Connect with us

Svet

SAD prate zdravstveno stanje 41 osobe zbog sumnje na hantavirus

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti nadzire slučajeve, svi upućeni da ostanu kod kuće 42 dana

Published

on

Foto Izvor:

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti nadzire slučajeve, svi upućeni da ostanu kod kuće 42 dana

Zdravstvene vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama prate stanje 41 osobe za koje postoji sumnja da su potencijalno zaražene hantavirusom, saopšteno je iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Od svih osoba je zatraženo da ostanu kod kuće i izbegavaju kontakte sa drugima tokom 42-dnevnog perioda, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Prema navodima CDC, potencijalno zaraženi su podeljeni u tri grupe: putnici koji su nedavno repatrirani i nalaze se u Nebraski i Emoriju, putnici koji su napustili kruzer i vratili se svojim domovima pre nego što je epidemija identifikovana, kao i oni koji su možda bili izloženi virusu tokom putovanja, naročito na letovima gde su bila prisutna simptomatska lica.

Lekar CDC Dejvid Fiter izjavio je da je cilj praćenja sprečavanje širenja infekcije. “To su putnici koji su repatrirani, zatim oni koji su napustili kruzer pre izbijanja epidemije, i putnici izloženi na letovima sa simptomatskim slučajevima”, rekao je Fiter.

Ranije istog dana, zdravstvena zvaničnica iz Francuske Stefani Rist saopštila je da su svi kontakti osoba koje su bile pozitivne na hantavirus u Francuskoj testirani i da su svi rezultati bili negativni.

Epidemija hantavirusa, andskog soja, izbila je na holandskom kruzeru “MV Hondius” u aprilu ove godine tokom putovanja iz Argentine za Zelenortska Ostrva. Svetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi zbog dugog perioda inkubacije, koji može trajati do šest nedelja, broj slučajeva mogao da poraste.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Crvenkasto nebo iznad Njujorka tokom proslave Dana nezavisnosti privuklo pažnju građana

Meteorolozi objasnili prirodni fenomen, manifestacije u gradu nastavljene prema planu

Published

on

By

Meteorolozi objasnili prirodni fenomen, manifestacije u gradu nastavljene prema planu

Neuobičajena crvenkasta nijansa neba zabeležena je iznad Njujorka tokom proslave 250. godišnjice potpisivanja Deklaracije o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, navode policijski izvori. Prizor je viđen dok su milioni građana i turista pratili program duž Istočne reke i luke, gde su održane parade istorijskih jedrenjaka i vazduhoplovne demonstracije.

Fotografije Menhetna i Kipa slobode obasjanih crvenkastim odsjajem ubrzo su preplavile društvene mreže. Pojedini korisnici su ovaj fenomen nazvali “zloslutnim znakom” i povezivali ga sa trenutnim političkim i ekonomskim prilikama u zemlji.

Prema izjavama meteorologa i stručnjaka za atmosferu, reč je o poznatom optičkom efektu izazvanom Rejlijevim rasejanjem svetlosti. “Tokom zalaska Sunca, svetlost prolazi kroz deblji sloj atmosfere, što dovodi do raspršivanja kraćih talasnih dužina, dok do posmatrača uglavnom dopiru crveni i narandžasti tonovi”, navodi se u objašnjenju. Intenzitet crvene boje dodatno pojačavaju mikroskopske čestice u vazduhu, kao što su vlaga, smog, prašina ili dim.

I pored komentara na društvenim mrežama, program obeležavanja jubileja nastavljen je prema planu. Organizatori procenjuju da bi manifestacije, koje uključuju paradu više od 60 međunarodnih jedrenjaka i vojne brodove, mogle privući oko 10 miliona posetilaca i gradu doneti prihod od oko 2,85 milijardi dolara (oko 312,5 milijardi dinara).

“Fenomen crvenog neba je prirodna pojava i često se javlja tokom zalaska Sunca, posebno posle oluja ili u uslovima povećane vlažnosti”, objasnili su stručnjaci za atmosferu.

Pročitaj još

Svet

Horor! Više od 1.000 ljudskih kostiju pronađeno u dvorištu porodične kuće

Policija i stručnjaci sprovode istragu, pronađeni ostaci stari između 50 i 100 godina

Published

on

By

Policija i stručnjaci sprovode istragu, pronađeni ostaci stari između 50 i 100 godina

Porodica iz nemačkog grada Braunšvajga otkrila je tokom uređenja svog dvorišta više od 1.000 ljudskih kostiju i zuba, prema navodima policijskih izvora. Otkriće je usledilo dok je bračni par uklanjao stare staze i pripremao zemljište za baštu u naselju Dibesdorf, dve godine nakon kupovine kuće.

Nakon pronalaska ostataka, porodica je odmah obavestila policiju, koja je zajedno sa stručnjacima sudske medicine sprovela detaljan uviđaj i prikupila ljudske kosti i zube. Prema dosadašnjim analizama, na ostacima nisu pronađeni tragovi povreda koji bi ukazivali na nasilnu smrt.

“Prema prvim procenama, posmrtni ostaci stari su između 50 i 100 godina”, navedeno je iz tužilaštva u Braunšvajgu. Istražitelji trenutno nemaju dokaze koji bi omogućili identifikaciju preminulih osoba, a na mestu pronalaska nisu nađeni lični predmeti ili drugi tragovi koji bi mogli pomoći u utvrđivanju identiteta.

“Istraga je u toku, a svi prikupljeni ostaci biće dalje analizirani”, saopštili su iz policije. Zvaničnici ističu da nema indicija o krivičnom delu, te da se nastavlja rad na utvrđivanju porekla i okolnosti ovog neobičnog pronalaska.

Pročitaj još

Svet

Napredna DNK analiza omogućila identifikaciju vojnika iz Američkog revolucionarnog rata

Arheolozi i stručnjaci za genetiku potvrdili identitet posmrtnih ostataka pronađenih kod Camdena u Južnoj Karolini

Published

on

By

Arheolozi i stručnjaci za genetiku potvrdili identitet posmrtnih ostataka pronađenih kod Camdena u Južnoj Karolini

Posmrtni ostaci pronađeni na bojištu kod Camdena u Južnoj Karolini, gde su se u avgustu 1780. godine sukobile britanske i američke trupe tokom Američkog revolucionarnog rata, nedavno su identifikovani korišćenjem savremene DNK tehnologije. Otkriće su potvrdili arheolozi i stručnjaci za genetiku, koji su naveli da su posmrtni ostaci, ranije poznati pod šifrom 9B, pripadali Džonu Pamfriju, vojniku iz Merilenda.

Arheolozi Džim Leg i Stiv Smit, koji decenijama proučavaju bojište kod Camdena, pronašli su nekoliko grobova sa ostacima vojnika, među kojima su metalni dugmići ukazivali na to da su neki od poginulih bili pripadnici Kontinentalne vojske. Zbog nedostatka ličnih dokumenata, ostaci su bili identifikovani samo brojevima.

Prema istorijskim podacima, tokom bitke kod Camdena oko 2.000 pripadnika Kontinentalne vojske je poginulo, ranjeno ili zarobljeno, a sudbina mnogih vojnika ostala je nepoznata njihovim porodicama. Zahvaljujući razvoju DNK tehnologije, kao i biografskim i genealogskim istraživanjima, stručnjaci su uspeli da utvrde identitet jednog od stradalih.

Genetičarka Alison Pikok navela je da je u identifikaciji korišćeno više tipova DNK analiza i podaci iz porodičnih stabala. Prema istorijskoj dokumentaciji, porodica Pamfri potiče iz Merilenda i bila je vlasnik pilana i nekretnina, ali je imanje izgubljeno nakon smrti Džonovog oca. Ova situacija je, prema navodima stručnjaka, mogla uticati na Džonovu odluku da se priključi vojsci u mladosti.

Pamfri je kao vojnik 7. puka iz Merilenda učestvovao u marševima i borbama pod komandom tadašnjeg generala Džordža Vašingtona na teritorijama Nju Džersija i Pensilvanije. DNK uzorci su upoređeni sa tri ženske potomkinje iz porodice Pamfri, što je omogućilo potvrdu identiteta posmrtnih ostataka.

Ovo otkriće, prema rečima članova porodice, ima poseban značaj jer pruža odgovor na pitanje koje je ostalo otvoreno više od dva veka. Stručnjaci ističu da napredak u forenzičkoj genetici otvara mogućnost identifikovanja i drugih nepoznatih vojnika iz istorijskih sukoba.

Pročitaj još

U Trendu