Connect with us

RAT - Bliski Istok

Talibanske vlasti tvrde da su stotine poginule u napadu na bolnicu u Kabulu

Zvaničnici u Avganistanu navode veliki broj žrtava nakon napada, Pakistan demantuje gađanje medicinskog objekta

Published

on

pexels-photo-11477794

Zvaničnici u Avganistanu navode veliki broj žrtava nakon napada, Pakistan demantuje gađanje medicinskog objekta

Talibanske vlasti u Avganistanu saopštile su da je u vazdušnom napadu, za koji navode da ga je izvela pakistanska vojska, pogođena bolnica za rehabilitaciju osoba sa zavisnošću u Kabulu. Prema izjavama talibanskih zvaničnika, napad se dogodio u ponedeljak oko 21 čas po lokalnom vremenu, u devetom policijskom okrugu glavnog grada. Portparol talibana Hamdulah Firtat naveo je da je pogođena bolnica „Omid“ sa 2.000 kreveta, pri čemu su, prema njegovim rečima, velike površine objekta uništene.

Firtat je izjavio da je, prema trenutnim podacima, poginulo više od 400 osoba, dok je oko 250 povređeno. Portparol Ministarstva javnog zdravlja pod upravom talibana, Šarafat Zaman, rekao je da bi broj žrtava mogao da poraste jer spasioci nastavljaju potragu kroz ruševine. Prema informacijama sa terena, snimci koje su podelili talibani prikazuju bolnicu u plamenu, dok vatrogasci i spasilačke ekipe pokušavaju da ugase požar i izvuku povređene i nastradale.

Jedan medicinski radnik iz obližnje bolnice, Muhamed Ašraf, izjavio je da je čuo više pucnjeva, nakon čega su usledile dve snažne eksplozije. Detalji o događaju iz drugih izvora za sada nisu dostupni.

Pakistanske vlasti negirale su optužbe talibana da je gađana medicinska ustanova. U saopštenju, zvaničnici Pakistana tvrde da su izjave o napadu na bolnicu „neutemeljene“, navodeći da su nakon udara primećene sekundarne eksplozije koje, prema njihovim rečima, ukazuju na prisustvo velikih skladišta municije u tom području. Nije dostavljen nezavisan izveštaj koji bi potvrdio ili opovrgao navode obe strane o ciljevima napada.

Do trenutka objave ovih informacija, spasilačke ekipe su nastavile potragu na mestu napada, a talibanske vlasti upozoravaju da bi broj žrtava mogao da bude veći. Nema izveštaja međunarodnih humanitarnih organizacija o događaju niti potvrde broja stradalih iz nezavisnih izvora. Sukobi i napetosti duž granice između Avganistana i Pakistana traju duži vremenski period, a poslednji događaj predstavlja dodatno pogoršanje odnosa između dve zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

RAT - Bliski Istok

Evropska unija odbacila poziv SAD za vojnu podršku u moreuzu Ormuz

EU potvrdila da neće slati vojne brodove, navodeći potrebu za diplomatskim rešenjem trenutne blokade ključnog pomorskog puta

Published

on

By

EU potvrdila da neće slati vojne brodove, navodeći potrebu za diplomatskim rešenjem trenutne blokade ključnog pomorskog puta

Evropska unija saopštila je 17. marta 2026. godine da neće uputiti vojne brodove u Ormuzki moreuz, odgovarajući na javne pozive predsednika Sjedinjenih Američkih Država za zajedničku vojnu akciju radi ponovnog otvaranja ove važne pomorske rute. Zvaničnici EU naveli su da je prioritet nalaženje diplomatskog rešenja kako bi se omogućio nastavak slobodnog prolaza brodova i sprečilo dalje pogoršanje bezbednosne situacije u regionu.

Prema izjavama evropskih zvaničnika, članice EU nisu bile uključene u planiranje vojne operacije koju su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenule protiv Irana. Kao rezultat sukoba, saobraćaj kroz Ormuzki moreuz je značajno smanjen, a iranske snage su izvele više napada na ciljeve u Persijskom zalivu. Ova situacija dovela je do poremećaja u globalnom snabdevanju naftom, budući da oko petine svetskih isporuka sirove nafte prolazi upravo kroz ovaj prolaz.

Predsednik SAD je više puta javno zatražio od evropskih saveznika da pošalju ratne brodove radi zaštite komercijalnih brodova koji pokušavaju da prođu kroz moreuz. Međutim, šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kallas izjavila je za međunarodne medije da države članice nisu spremne da izlože svoje vojnike dodatnom riziku u ovoj oblasti. “Moramo pronaći diplomatske načine da održimo otvorenost ovog pomorskog puta kako ne bismo dodatno eskalirali sukob”, navela je Kallas.

Zvaničnici EU istakli su da je trenutni prioritet izbegavanje daljeg širenja konflikta i destabilizacije regiona. Apelovali su na sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle voditi ka većem nasilju i da nastave sa pokušajima dogovora putem pregovora. Evropska unija je naglasila da ostaje posvećena bezbednosti pomorskih puteva i slobodnoj trgovini, ali smatra da je vojna eskalacija poslednja opcija.

Upozorenja na ekonomske posledice blokade Ormuzkog moreuza dolaze u trenutku kada su cene energenata na svetskom tržištu u porastu. Analitičari ističu da bi produžena blokada mogla imati uticaj na ekonomije širom sveta, posebno na zemlje koje zavise od uvoza nafte iz Persijskog zaliva.

EU je ranije učestvovala u misijama koje su imale za cilj obezbeđenje slobode plovidbe u kritičnim pomorskim rutama, ali u ovom slučaju insistira na tome da je diplomatsko rešenje najefikasnije. Razgovori evropskih predstavnika sa partnerima u regionu i međunarodnim organizacijama su u toku, sa ciljem smirivanja tenzija i obnavljanja normalnog saobraćaja kroz Ormuzki moreuz.

Sukob u Persijskom zalivu i dalje traje, a međunarodna zajednica prati razvoj događaja, pozivajući na uzdržanost i povratak dijalogu kao načinu rešavanja nesuglasica.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Cene dizela u SAD premašile 5 dolara po galonu zbog tenzija na Bliskom istoku

Prema podacima udruženja vozača, rast cena vezan je za poremećaje u snabdevanju izazvane sukobom u regionu Persijskog zaliva

Published

on

By

Prema podacima udruženja vozača, rast cena vezan je za poremećaje u snabdevanju izazvane sukobom u regionu Persijskog zaliva

Cene dizela u Sjedinjenim Američkim Državama dostigle su 5,04 dolara po galonu 17. marta 2026. godine, što je najviši nivo od decembra 2022. godine, prenose međunarodni mediji pozivajući se na podatke udruženja vozača. Ovaj rast cena dešava se u trenutku kada sukob na Bliskom istoku utiče na globalna energetska tržišta i snabdevanje naftom.

Prema poslednjim izveštajima, cena dizela porasla je sa 4,78 dolara po galonu iz prethodne nedelje i sa 3,65 dolara pre mesec dana. Stručnjaci za energetiku navode da je uzrok ovog rasta smanjena dostupnost nafte na globalnom tržištu nakon eskalacije sukoba u regionu Persijskog zaliva.

Cene nafte na svetskom tržištu, uključujući Brent, porasle su iznad 100 dolara po barelu. U izveštajima se navodi da su napadi na naftne i gasne objekte u zemljama proizvođačima, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati, dodatno uticali na poremećaje u snabdevanju. Jedan od incidenata uključuje napad dronom na skladišni prostor u industrijskoj zoni Fudžajra, koji je izazvao požar i privremeno obustavio rad određenih postrojenja.

Pored toga, sukob je uzrokovao poremećaje u transportu nafte kroz moreuz Hormuz, kojim prolazi oko 20% svetske količine nafte. Kao odgovor na situaciju, predsednik SAD je razmatrao mogućnost vojnog obezbeđenja transporta nafte kroz ovu strateški važnu tačku, a zatražena je i podrška drugih država za ponovno uspostavljanje normalnog protoka brodova.

Eksperti za energiju ocenjuju da će cene goriva biti pod pritiskom dok god ne dođe do stabilizacije snabdevanja i nastavka redovnog transporta kroz moreuz Hormuz. “Dok ne dođe do značajnog nastavka protoka nafte kroz Hormuz, pritisak na rast cena goriva će verovatno ostati prisutan”, izjavio je stručnjak za naftno tržište iz jedne konsultantske kompanije.

Rast cena dizela ima direktan uticaj na transport, poljoprivredu i druge grane privrede u SAD, jer je dizel ključan energent za kamionski prevoz i industrijsku proizvodnju. Prema procenama ekonomskih analitičara, ove promene se mogu odraziti i na maloprodajne cene, troškove prevoza i širu ekonomiju.

Sukob u regionu Persijskog zaliva traje već više meseci i dovodi do čestih poremećaja u snabdevanju energentima na globalnom nivou. Situacija se i dalje prati, a stručnjaci upozoravaju na moguća dalja kolebanja cena u zavisnosti od razvoja događaja na Bliskom istoku.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Meteor verovatno izazvao snažan prasak iznad Klivlenda, saopštila služba za vremenske prilike

Nacionalna meteorološka služba potvrdila moguću pojavu meteora, lokalno stanovništvo prijavilo zvučnu eksploziju

Published

on

By

Nacionalna meteorološka služba potvrdila moguću pojavu meteora, lokalno stanovništvo prijavilo zvučnu eksploziju

Snažan zvučni prasak koji je zabeležen iznad Klivlenda 17.03.2026. godine verovatno je prouzrokovan prolaskom meteora kroz atmosferu, saopštila je Nacionalna meteorološka služba. Prema navodima, instrument poznat kao geostacionarni detektor munja registrovao je brzi bljesak iznad grada, što ukazuje na moguće prisustvo meteora.

Stanovnici Klivlenda prijavili su da su oko navedenog vremena čuli snažnu eksploziju, a pojedini su naveli da im je kuća bila potresena. Lokalni meteorolog izjavio je da je do praska došlo u trenutku kada je meteor probio zvučni zid, mada vreme ulaska objekta u atmosferu nije precizirano.

Geostacionarni detektor munja, koji se inače koristi za kontinuirano praćenje munja u atmosferi, može takođe registrovati meteore zbog sličnosti svetlosnih bljeskova koje izazivaju ove pojave, objavile su zvanične službe za vremenske prilike. Služba je takođe podelila fotografiju na kojoj se vidi zeleni bljesak detektovan iznad Klivlenda.

Dodatne informacije o veličini, brzini ili tačnoj putanji meteora do zaključenja izveštaja nisu bile dostupne. Američko udruženje za meteore do sada nije izdalo zvanično saopštenje povodom ovog događaja.

Prethodnih nedelja, meteori su više puta uočeni na nebu iznad Ohaja. U februaru je zabeležen slučaj kada je meteor primećen kamerom na ulaznim vratima jedne kuće kasno uveče, dok je još jedan svetleći objekat registrovan kamerama na drugim lokacijama širom regiona. Zvanične službe nastavljaju da prate i analiziraju ovakve događaje kako bi pružile više informacija javnosti.

Prijavljeni zvučni prasak izazvao je zabrinutost među pojedinim stanovnicima, ali do sada nisu zabeležene materijalne štete niti povrede. Nacionalna meteorološka služba nastavlja monitoring atmosferskih pojava i apeluje na građane da prijave slične incidente radi daljeg istraživanja.

Pročitaj još

U Trendu