Connect with us

Beograd

Spasovdanska litija u Beogradu predvođena patrijarhom Porfirijem stigla do Hrama Svetog Save

Hiljade vernika učestvovalo u litiji, tokom koje je nošen Pojas Presvete Bogorodice iz manastira Vatoped

Published

on

Foto Izvor:

Hiljade vernika učestvovalo u litiji, tokom koje je nošen Pojas Presvete Bogorodice iz manastira Vatoped

Beograd je 23. maja obeležio Spasovdan, gradsku slavu, svečanom litijom koja se kretala od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save. Litiju je predvodio patrijarh srpski Porfirije, noseći Pojas Presvete Bogorodice, jednu od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, koja je prethodno stigla iz manastira Vatoped gde se čuva više od šest vekova.

Litija je započela u 19 časova ispred Vaznesenjske crkve, uz prisustvo velikog broja vernika, episkopa, sveštenstva, monaštva, predstavnika državnih institucija i kulturnih društava. Časni krst ove godine nosio je Andrej Drobnjaković, učenik Matematičke gimnazije, koji je osvojio brojne medalje na olimpijadama znanja.

Kolona se kretala Ulicom kneza Miloša, zatim Ulicom kralja Milana, do Slavije gde je održana molitva, a zatim nastavila Bulevarom oslobođenja do Hrama Svetog Save. Po završetku litije, patrijarh Porfirije je uneo Pojas Presvete Bogorodice u hram, gde je služen akatist i održana beseda.

Vernicima je u Hramu Svetog Save podeljeno 300.000 trakica koje su osveštane na pojasu Presvete Bogorodice, a do 29. maja biće omogućeno poklonjenje i celivanje pojasa u hramu. Tradicija deljenja osveštanih trakica potiče od višegodišnjeg poštovanja ove svetinje u pravoslavlju.

Obeležavanje Spasovdana započelo je jutarnjom arhijerejskom liturgijom u Vaznesenjskoj crkvi, a nastavilo se lomljenjem slavskog kolača u Starom dvoru uz prisustvo predstavnika državnih i gradskih vlasti. Litija povodom gradske slave tradicionalno se održava još od 1862. godine, a Beograd slavi Spasovdan kao dan kada je 1403. godine postao srpska prestonica.

Beograd

Delovi Vračara, Čukarice i Zemuna bez struje zbog radova na mreži

Prema zvaničnim najavama, isključenja struje traju tokom dana, a radove nadgleda distributer električne energije

Published

on

By

Prema zvaničnim najavama, isključenja struje traju tokom dana, a radove nadgleda distributer električne energije

Više delova Beograda ostaće danas bez električne energije zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži, saopštili su nadležni. Isključenja su najavljena za opštine Vračar, Čukarica i Zemun, a u nekim delovima prekidi snabdevanja trajaće i do devet sati.

Prema najavi, na Vračaru će bez struje biti stanari Bulevara oslobođenja (brojevi 15-17, 21-29) i ulice Kneginje Zorke (2-8, 1-1, 5-5) u periodu od 09:00 do 11:00 časova, dok će isključenja na Požarevačkoj ulici (13-17) i Tomaša Ježa (16, 17-19) trajati od 09:00 do 14:00 časova.

Na teritoriji Čukarice, isključenja su najavljena od 08:00 do 17:00 časova za naselje Sremčica, uključujući nekoliko ulica kao što su Bajčinska, Beogradska, Davidovićev sokak, Gorskog cara, Miluna Petkovića, kao i više ulica koje nose nazive po porodicama. Precizirani su i brojevi kuća koje će biti pogođene prekidima.

U opštini Zemun, električna energija neće biti dostupna od 10:00 do 13:00 časova u delovima ulica Cara Dušana (158A), Kovača J. Petrovića (2-18, 1-7) i Pregrevica (60-60B, 80-80B, 94-120, 124-136, 77-95A, 99-121V).

Kako je saopšteno, svi radovi se izvode prema unapred utvrđenom rasporedu radi unapređenja i održavanja distributivne mreže. “Planirana isključenja neophodna su radi bezbednog izvođenja radova na mreži. Korisnicima se savetuje da tokom trajanja prekida obezbede alternativne izvore energije ukoliko je to potrebno”, navode iz distributera.

Nadležni apeluju na građane da imaju razumevanja tokom trajanja radova i naglašavaju da će električna energija biti uključena čim se steknu tehnički uslovi.

Pročitaj još

Beograd

Izmene u saobraćaju GSP na Bežanijskoj kosi zbog radova do 17. jula

Sekretarijat za javni prevoz saopštio zatvaranje dela ulice Nedeljka Gvozdenovića i privremene trase linija

Published

on

By

Sekretarijat za javni prevoz saopštio zatvaranje dela ulice Nedeljka Gvozdenovića i privremene trase linija

Saobraćaj javnog prevoza na Bežanijskoj kosi biće izmenjen zbog radova na izgradnji kišne i fekalne kanalizacije u Ulici Nedeljka Gvozdenovića, na delu od raskrsnice sa Surčinskom ulicom do raskrsnice sa Ulicom Srđana Aleksića, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz. Prva faza radova počinje sutra i trajaće do 17. jula, tokom koje će deo ulice u dužini od 60 metara biti zatvoren, a izlazak vozila javnog prevoza iz okretnice „Bežanijska kosa” neće biti moguć.

Tokom trajanja radova, vozila sa linija 70, 74, 75 i ADA 5 saobraćaće do privremenog dolazno-polaznog stajališta „Bežanijska kosa 1” u Ulici Srđana Aleksića. Sekretarijat za javni prevoz navodi da će dodatne informacije o promenama trasa i stajališta biti dostupne korisnicima tokom trajanja radova.

“Izmene u radu linija su neophodne radi bezbednog i nesmetanog odvijanja radova na izgradnji kanalizacije”, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.

Nakon završetka prve faze i do 17. jula, predviđeno je potpuno zatvaranje saobraćaja u Ulici Nedeljka Gvozdenovića, o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena.

Pročitaj još

Beograd

Pojava slatkovodnih meduza u Savskom jezeru na Adi Ciganliji

Stručnjaci navode da prisustvo meduza nije opasno za kupače, radi se o bezopasnim vrstama

Published

on

By

Stručnjaci navode da prisustvo meduza nije opasno za kupače, radi se o bezopasnim vrstama

Slatkovodne meduze primećene su u Savskom jezeru na Adi Ciganliji, što je privuklo pažnju brojnih posetilaca ovog popularnog beogradskog izletišta. Prema rečima stručnjaka, reč je o hidromeduzama poreklom iz Kine, koje su u Evropu stigle krajem 19. veka, a u Savskom jezeru su prisutne od šezdesetih godina prošlog veka.

Ove meduze su male veličine, rastu od pet milimetara do oko dva centimetra i izgledom podsećaju na morske vrste, ali su potpuno bezopasne za ljude. Biolog i ihtiolog Aleksandar Hegediš ističe da nema razloga za zabrinutost i da slatkovodne meduze ne predstavljaju nikakvu opasnost za kupače.

“Poreklom su iz Kine, ali su se odavno prilagodile evropskim vodama. Njihova prisutnost u Savskom jezeru je redovna i ne utiče na bezbednost ljudi”, naveo je dr Hegediš u zvaničnoj izjavi.

Stručnjaci podsećaju da je pojava slatkovodnih meduza u ovom periodu godine česta, te savetuju kupačima da nema razloga za paniku. Nije zabeležen nijedan slučaj povrede ili reakcije izazvane kontaktom sa ovim životinjama.

Pročitaj još

U Trendu