Connect with us

Domaće

SAD najavljuju carinu od 100% na evropski uvoz, trgovinski deficit dostigao 106 milijardi dolara

Tramp upozorava na carine za zemlje s digitalnim porezima, dok Brisel najavljuje odgovor na svaku jednostranu meru

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Tramp upozorava na carine za zemlje s digitalnim porezima, dok Brisel najavljuje odgovor na svaku jednostranu meru

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je mogućnost uvođenja carina od 100% na robu iz svih država koje uvedu porez na digitalne usluge američkih tehnoloških kompanija. U poruci na društvenim mrežama, Tramp je posebno izdvojio evropske zemlje, navodeći da će svaka država koja uvede takav porez odmah biti suočena sa carinom od 100% na svu robu koja ulazi u SAD. On je naglasio da bi ova mera zamenila postojeće trgovinske sporazume i da će se odnositi na sve zemlje koje nastave sa usvajanjem digitalnih poreza.

Evropska komisija odgovorila je da Evropska unija i njene članice imaju suvereno pravo da regulišu ekonomsku aktivnost na svojoj teritoriji i ocenila da bi eventualne jednostrane mere SAD bile neopravdane. Iz Brisela je saopšteno da će Evropska unija ‘brzo i odlučno reagovati’ kako bi zaštitila svoje interese i regulatornu autonomiju. Komisija je dodala da su porezi na digitalne usluge koncipirani tako da budu nediskriminatorni i primenjuju se na sve velike kompanije, bez obzira na poreklo.

Digitalni porezi su već uvedeni u pojedinim evropskim državama sa ciljem oporezivanja prihoda tehnoloških giganata, dok SAD ove mere već godinama nazivaju diskriminatornim prema američkim firmama. Evropska komisija ističe da ostaje posvećena pronalaženju globalnog rešenja u okviru dogovora Grupe sedam (G7), ali upozorava da će odgovoriti na svaku neopravdanu jednostranu meru iz SAD.

Najnoviji ekonomski podaci iz SAD pokazuju da je robni trgovinski deficit u maju porastao na 106 milijardi dolara, što je najviši nivo u poslednjih više od godinu dana i značajno iznad tržišnih očekivanja. Deficit je povećan sa aprilskih 83 milijarde dolara, dok su analitičari predviđali 85 milijardi dolara. Prema američkom Birou za popis stanovništva, rast deficita uglavnom je posledica povećanja uvoza, koji je u maju dostigao 313 milijardi dolara, najviši nivo u poslednjih 14 meseci. Najveći rast zabeležen je kod robe široke potrošnje, industrijskih sirovina, kao i hrane i pića, što ukazuje na snažnu domaću tražnju.

Istovremeno, američki izvoz je u maju opao za 5,4%, na 208 milijardi dolara. Iako je to treći najveći mesečni izvoz u istoriji, pad je zabeležen uglavnom kod industrijskih sirovina i robe široke potrošnje, pod uticajem rasta cena domaćih proizvoda. Analitičari ocenjuju da trgovinski bilans SAD ostaje pod pritiskom uprkos postojećim carinskim merama, jer snažna domaća potrošnja podstiče rast uvoza brže nego što raste izvoz.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Svetski brendovi beleže rast angažovanosti korisnika tokom Mundijala 2026 uz viralne sadržaje

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Published

on

By

Navijači iz celog sveta generisali su milione pregleda i stotine hiljada novih pratilaca, dok kompanije prepoznaju važnost zajedničkog iskustva umesto klasične promocije

Globalni proizvođači sportske opreme i drugi brendovi koji su prisutni na FIFA World Cup 2026 u Sjedinjenim Državama, Meksiku i Kanadi zabeležili su značajan rast angažovanosti korisnika zahvaljujući jedinstvenoj atmosferi turnira. Prema ekonomskim analizama, potrošači tokom šest nedelja Mundijala nisu fokusirani samo na proizvode, već na osećaj pripadnosti i zajedništva, što je generisalo viralne sadržaje sa milionskim pregledima na društvenim mrežama.

Na stadionima, u barovima i “fan zonama” širom tri zemlje, navijači sa svih kontinenata stvaraju jedinstvenu atmosferu, noseći dresove svojih reprezentacija i spontano komunicirajući sa rivalima. U Sijetlu je, na primer, lokalna zajednica pokrenula “Unity Loop” mrežu navijačkih zona, osmišljenu da podstakne ponovna okupljanja i razmenu iskustava među posetiocima grada.

Nemački navijač Fredi, putujući kroz američki jug, ostvario je 2,7 miliona pregleda na snimku u kom prvi put posećuje Buffalo Wild Wings, što je privuklo stotine hiljada novih pratilaca. Slični trendovi zabeleženi su među turistima iz Azije, Evrope i Južne Amerike, koji su putem društvenih mreža delili autentične doživljaje iz američkih prodavnica i restorana, bez direktne promocije brendova.

Analitičari ističu da ovakvi sadržaji nisu rezultat sponzorstava ili klasičnih marketinških kampanja, već spontani izraz kolektivne efervescencije, kako je sociolog Emil Dirkem nazvao osećaj zajedničke energije i pripadnosti. Brendovi su, ovim putem, nenametljivo uključeni u svakodnevne priče korisnika, što ima dalekosežniji efekat od tradicionalnih reklama.

Iako prosečan brend retko može da ponovi viralnost ovih trenutaka izvan okvira velikih događaja, stručnjaci savetuju kompanijama da kreiraju prostore za zajedničko iskustvo i interakciju među potrošačima, kao što su klijentski događaji ili digitalne platforme za razmenu mišljenja. Na taj način, osećaj pripadnosti i autentična korisnička iskustva mogu imati dugoročan uticaj na lojalnost i percepciju brenda.

Ovakva praksa pokazuje da su najuspešniji marketinški rezultati tokom Mundijala postignuti ne direktnom promocijom, već kroz omogućavanje korisnicima da podele svoja iskustva i izgrade međusobne veze, što brendovima donosi trajnu vrednost i izvan trajanja samog sportskog spektakla.

Pročitaj još

Domaće

NIS pokriva gubitak od 12,2 milijarde dinara korišćenjem ranije dobiti

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Published

on

By

A BMW sports car parked at a Shell gas station at night, featuring bright lights and an urban setting.

Akcionari odobrili pokriće gubitka za 2025. godinu iz neraspoređene dobiti od 300 milijardi dinara, ukupan iznos i dalje 287,8 milijardi dinara

Naftna industrija Srbije (NIS), zajednička rusko-srpska kompanija sa sedištem u Novom Sadu, donela je odluku na 18. redovnoj sednici Skupštine akcionara da gubitak iz 2025. godine u iznosu od 12.233.405.000 dinara (104,2 miliona evra) pokrije iz ranijih godina neraspoređene dobiti evidentirane u bilansu stanja na dan 31. decembra 2025. godine. Ova odluka, objavljena na sajtu Beogradske berze, dolazi u trenutku kada je trgovanje akcijama kompanije privremeno suspendovano zbog američkih sankcija NIS-u.

Prema usvojenoj odluci, deo dobiti iz prethodnih godina, ukupno 300.115.050.000 dinara (oko 2,56 milijardi evra), biće iskorišćen za pokriće prošlogodišnjeg gubitka, dok će ukupan iznos neraspoređene dobiti nakon ove transakcije iznositi 287.881.645.000 dinara (2,45 milijardi evra). Ovi podaci potvrđuju stabilnu finansijsku poziciju kompanije uprkos izuzetno izazovnim tržišnim okolnostima.

NIS se nalazi pod pritiskom međunarodnih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele početkom oktobra 2025. godine, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Sankcije su najavljene još u januaru iste godine, a cilj im je bio da većinski udeo Gaspromnjefta bude prodat nekom zapadnom, tj. ne-ruskom entitetu. Poslovanje NIS-a od tada funkcioniše pod posebnim operativnim i pregovaračkim licencama koje izdaje američka Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC), što je značajno otežalo dugoročno planiranje i svakodnevne operacije.

Pored toga, kompanija se suočava sa stalnim rizicima u međunarodnom platnom prometu, što uključuje i nemogućnost korišćenja platnih kartica američkih izdavaoca (Visa, Mastercard, American Express) za kupovinu goriva na domaćem tržištu. Istovremeno, NIS je pod posebnim operativnim režimom, što dodatno komplikuje nabavku sirove nafte i snabdevanje tržišta, na kojem je do uvođenja sankcija pokrivala 80 odsto potreba za naftnim derivatima.

Odluka o pokriću gubitka iz ranije akumulirane dobiti pokazuje da kompanija koristi dostupne finansijske resurse za očuvanje stabilnosti i finansijske discipline, sa ciljem zaštite interesa akcionara i očuvanja operativne likvidnosti. Akcionari su jednoglasno podržali ovu meru, uz potvrdu da ukupna neraspoređena dobit i dalje ostaje značajna za buduće poslovne potrebe.

Iako su trenutni uslovi poslovanja izuzetno otežani, NIS zadržava visok nivo kapitala i likvidnosti. Kompanija nastavlja da radi pod strogim regulatornim okvirom, uz očuvanje ključnih funkcija na tržištu Srbije, dok se istovremeno traži rešenje za vlasničku strukturu u skladu sa zahtevima međunarodnih sankcija.

Pročitaj još

Domaće

Železnički sindikat Španije obustavio 320 vozova tokom štrajka zbog sporazuma iz novembra 2023.

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Published

on

By

Od 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je saobraćaj teretnih linija smanjen za 222 voza

Železnički sindikat u Španiji organizovao je prvi od nekoliko planiranih 24-časovnih štrajkova, što je dovelo do otkazivanja oko 320 vozova širom zemlje. Štrajk je pokrenut zbog neispunjenih sporazuma iz novembra 2023. godine koji se odnose na socijalne garancije tokom restrukturiranja teretnog sektora Renfe Merkansijas, kao i zbog nezadovoljstva povodom korupcije i hroničnog nedostatka ulaganja u železnicu, što je, prema sindikatima, dovelo do nedavnih nesreća sa više desetina stradalih na pruzi.

Prema saopštenju, od ukupno 360 planiranih brzih i međugradskih vozova, 98 je obustavljeno, dok je od 642 teretna voza otkazano 222, prenela je agencija Efe. Saobraćaj je smanjen na minimalnih 75 odsto u Madridu, Asturiji, Kantabriji, Galiciji, Kastilji i Leonu, Sevilji, Kadizu, Malagi, Valensiji, Murciji i Saragosi, u skladu sa Uredbom o minimalnom radu.

Sindikati optužuju državnu kompaniju Renfe da nije ispoštovala dogovore o očuvanju radnih mesta tokom traženja strateškog partnera. Dodatno, radnici protestuju protiv eksternalizacije poslova poput tendera za održavanje lokomotiva i zatvaranja radionica, navodeći kao primer pogon u Miranda de Ebro.

Nakon železničkih nesreća početkom godine kod Kordobe i Barselone, sindikati upozoravaju da su mere štednje narušile bezbednost putnika i zaposlenih, zahtevajući bolji nadzor i održavanje železničke infrastrukture. Drugi celodnevni štrajk zakazan je za 15. jul.

Pročitaj još

U Trendu