Connect with us

Domaće

RNIDS ugostio 208 učesnika na RIPE SEE 14 u Beogradu, 137 iz Srbije

Na regionalnom skupu učestvovalo 25 zemalja, 102 učesnika po prvi put prisustvovala RIPE SEE događaju

Published

on

g659c36e40207010605264008f5c3a93cd384588ce2fec226a398dffd008793f2112e49008f350bffa4153f839e6f5a892afbd3c0f7d6839847e99c222e262b57_1280

Na regionalnom skupu učestvovalo 25 zemalja, 102 učesnika po prvi put prisustvovala RIPE SEE događaju

Fondacija Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) bila je jedan od domaćina 14. regionalnog skupa RIPE SEE, održanog 21. i 22. aprila 2026. godine u Beogradu. Skup je okupio 208 učesnika iz 25 zemalja, od kojih je 102 po prvi put prisustvovalo ovom događaju, saopštili su organizatori. Najveći broj učesnika došao je iz Srbije – ukupno 137, dok je iz Rumunije bilo 8, Bosne i Hercegovine 7, a iz Crne Gore 6.

Događaj je održan u hotelu Crowne Plaza, uz podršku Serbian Open eXchange (SOX) i Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL). Direktor RNIDS-a Dejan Đukić izjavio je na otvaranju da je Fondacija po drugi put domaćin jednog od najvažnijih skupova o razvoju interneta u regionu i naglasio značaj međunarodne saradnje za dalje jačanje internet ekosistema.

Program je uključivao stručna izlaganja i prezentacije. Predstavnik RNIDS-a Aleksandar Ristić izložio je tehnička rešenja i operativna iskustva DNS resolvera RNIDS-a, dok je Marijana Borković iz RNIDS-a kao član Programskog odbora koordinirala aktivnosti pre i tokom dvodnevnog skupa, te moderirala jedan od programskih blokova drugog dana događaja.

Nakon zvaničnog programa 23. i 24. aprila, u Beogradu su organizovani besplatni treninzi RIPE NCC-a posvećeni osnovama IPv6 protokola i radu sa RIPE bazom podataka, sa ciljem jačanja kapaciteta stručnjaka za savremenu internet infrastrukturu u regionu.

RIPE SEE regionalni skupovi se održavaju od 2011. godine, sa ciljem povezivanja internet zajednice Jugoistočne Evrope, razmene znanja i podsticanja razvoja infrastrukture. Učešće RNIDS-a u organizaciji potvrđuje njegovu ulogu u regionalnoj i međunarodnoj internet zajednici.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Fond PIO ostvario suficit od 8,9 milijardi dinara u 2025. godini

Prihodi fonda dostigli 1.228 milijardi dinara, dotacije države smanjene na 14,9 odsto ukupnog budžeta

Published

on

By

Prihodi fonda dostigli 1.228 milijardi dinara, dotacije države smanjene na 14,9 odsto ukupnog budžeta

Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) zabeležio je u 2025. godini suficit u budžetu od 8,9 milijardi dinara, uz smanjenje državnih dotacija na manje od 15 odsto, saopštila je direktorka Sektora za finansijske poslove Fonda PIO Bojana Popović na 60. sednici Upravnog odbora.

Finansijskim planom za 2025. ukupni budžet Fonda PIO bio je planiran na 1.217 milijardi dinara, dok je rebalansom iz oktobra, zbog viših prihoda od doprinosa, povećan na 1.233,71 milijardu dinara. Ukupni prihodi i primanja fonda ostvareni su u iznosu od 1.228 milijardi dinara, što je za 130,5 milijardi više nego 2024. godine. Prihodi od doprinosa za PIO iznosili su 965 milijardi dinara.

Popovićeva je navela da je usklađivanje penzija izvršeno od decembra 2024. u iznosu od 10,9 odsto, dok su korisnici sa penzijom do 65.716 dinara dobijali i dodatni novčani iznos. Planirani iznos doprinosa za PIO povećan je za 2,4 odsto zahvaljujući boljoj naplati, a sredstva iz transfera budžeta Srbije smanjena su za 16,25 milijardi dinara, čime je učešće transfera rebalansom smanjeno sa 22 na 20,4 odsto.

Budžetski transferi namenjeni isplati prava u 2025. iznosili su 14,9 odsto, dok su 2024. godine bili 15,6 odsto, što pokazuje manju potrebu za finansijskom podrškom Ministarstva finansija. Ukupni rashodi i izdaci fonda u 2025. izvršeni su u iznosu od 1.219 milijardi dinara, što je nominalno više za 11,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Najveći deo rashoda odnosi se na isplatu prava iz PIO sistema, pri čemu je za penzije utrošeno 1.196 milijardi dinara, što je više za 132 milijarde nego 2024.

Prosečna penzija za decembar 2025. iznosila je 56.834 dinara, uz nominalni rast od 12,1 odsto i realni rast od 9,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Broj korisnika penzija beleži trend rasta od 0,3 odsto.

Upravni odbor Fonda PIO usvojio je Završni račun za period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine, kao i Izveštaj o izvršenju Finansijskog plana fonda.

Pročitaj još

Domaće

Evropske kompanije očekuju rast cena od 3,5% i troškova od 5,8% u 2026. godini

Banke pooštrile uslove kreditiranja, dok 92% anketiranih firmi ima manje od 250 zaposlenih

Published

on

By

Banke pooštrile uslove kreditiranja, dok 92% anketiranih firmi ima manje od 250 zaposlenih

Evropske kompanije suočavaju se sa rastućim pritiscima zbog viših troškova kredita i očekuju dalji rast inflacije, navodi se u istraživanju Evropske centralne banke (ECB) objavljenom 27. aprila 2026. godine. Prema rezultatima ankete, firme sada predviđaju prosečan rast cena od 3,5% u narednih 12 meseci, dok se troškovi inputa, uključujući energiju, procenjuju na još brži rast od 5,8%, što je povećanje u odnosu na prethodnih 3,6%.

Inflaciona očekivanja za narednu godinu porasla su na 3%, dok su srednjoročna i dugoročna očekivanja ostala stabilna. Istovremeno, predviđanja o rastu plata ostaju stabilna i niža od rasta cena, ali snažniji rast troškova energije i sirovina nastavlja da negativno utiče na profitne marže kompanija.

Banke su dodatno pooštrile uslove kreditiranja, a broj firmi koje beleže rast kamatnih stopa značajno je porastao u odnosu na prethodni kvartal, pokazuje istraživanje ECB. Dostupnost kredita je blago smanjena, ali razlika između potreba preduzeća i ponude finansiranja ostaje mala, što ukazuje da kreditni kanali i dalje funkcionišu, ali pod strožijim uslovima.

Kompanije iz evrozone sve češće navode opšte ekonomsko okruženje kao ključni faktor koji ograničava pristup finansiranju, dok njihova sopstvena kreditna sposobnost i kapital još uvek delimično ublažavaju pritisak, navodi ECB. U strukturi finansiranja, preduzeća najviše koriste sredstva za obrtni kapital i zalihe, dok je ulaganje u dugoročne investicije blago usporeno, što nagoveštava oprezniji poslovni ciklus i fokus na očuvanje likvidnosti.

Anketa je sprovedena između 19. februara i 1. aprila 2026. godine i obuhvatila je 10.544 kompanije iz evrozone, od kojih 9.750, odnosno 92%, ima manje od 250 zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

TikTok i Pinterest kažnjeni sa 10,5 miliona rubalja zbog nadzora sadržaja

Sud u Moskvi izrekao novčane kazne od 7 i 3,5 miliona rubalja, ukupno 105.000 evra, zbog nesprovođenja kontrole zabranjenog sadržaja

Published

on

By

a couple of cell phones sitting on top of a bed

Sud u Moskvi izrekao novčane kazne od 7 i 3,5 miliona rubalja, ukupno 105.000 evra, zbog nesprovođenja kontrole zabranjenog sadržaja

Sud u Moskvi, u okrugu Taganski, izrekao je TikTok-u i Pinterest-u ukupnu novčanu kaznu od 10,5 miliona rubalja (105.000 evra) zbog odbijanja da sprovode nadzor nad zabranjenim sadržajem, saopšteno je iz suda. Pinterest je proglašen krivim za neizvršavanje obaveza praćenja sadržaja na mreži i nesprovođenje mera za ograničavanje pristupa zabranjenim informacijama. Za ove prekršaje, Pinterest je kažnjen sa 3,5 miliona rubalja.

Protiv TikToka je pokrenut postupak po istoj odredbi, ali zbog ponovljenog prekršaja, zbog čega je kompanija kažnjena sa sedam miliona rubalja. Ove kazne predstavljaju odgovor ruskih vlasti na odbijanje kompanija da sprovedu kontrolu nad određenim tipovima sadržaja na svojim platformama. Ukupna suma kazni iznosi 10,5 miliona rubalja (105.000 evra), a odluka je doneta u aprilu 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu