Connect with us

Svet

Američki Stejt department izveštava o gubitku autonomije Hong Konga pod pritiskom Pekinga

U najnovijem izveštaju navodi se pojačana represija i ukidanje specijalnog statusa, dok SAD uvode nove sankcije

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

U najnovijem izveštaju navodi se pojačana represija i ukidanje specijalnog statusa, dok SAD uvode nove sankcije

Američki Stejt department objavio je najnoviji godišnji izveštaj u kojem ocenjuje da je politička autonomija Hong Konga sistematski degradirana pod uticajem vlasti u Pekingu. U izveštaju se navodi da su ključni uzroci ove ocene primena Zakona o nacionalnoj bezbednosti iz 2020. godine i novog Pravilnika o očuvanju nacionalne bezbednosti iz 2024. godine, što je omogućilo vlastima da ograniče civilna prava i slobode. Posebnu zabrinutost izazvao je podzakonski akt iz maja 2025. godine, kojim je Kancelarija za očuvanje nacionalne bezbednosti dobila proširena ovlašćenja, dok su gradski službenici obavezani da sarađuju u istragama pod pretnjom krivičnih sankcija. Peking je, prema izveštaju, dobio mogućnost da u određenim slučajevima preuzme potpunu nadležnost nad sudskim postupcima.

Preko 1.300 američkih kompanija i na hiljade državljana SAD i dalje posluje i živi u Hong Kongu, ali Stejt department upozorava na povećane bezbednosne rizike, posebno za one koji javno iznose kritike na račun politike Komunističke partije Kine. Ukazuje se na rizik od hapšenja, deportacije ili progona, iako direktnih hapšenja američkih državljana nije bilo u prethodnom periodu. U izveštaju se navodi da je izdat nalog za hapšenje najmanje jednog državljanina SAD, kao i da su u julu 2025. godine raspisane poternice i nagrade za 19 aktivista u inostranstvu, uključujući američke rezidente. “Ovo više nije samo pitanje ekonomskih ili energetskih interesa, već pitanje bezbednosti i integriteta međunarodnog poretka”, navodi se u dokumentu, uz podsećanje na slučaj prodemokratskog magnata Džimija Laja, koji je u decembru 2025. godine osuđen bez mogućnosti izabrane odbrane.

Politička struktura Hong Konga značajno je izmenjena. Na izborima za Zakonodavni savet 7. decembra 2025. godine, učestvovali su samo kandidati koji podržavaju politiku Pekinga, dok su prodemokratske partije isključene iz procesa. Komisija za borbu protiv korupcije sprovodila je hapšenja građana koji su pozivali na bojkot izbora. Sloboda medija takođe je na istorijskom minimumu, navodi Udruženje novinara Hong Konga, dok su pojedine redakcije zatvorene, a novinari izloženi maltretiranju. U avgustu 2025. godine, novinaru jedne strane redakcije uskraćena je radna viza, što je naišlo na osudu međunarodnih udruženja.

U ekonomskom smislu, navodi se da Peking pojačava svoj uticaj, posebno kroz kontrolu velikih poslovnih transakcija i sprovođenje antimonopolskih revizija. Kineski regulatori insistirali su na uključivanju državnih firmi u pojedine poslove, a kroz petnaesti petogodišnji plan iz oktobra 2025. godine, najavljeno je dalje povezivanje Hong Konga sa Šenženom i transformacija grada u tehnološki centar.

Sjedinjene Američke Države najavile su nastavak primene sankcija i viznih ograničenja protiv zvaničnika odgovornih za suzbijanje autonomije Hong Konga. U martu 2026. godine, uvedene su nove sankcije za još šest zvaničnika, dok Vašington nastoji da zaštiti ekonomske interese američkih kompanija u promenjenom poslovnom okruženju.

“Nastavićemo sa primenom restriktivnih mera i zaštitom interesa naših građana i kompanija”, navodi se u izveštaju Stejt departmenta.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Grčki par dobio ćerku iz embriona zamrznutog pre 22 godine (VIDEO)

Nakon tragične smrti sina, par se odlučio za IVF postupak sa starim embrionom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grčki par dobio ćerku iz embriona zamrznutog pre 22 godine (VIDEO) – beba iz zamrznutog embriona

Nakon tragične smrti sina, par se odlučio za IVF postupak sa starim embrionom

U Atini, grčki par je dobio ćerku iz embriona koji je bio zamrznut više od dve decenije. Ovo se dogodilo samo nekoliko meseci nakon što su izgubili sina u saobraćajnoj nesreći.

Neočekivana sreća nakon tragedije

Cristina Rapti-Tzelepi i njen suprug Constantinos Raptis, suočeni sa gubitkom 21-godišnjeg sina prošlog oktobra, nisu gubili nadu. Uprkos Cristininim godinama koje su se približavale granici za IVF postupke u Grčkoj, par je uspeo da iskoristi jedan od dugo zamrznutih embriona.

Rapti-Tzelepi, koja je imala samo kratki rok od 2 i po meseca da završi proceduru, opisala je proces kao stresan ali uspešan zahvaljujući podršci lekara i njegovog tima.

Rojstvo devojčice Georgie

Devojčica Georgia rođena je težine oko 3,5 kilograma, a roditelji su je dočekali sa velikom radošću i emocijama. ‘Odlučili smo da životu damo još jednu šansu’, rekla je Cristina dok je sedela u bolničkoj sobi okružena balonima i cvećem.

Ovaj slučaj nije samo lična pobeda za porodicu Rapti-Tzelepi već i značajan primer mogućnosti koje pruža medicinska nauka u oblasti reproduktivne tehnologije.

told The Associated Press


Pročitaj još

Svet

Tramp otkrio detalje mogućeg dogovora: Putin i Zelenski spremni na istorijski korak?!

Donald Tramp tvrdi da su Rusija i Ukrajina pristale da ne napadaju energetsku infrastrukturu, ali zvaničnih potvrda još nema.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Putin i Zelenski dogovaraju obustavu napada: Tramp izneo detalje o energetskim postrojenjima – energetska infrastruktura

Donald Tramp tvrdi da su Rusija i Ukrajina pristale da ne napadaju energetsku infrastrukturu, ali zvaničnih potvrda još nema.

Rusija i Ukrajina, prema rečima predsednika Donalda Trampa, postigle su dogovor da međusobno ne napadaju energetsku infrastrukturu. Ovu informaciju Tramp je izneo na svojoj društvenoj mreži, navodeći da su zvaničnici iz obe zemlje spremni na istorijski korak. Dogovor, ukoliko bude sproveden, mogao bi da utiče na dalji tok sukoba i sigurnost energetskih resursa u regionu.

Tramp je izjavio: “Ukrajina je pristala da ne napada rusku energetsku infrastrukturu. Rusija je pristala da učini isto.” Ova izjava dolazi u trenutku kada rast cena dizela na svetskom tržištu izaziva zabrinutost. Prema Trampu, povećanje cena nije povezano sa sukobom Sjedinjenih Američkih Država i Irana, već je rezultat rata između Rusije i Ukrajine.

Trampovo saopštenje i reakcije iz Rusije i Ukrajine

Međutim, ni Moskva ni Kijev još nisu zvanično komentarisali navode koje je izneo Donald Tramp. Ta situacija dodatno podstiče interesovanje za potencijalni dogovor o zaštiti energetskih objekata. Tramp je prethodnog dana pozvao Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije i postrojenja za proizvodnju dizela.

Kremlj je, u odgovoru na Trampovu inicijativu, saopštio da pozdravlja svaki napor koji doprinosi smanjenju tenzija. Ipak, iz Moskve ističu da nisu obećali da će prekinuti napade na ukrajinsku ekonomsku infrastrukturu, čak i ako Kijev zaustavi napade na ruske objekte. Ovakav stav pokazuje da, uprkos najavama, postizanje trajnog dogovora zahteva dalju diplomatsku aktivnost.

Obustava napada na energetsku infrastrukturu: implikacije i izazovi

Dogovor koji je najavio Donald Tramp mogao bi da donese stabilnost na tržištu energenata, ali bez potvrde iz Rusije i Ukrajine ostaje neizvesno da li će biti sproveden. S druge strane, rast cena dizela već utiče na privrede mnogih zemalja, a svaka eskalacija može dodatno pogoršati situaciju.

Pored toga, pitanje zaštite energetskih postrojenja u ratu ima šire posledice za stanovništvo i privredu regiona. Ukoliko dođe do obostranog poštovanja dogovora, to bi mogao biti korak ka smanjenju tenzija i otvaranju prostora za šire pregovore. Ipak, prema trenutnim informacijama, situacija ostaje napeta, a međunarodna zajednica pažljivo prati svaki razvoj događaja.

Pročitaj još

Svet

Pad akcija tehnoloških kompanija nakon poziva na usporavanje razvoja AI

Lideri AI industrije upozoravaju na potrebu za opreznijim pristupom, tržište reaguje padom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pad akcija tehnoloških kompanija nakon poziva na usporavanje razvoja AI

Lideri AI industrije upozoravaju na potrebu za opreznijim pristupom, tržište reaguje padom

Globalni pad vrednosti tehnoloških akcija

Pozivi za usporavanje razvoja veštačke inteligencije izazvali su globalni pad akcija tehnoloških kompanija. Nasdaq Composite Index zabeležio je pad od oko 1% u ranoj trgovini, dok je širi S&P 500 pao za 0,6%. Dow Jones Industrial Average takođe je zabeležio pad od 0,6%. Adam Crisafulli, šef investicione savetodavne firme Vital Knowledge, istakao je da su akcije kompanija koje snabdevaju AI infrastrukturom najviše pogođene.

Reakcije tržišta na upozorenja iz industrije

Investitori reaguju na komentare lidera velikih AI kompanija koji su izrazili potrebu za opreznijim pristupom u razvoju AI tehnologija kako bi se izbegli potencijalni rizici. Analitičari sa Wall Streeta naglašavaju da su upozorenja pojačana nakon što je CEO Anthropic-a, Dario Amodei, objavio esej tokom vikenda apelujući na industriju da “uspori granice”. “Predugo je industrija lagala” o rizicima AI, rekao je Amodei u intervjuu za CBS News. Elon Musk, CEO SpaceX-a, koji poseduje xAI, i Sam Altman, CEO OpenAI-a, odjeknuli su Amodeiovim pozivima na usporavanje.

Pročitaj još

U Trendu