tokom prošle godine dostizala je od sedam do osam evra po kilogramu, pokazuju najnovije ekonomske analize. Profesor Zoran Keserović sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu ističe da je voćarstvo na prvom mestu po strukturi izvoza prehrambenih proizvoda, a da su borovnice, uz jabuke, maline, smrznute višnje i kupine, ključne za rast ovog sektora u poslednjih 15 godina.

Prema rečima Keserovića, Srbija je prepoznatljiva na evropskom i svetskom tržištu zahvaljujući savremenim zasadima borovnice i povoljnim agroekološkim uslovima. Berba borovnice u Srbiji počinje početkom juna, kada se sezona završava u Portugaliji, što omogućava ostvarivanje konkurentske prednosti na tržištu. Profesor naglašava da je uz hemijsku i mehaničku analizu zemljišta i vode, kao i izbor kvalitetnog sadnog materijala, moguće izbeći greške koje bi uticale na prinos i kvalitet voća.

Borovnica se sve više prepoznaje kao jedna od najprofitabilnijih voćnih vrsta, a u narednih deset godina očekuje se da uđe među deset najvažnijih izvoznih prehrambenih proizvoda iz Srbije. “Na malim površinama mogu se ostvariti veliki prihodi, možda i najveći od svih poljoprivrednih kultura. U Srbiji čak 40 odsto gazdinstava ima do dva hektara, a oko 75 odsto do pet hektara. Ako bi se borovnica uzgajala u plastenicima, na hektar ili hektar i po, ranije bi rodila i dostigla veću cenu”, izjavio je profesor Keserović.

Pored toga, Keserović preporučuje izbor odgovarajućih parcela, sa naglaskom da ravničarski krajevi, pogođeni obilnim padavinama, nisu pogodni za podizanje zasada. Borovnica se može uzgajati i u kontejnerima zapremine od 70 do 80 litara, što omogućava preciznu kontrolu navodnjavanja. S obzirom na deficitarnost ove voćne vrste, Srbija ima potencijal za brzo osvajanje evropskog i svetskog tržišta, uz potrebu za brendiranjem i zaštitom proizvoda.

“Ako se proizvedu kvalitetni plodovi borovnice, postiže se visoka cena. U izvozu prošle godine kretala se između sedam i osam evra. To je prva berba, a postoje i sorte kod kojih se berba obavlja u dva navrata”, istakao je Keserović, dodajući da je kvalitet sadnog materijala osnov za dobru proizvodnju i stabilan izvoz.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija izgubila 24 naselja, u 1.300 mesta posao ima manje od 18 odsto stanovnika

Više od 400 sela na izdisaju, svako peto malo mesto sa stanovnicima starijim od 65 godina, do kraja veka nestaje četvrtina naselja

Published

on

By

Više od 400 sela na izdisaju, svako peto malo mesto sa stanovnicima starijim od 65 godina, do kraja veka nestaje četvrtina naselja

Srbija je prema najnovijim analizama izgubila 24 naselja, koja danas postoje samo u statistici o izgubljenom stanovništvu. U zemlji postoji više od 1.300 malih mesta sa najviše 100 ljudi, gde je procenat zaposlenih manji od 18% ukupnog stanovništva. Više od 400 sela je pred gašenjem, dok svako peto malo mesto ima stanovnike starije od 65 godina, pokazuju poslednji rezultati popisa. Prema procenama, do kraja ovog veka Srbija će ostati bez četvrtine ukupnog broja naselja, a čak i veći gradovi suočavaju se sa smanjenjem broja stanovnika.

Prva naselja bez stalnih žitelja registrovana su još tokom popisa iz 1991. godine – Vukojevac u opštini Kuršumlija i Sakulja u opštini Lazarevac. Selo Sakulja je raseljeno još 1984. godine zbog rudnika Kolubara. Danas su u tom području ostale samo naslage zemlje i makadamski put, bez stanovnika, škole i drugih objekata. Studija profesorke Geografskog fakulteta Dragice Gatarović, objavljena od strane Republičkog zavoda za statistiku, ukazuje da su ta naselja tokom decenija živela u siromaštvu i izolaciji, često na visinama do 1.500 metara, kilometrima udaljena od većih centara i saobraćajnica.

Sakulja je specifična i po tome što je jedino ugašeno selo u Beogradskom regionu, dok u Vojvodini nije registrovano nijedno takvo naselje. Najteža situacija je na jugu i istoku Srbije: Pčinjska oblast prednjači sa pet sela bez stanovnika, Pirotska oblast je ostala bez četiri sela, po tri su ugašena u Jablaničkom i Topličkom kraju, a jedno u Nišavskom regionu. Čestelin, udaljen manje od deset kilometara od Vranja, imao je 75 učenika pedesetih godina prošlog veka. Međutim, zbog nedostatka puta, struje i kanalizacije, stanovnici su počeli da odlaze sedamdesetih godina. Do 2014. godine ostalo je pet stanovnika, a nakon popisa 2022. godine Čestelin je i zvanično izbrisan sa mape naselja.

Šumadija i Zapadna Srbija beleže pet ugašenih naselja, od kojih je Mali Borak raseljen zbog širenja rudnika, dok se ostala četiri sela nalaze u Raškoj oblasti. Selo Pokrvenik, koje je popisao i Vuk Karadžić, nekada je imalo devet kuća, a preživelo je i Prvi i Drugi svetski rat. Ipak, prema popisu iz 2002. godine, u selu je živelo 11 ljudi, dok danas nema više nijednog stanovnika.

Zanimljivo je da su tokom popisa 2022. godine pojedina sela, ranije evidentirana kao napuštena, ponovo imala od jednog do devet žitelja. To su Brestovo, Obrtince, Koritnjak, Pljačkovica i Đorđevac na istoku i jugu Srbije. I pored ovakvih primera, demografski oporavak ugašenih naselja ocenjuje se kao malo verovatan, imajući u vidu negativne trendove u većini preostalih malih mesta.

Pročitaj još

Domaće

Cene dizela u BiH premašile 4 KM, litar skuplji od 2 evra

Prosečna cena dizela dostigla 3,52 KM, Vlada RS ukida akcizu i smanjuje cenu za 10 feninga

Published

on

By

Prosečna cena dizela dostigla 3,52 KM, Vlada RS ukida akcizu i smanjuje cenu za 10 feninga

Vozači u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa rekordnim poskupljenjem goriva, jer je cena dizela na pojedinim pumpama dostigla 4 konvertibilne marke (više od 2 evra) po litru, što je najviši iznos još od perioda pandemije. Prema ekonomskim analizama, ovo značajno povećanje dovelo je do šoka na tržištu koje je do sada bilo među najpovoljnijim u regionu. Pre najnovijeg sukoba na Bliskom istoku, cene goriva u BiH bile su znatno niže – dizel je koštao oko 2,25 KM, a benzin 2,30 KM po litru. Sada se na jednoj benzinskoj pumpi u Kotor Varoši dizel prodaje po 3,98 KM, dok je benzin na istom mestu iznad 3 marke (3,04 KM). Prosečna cena dizela na tržištu BiH iznosi 3,52 KM (1,8 evra), a benzina 2,79 KM (1,43 evra) po litru. Kao odgovor na rast cena, Vlada Republike Srpske donela je 1. aprila odluku o ukidanju akcize na gorivo, što će smanjiti cenu za 10 feninga po litru. Povraćaj novca biće omogućen direktno na benzinskim pumpama, ali isključivo za lokalno stanovništvo sa ličnom kartom i registarskom tablicom iz Srpske. “Kada kupujete gorivo, račun će automatski biti umanjen za 10 feninga po litru. Potrebno je da imate ličnu kartu izdatu od MUP-a Republike Srpske i registarsku tablicu iz Srpske”, izjavio je ministar trgovine i turizma Srpske, Nedo Puhovac. Poslednjim poskupljenjem, cene goriva u BiH približile su se administrativno ograničenim cenama u Srbiji, gde litar dizela košta 1,8 evra, a bezolovni benzin BMB95 1,6 evra.

Pročitaj još

Domaće

Švajcarski proizvođači sira dobili dozvolu za upotrebu praha u proizvodnji ementalera

Prašak od 100 odsto organskog cveća sena koristi se u izuzetno malim količinama na stotine kilograma sira, uz sudsku potvrdu rešenja iz 2025. godine

Published

on

By

Prašak od 100 odsto organskog cveća sena koristi se u izuzetno malim količinama na stotine kilograma sira, uz sudsku potvrdu rešenja iz 2025. godine

Švajcarski proizvođači sira od sada imaju zvaničnu dozvolu da koriste prah za perforaciju prilikom proizvodnje ementalera, nakon što je Savezni upravni sud 2025. godine doneo presudu u njihovu korist. Odluka je doneta zbog višegodišnjih problema sa nedostatkom karakterističnih rupa u ovom poznatom siru, što je posledica promena u procesu muže i sve čistijeg mleka.

Tradicionalno, rupe u ementaleru nastajale su zahvaljujući česticama sena iz štale koje su dospevale u mleko tokom ručne muže. Sa uvođenjem automatskih mašina za mužu, mleko sada ide direktno iz vimena u rezervoar za hlađenje, bez prisustva čestica sena, što je uticalo na proces fermentacije i formiranje rupa. Kao rešenje, proizvođači su počeli da koriste prah za perforaciju, koji se sastoji od 100 odsto organskog cveća sena. Prah se koristi u izuzetno malim količinama na stotine kilograma sira, ali proizvođači ističu da efekat na formiranje rupa ostaje očigledan.

Udruženje proizvođača ementala Švajcarske bilo je prinuđeno da ide na sud zbog upotrebe ovog praha. Savezni upravni sud je u presudi naveo: „Prašak od cveća sena je trenutno jedino i najbolje rešenje protiv rupa koje nestaju.“

Iako je Švajcarska savezna kancelarija za poljoprivredu, poznata po strogim propisima za poljoprivredne proizvode, dugo odbijala da odobri upotrebu ovog praha zbog straha od industrijalizacije proizvodnje, konačna dozvola je izdata tek nakon sudske odluke iz 2025. godine.

Pročitaj još

U Trendu