Connect with us

Svet

Rastu tenzije pred istek primirja između SAD i Irana na Bliskom istoku

Pred očekivane pregovore zvaničnici obe strane šalju oprečne poruke, dok iranski brod ostaje zaplenjen

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Pred očekivane pregovore zvaničnici obe strane šalju oprečne poruke, dok iranski brod ostaje zaplenjen

Napetost na Bliskom istoku raste uoči isteka primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok pregovori o nastavku mira ostaju neizvesni. Prema zvaničnim izvorima, danas je 53. dan od početka sukoba i 13. dan prekida vatre. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je primirje sa Iranom na snazi do srede uveče po vašingtonskom vremenu i da je malo verovatno da će biti produženo ukoliko ne dođe do dogovora pre tog roka.

Potpredsednik SAD Dž. D. Vens i visoki američki zvaničnici planiraju put u Pakistan u utorak radi potencijalne druge runde pregovora sa Iranom, dok iransko Ministarstvo spoljnih poslova saopštava da nema planova za novo angažovanje sa SAD. Iranski pregovarač i predsednik parlamenta Mohamed Galibaf istakao je da ne prihvata pregovore pod senkom pretnji, dok je američki predsednik izrazio uverenje da će Teheran pristati na pregovore, upozoravajući na posledice ukoliko do toga ne dođe.

U međuvremenu, iransko Ministarstvo spoljnih poslova zatražilo je hitno puštanje iranskog teretnog broda „Tuska“, koji je američka mornarica zaplenila, zajedno sa njegovom posadom. Iran je najavio da će odgovoriti na ovu zaplenu. Senator SAD Lindzi Grejam, poznat po oštrom stavu prema Iranu, viđen je u Beloj kući, dok Trampova administracija pojačava pripreme za potencijalne mirovne pregovore.

Pored političkih tenzija, globalna nestašica goriva za avione, izazvana sukobima, utiče na avio-kompanije u Evropi i Aziji, što može dovesti do otkazivanja letova i problema tokom letnje sezone putovanja. Stručnjaci procenjuju da bi problemi sa nestašicom goriva mogli da potraju najmanje do jula.

Druga runda razgovora između Izraela i Libana zakazana je za četvrtak, navode izraelski i američki zvaničnici. Situacija na Bliskom istoku ostaje neizvesna, dok se ishod pregovora između SAD i Irana i potencijalno produženje primirja i dalje očekuju.

Svet

Napad na ruske desantne brodove i logistiku na Krimu izazvao značajnu štetu

Specijalne jedinice izvele koordinisani napad, u toku procena posledica i uticaja na vojnu operativnost

Published

on

By

Specijalne jedinice izvele koordinisani napad, u toku procena posledica i uticaja na vojnu operativnost

Služba bezbednosti Ukrajine izvela je seriju napada na vojne ciljeve na poluostrvu Krim, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prema dostupnim informacijama, napad je izveden u više talasa, a glavne mete bili su ruski desantni brodovi i ključna logistička infrastruktura.

U napadu su pogođeni veliki desantni brodovi ‘Jamal’ i ‘Azov’, kao i još jedno vojno plovilo koje je trenutno u fazi identifikacije. Pored toga, oštećen je i protivdiverzioni čamac projekta 21980 ‘Gračonok’, namenjen zaštiti akvatorije od diverzantskih aktivnosti.

Napad nije bio ograničen na pomorsku infrastrukturu. Ukrajinski dronovi su, prema prvim izveštajima, pogodili antenski blok komunikacionog sistema ‘Delfin’, radar MR-10M1 ‘Mys-M1’, kao i skladišta goriva u naftnom depou ‘Jugtorsan’. Uništavanje i oštećenje ovih kapaciteta značajno utiče na sposobnost ruskih snaga da održavaju komunikaciju, nadzor i snabdevanje na Krimu.

Stručne analize ukazuju da su ovi napadi deo šire strategije usmerene na slabljenje vojne moći i logističke podrške ruskim snagama na ovom području. “Smanjenjem borbene gotovosti flote i prekidom lanaca snabdevanja, drastično se ograničava sposobnost Rusije da koristi Krim kao bazu za dalje operacije”, navodi se u analizi vojne situacije.

Operacija je izvedena od strane specijalnih jedinica Centra za specijalne operacije ‘Alfa’, a procenjuje se da je pričinjena šteta na logističkoj infrastrukturi veća od 150 miliona evra (oko 17,6 milijardi dinara). Zvanična istraga i dalje traje, a procena ukupne štete i posledica po operativnost ruskih snaga biće poznata nakon dodatnih analiza.

“Ovo je direktan udar na logističku kičmu okupacionih snaga”, ocenjuju vojni analitičari, uz napomenu da onesposobljavanje radarskih i komunikacionih sistema povećava ranjivost ruske vojske na buduće napade iz vazduha i sa mora.

Pročitaj još

Svet

Američki Stejt department izveštava o gubitku autonomije Hong Konga pod pritiskom Pekinga

U najnovijem izveštaju navodi se pojačana represija i ukidanje specijalnog statusa, dok SAD uvode nove sankcije

Published

on

By

U najnovijem izveštaju navodi se pojačana represija i ukidanje specijalnog statusa, dok SAD uvode nove sankcije

Američki Stejt department objavio je najnoviji godišnji izveštaj u kojem ocenjuje da je politička autonomija Hong Konga sistematski degradirana pod uticajem vlasti u Pekingu. U izveštaju se navodi da su ključni uzroci ove ocene primena Zakona o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine i novog Pravilnika o očuvanju nacionalne bezbednosti iz 2024. godine, što je omogućilo vlastima da ograniče civilna prava i slobode. Posebnu zabrinutost izazvao je podzakonski akt iz maja 2025. godine, kojim je Kancelarija za očuvanje nacionalne bezbednosti dobila proširena ovlašćenja, dok su gradski službenici obavezani da sarađuju u istragama pod pretnjom krivičnih sankcija. Peking je, prema izveštaju, dobio mogućnost da u određenim slučajevima preuzme potpunu nadležnost nad sudskim postupcima.

Preko 1.300 američkih kompanija i na hiljade državljana SAD i dalje posluje i živi u Hong Kongu, ali Stejt department upozorava na povećane bezbednosne rizike, posebno za one koji javno iznose kritike na račun politike Komunističke partije Kine. Ukazuje se na rizik od hapšenja, deportacije ili progona, iako direktnih hapšenja američkih državljana nije bilo u prethodnom periodu. U izveštaju se navodi da je izdat nalog za hapšenje najmanje jednog državljanina SAD, kao i da su u julu 2025. godine raspisane poternice i nagrade za 19 aktivista u inostranstvu, uključujući američke rezidente. “Ovo više nije samo pitanje ekonomskih ili energetskih interesa, već pitanje bezbednosti i integriteta međunarodnog poretka”, navodi se u dokumentu, uz podsećanje na slučaj prodemokratskog magnata Džimija Laja, koji je u decembru 2025. godine osuđen bez mogućnosti izabrane odbrane.

Politička struktura Hong Konga značajno je izmenjena. Na izborima za Zakonodavni savet 7. decembra 2025. godine, učestvovali su samo kandidati koji podržavaju politiku Pekinga, dok su prodemokratske partije isključene iz procesa. Komisija za borbu protiv korupcije sprovodila je hapšenja građana koji su pozivali na bojkot izbora. Sloboda medija takođe je na istorijskom minimumu, navodi Udruženje novinara Hong Konga, dok su pojedine redakcije zatvorene, a novinari izloženi maltretiranju. U avgustu 2025. godine, novinaru jedne strane redakcije uskraćena je radna viza, što je naišlo na osudu međunarodnih udruženja.

U ekonomskom smislu, navodi se da Peking pojačava svoj uticaj, posebno kroz kontrolu velikih poslovnih transakcija i sprovođenje antimonopolskih revizija. Kineski regulatori insistirali su na uključivanju državnih firmi u pojedine poslove, a kroz petnaesti petogodišnji plan iz oktobra 2025. godine, najavljeno je dalje povezivanje Hong Konga sa Šenženom i transformacija grada u tehnološki centar.

Sjedinjene Američke Države najavile su nastavak primene sankcija i viznih ograničenja protiv zvaničnika odgovornih za suzbijanje autonomije Hong Konga. U martu 2026. godine, uvedene su nove sankcije za još šest zvaničnika, dok Vašington nastoji da zaštiti ekonomske interese američkih kompanija u promenjenom poslovnom okruženju.

“Nastavićemo sa primenom restriktivnih mera i zaštitom interesa naših građana i kompanija”, navodi se u izveštaju Stejt departmenta.

Pročitaj još

Svet

NATO saveznici i industrija razgovarali o bezbednosti energije i podvodne infrastrukture u Briselu

Sastanak održan u sedištu Alijanse, analizirane posledice dešavanja na Bliskom istoku po energetsku sigurnost

Published

on

By

Sastanak održan u sedištu Alijanse, analizirane posledice dešavanja na Bliskom istoku po energetsku sigurnost

Predstavnici NATO saveznika i industrije sastali su se u petak u sedištu Alijanse u Briselu radi razmatranja uticaja aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku na energetsku bezbednost i sigurnost kritične podvodne infrastrukture. Sastankom je predsedavao ambasador Žan-Šarl Elerman-Kingombe, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za sajber i digitalnu transformaciju i specijalni koordinator za hibridne pretnje, a fokus je bio na identifikaciji energetskih ranjivosti i zaštiti infrastrukture u okviru odgovornosti NATO-a.

Učesnici iz NATO mreže za kritičnu podvodnu infrastrukturu, zajedno sa predstavnicima industrije i osobljem NATO-a, razmenili su mišljenja o mogućim scenarijima i merama za očuvanje bezbednosti energetskih resursa. Sastanak je započeo izlaganjima NATO Centra izvrsnosti za energetsku bezbednost i Savezničke pomorske komande, nakon čega su vođene diskusije o prioritetnim pitanjima u oblasti energetike i infrastrukture.

Ambasador Elerman-Kingombe je istakao značaj energetske bezbednosti za Alijansu, navodeći: „Širom Alijanse, ovo nije samo pitanje energetskih tržišta. To je pitanje bezbednosti, otpornosti i spremnosti, što je direktno povezano sa osnovnim zadacima NATO-a – odvraćanjem i odbranom. Energetska bezbednost je od ključnog značaja za osiguranje naših borbenih kapaciteta.”

Učesnici su naglasili da je stabilnost energetskih sistema i zaštita kritične podvodne infrastrukture ključna u aktuelnom geopolitičkom okruženju. Sastanak je deo stalnih napora Alijanse da ojača otpornost i spremnost u domenu zaštite vitalnih resursa i infrastrukture, tretirajući energetsku stabilnost kao pitanje bezbednosti, a ne samo ekonomije.

Pročitaj još

U Trendu